ovisi, ako imaš ISTT ideš u Umag, ako imaš PLAG ideš u Poreč, ako imaš svoj apartman ideš u?
[smiley2][smiley2][smiley2]
– točno, ali ipak dosta investitora nema te precijenjene dionice, a nemaju ni svoj apartman.
– anonimni dvojac investitora ipak ide na masovni turizam.
Pozdrav !
Uf. pročitao 11 str nabrzaka i jedina ideja vrijedna spomena su lješnjaci. Mislio sam i ja na to neko vrijeme ali odustao. ima i bržih načina za zaradit. nitko u računici nije spomenuo gnojivo za start (jedno 500 € po kvadratu ako se hoće pošteno počet, pa onda uređivanje, sadnja… a i sadnice nisu jeftine. a branju da ne govorim… 800 sadnica po Ha sa cca 4 kg po stablu). Dobar je posao samo se trenutno da i bolje zaradit.
Ono za što sam ja zainteresiran jest pronalaženje neke parcele u ZGu od cca 500-100 kvadrata i sa par ljudi izgraditi manji objekt. Ja sam naime još mlad i kod roditelja pa bi na taj način riješio svoje stambeno pitanje i pritom zaradio. Po 2000 i više eura na periferiji nedam.
Računica mi je sljedeća
600 m2 zemlje x 250 = 150.000 eura
3 etaže po 200