Plus tri tankera. Jedan 24.750$, ostala dva su mu blizanci iz 3.maja (isti DWT i sve), rađeno u otrprilike isto vrijeme, pretpostavljam sa sličnim vozarinama.
I plus izvanredni od jednog starijeg broda.
ententinis: ” Moram priznati da ne razumijem na čemu se temelje vaše pretpostavke o velikom potencijalu Jadroplova, i neostvarena očekivanje o nekakvoj puno većoj cijeni dionice. Flota od sedam brodova, 50 zaposlenih u administraciji,toliko ih je u administraciji Atlantske koja je pet puta veća firma, zavrzlame sa privatizacijom kojoj se ne nazire početak, potpuna neaktivnost uprave i managementa u svezi s kupnjom novih brodova i proširenjem flote sad kad cijeli svijet kupuje kao sumanut, neću ulaziti u to da li je to zasluga nesposobnog managementa ili vezanih ruku zbog privatizacije. Nadalje, navodna potraživanja nekih iz bivše vlasničke strukture i neraščišćeni računi, Hypo koji izlazi i hrpa neizvjesnosti itekako utječu na ovu dionicu. Po meni tržišna cijena je uvijek ona realna, a da li su vaša očekivanje realna to treba vidjeti. ” Kolega mudro zborite, ali JDPL je sada isključivo podcijenjena iz tehničkih rzloga ne toliko fundamentalnih. Obzirom na vrlo moguću trojku ATPL….sedmica za JDPL je konzervativna.
Shogun potpisujem. Jos bi samo dodao da ono o neaktivnosti i nesposobnosti uprave ne stoji. Pokusati cu povuci paralelu izmedju privatnog brodara i brodara u vlasnistvu drzave. Privatni brodar prouci, odluci i napravi. Cjeli proces traje vrlo kratko. A sad drzavni. Prouci (brzo), trazi (naj manje 3 ponude), nadje (nezavisni expert mora pregledati brod nakon brodareve interne prosudbe. Extra vrijeme i trosak), Nadzorni odbor odobri (prodje vremena da se sastane). Onda slijedi scenario 1-brod prodan ili scenario 2-cijena porasla. A onda nastavljamo varijantu 2 od pola. Ponovo neovisna firma verificira novu vrijednost ako nije prodan pa Nadzorni itd. Ili nastavljamo od pocetka ako je brod prodan. Pa imamo i nastavak varijante 2. Uplati se akontacija a onda Nadzorni povuce odluku o kupnji jer je neko bacio oko na firmu i zeli sta vise kesa na racunu jer brodove nece moci prodavati neko vrijeme buduci ce drzava ugraditi zastitnu klauzulu. I onda 3 milje pusiona. Na kraju od straha javnosti a izborna je godina Urbi et Orbi IMAMO BROD. Pa sad ti vidi razliku izmedju privatnog (ULPL, ATLP, TNPL, BDSS) i drzavnog (JDPL)
shogun: ” deimos: ” … ATPL ima 1 mlrd kuna dugorocnih obveza, a kaci ih kolko? 5% godisnje? ” Navodno ATPL ima vrlo visoki “breakeven point ” za panamaxe po danu. Čini mi se da TNPL ima najbolji skor što se tiče troškova i kamata(bar po RDG koliko sam ja to analizirao između njih JDPL i ATPL. Definitivno vrlo dobra uprava kod Zadrana, mislim čak da su neznatno smanjili rashode u zadnjem kvartalu (mrzi me ići provjeriti). ” Onda ce se ATPL naci u problemima ako padnu vozarine. Kamate ce izgleda rasti neko vrijeme. Vec sad je postalo nezgodno.
Deimos to ja pricam vec mjesecima i drukeri se ljute na mene. Cinjenica je da u ovim uvjetima na marketu za ATPL nema nikakvih problema jer sigurno u kalkulacijama i projekcijama nisu isli na naj bolju varijantu trzista. Podje li trziste uskoro nizbrdo moze biti lose. Potraje li trziste jos par godina oni su vani iz potencialnih problema. Kako sad stoji visoke vozarine ce potrajati i zato sam usao u ovu dionicu usprkos mogucim problemima. Bilo bi bolje da nisam toliko educiran o pomorstvu. Vjerovatno bi kupio ATPL i ranije. Kirurzi se strasno boje operacija na sebi. Oni znaju naj bolje sta sve moze poci po lošem.
Sumnjam da kod JDPL ima neki deal da Dhol uzima dio zarade od vozarina pa je Papić i ekipa željela zadržati lovu u Splitu. Otuda gubici u 2006-toj, nemoguće obzirom da vozarine nisu padale ipod 14000$ po danu.
Gubitci su racunovodstveni ili sta bi ja kao strojar jer mi racunovodstvo nije core sbusiness kazao virtualni. Zasto virtualni? Posade platu dobijaju u dan, svi dobavljaci se zatvaraju u 30 dana, svi krediti se redovito servisiraju ukljucujuci i lease sa PD, svi ostali racuni se placaju redovito i jos ostaje novaca (2Q 35000000 + 50000000 zadrzane dobiti koja je upotrebljena za saniranje gubitaka). A frma jos u gubitcima. I na kraju naj bolja stvar. Tih 50000000 ostane na racunu nakon smanjenja gubitaka jer oni realno u gubitcima i nisu.
Procitao sam negdje da PD uzima oko 3% prihoda od vozarina po brodu. treba uzeti sa rezervom jer nemam link na izvor.
Procitao sam negdje da PD uzima oko 3% prihoda od vozarina po brodu. treba uzeti sa rezervom jer nemam link na izvor.
Ako sam dobro upucen po ugovoru o leasingu prilikom zakljucivanja novog zaposlenja broda PD i komerciala JDPL traze naj bolju ponudu. Ako je to nasao PD, on uzima brokersku proviziju kjoja se krece na nivou od 2.5 %. Mozda onih 0.5 % ide osobama koje su kumovale Sale and lease back. To ce mo tesko saznati. Brokerska provizija se placa svakom ko nadje brodu zaposlenje osim ako je to komerciala same firme. Ponavljam nasi komercialisti se zaista ne mogu staviti sa ekipom PD i stoga nije cudno da vecina closinga ide preko PD.
Alo Grunfe!
Lijepo gledanje na ATPL je skroz OK.
Ovdje pričamo o usporedbi brodara.
Puna usta JDPL.
TNPL i ULPL su ipak izuzetno jaki.
Pogotovo gledajući kroz zanimljivu dokapitalizaciju ULPL.
Lijepo bi bilo da malo i njih baciš pod povećalo.
Jak si u tome pa me i zanima…
…
Deimos to ja pricam vec mjesecima i drukeri se ljute na mene. Cinjenica je da u ovim uvjetima na marketu za ATPL nema nikakvih problema jer sigurno u kalkulacijama i projekcijama nisu isli na naj bolju varijantu trzista. …
Ma neka se ljute, ima ljudi koji citaju sto ljudi pisu i razmisle o tome, bilo to lose ili dobro…
Kolega Deimos je zapoceo temu o brodogradilistima. Mislim da je nastavak teme primjereniji ovdje.
Kad je Fizulic postao ministar gospodarstva i izjavio da skverove treba zatvoriti rekoh evo konacno covjeka koji vidi srz problema. Skverovi su leglo korupcije. Po kazivanjima kolega koji prodaju brodogradilistima podmazuje se na naj manje tri nivoa. Zasto su tada skocili na njegovu izjavu opozicijski politicari potpomognuti sindikatima (koji se kod nas uz zimnicu bore za povecanje plata od 1-2 % i za to su dobro placeni) vidimo iz afere Brodosplit.
Brodogradilišta i njihovo sufinanciranje od strane drzave imaju smisla samo ako drzava ima jaku privredu koja radi za brodogradnju i u brod ugradjuje domaci proizvod. Korejci imaju licence za proizvodnju gotovo svih brodskih komponenti i brod je 90 % Korejski proizvod. Kod nas osim ne skupe ali i ne efikasne radne snage proizvodi se glavni stroj, nesto Croatia pumpe , pomocni motori iz Karlovca a ugradjuju pod uvjetom da ih kupac prihvati. Vjerovatno sam nesto i propustio ali sumljam da je Hrvatski brod vise od 40% Hrvatski. O vremenu izgradnje ne treba ni pricati. I onda sve to Vlada bogato nagradjuje premijama u miljardama kuna. Pomazemo ugradnju, Norveskih, Finskih, Danskih Njemackih i inih proizvodjaca.
Moje vidjenje je da skverove treba pokloniti ako ih netko zeli uzesti, pretvoriti ih u remontna brodogradilista koja imaju sadasnjost i buducnost, napraviti od njih marine za ne puno novaca jer imaju rjesenu infrastrukturu. Sve radnike koji se ne budu mogli uklopiti u nove projekte umiroviti i ne placati ih iz mirovinskog fonda vec osnovati novi fond koji bi se napunio sa subvencijom brodogradnji od 1 ili 2 godine a sve ostale godine drzava bi bila ostvarivala enormne ustede.
Techman: ” … Deimos to ja pricam vec mjesecima i drukeri se ljute na mene. Cinjenica je da u ovim uvjetima na marketu za ATPL nema nikakvih problema jer sigurno u kalkulacijama i projekcijama nisu isli na naj bolju varijantu trzista. … ” Ma neka se ljute, ima ljudi koji citaju sto ljudi pisu i razmisle o tome, bilo to lose ili dobro…
Da nebi mislili da sam mazohista i ja navijam za porast dionica u svom portfelju ali u sebi.
Pa sad ti vidi razliku izmedju privatnog (ULPL, ATLP, TNPL, BDSS) i drzavnog (JDPL)
Čitajući ovo, nameće se jedna jednostavna stvar. Kupi JDPL. Zašto? Zato što se tek trebaju privatizirati i krenuti stopama privatnika. Ekipa iz prve zagrade je taj put već prošla i to je uključeno u cijenu dionice.
Ako bi netko bio ljubazan: zanima me u kojoj fazi se nalazi bordarski sektor. Evo, građevina je svoje odradila i ne vidim tu više mjesta za rast. Jesu li brodari dosegnuli svoj vrhunac ili tu još ima prostora za rast?
Zanima me još jedna stvar: koliku ulogu kod brodara igra book?
Unaprijed hvala na odgovorima!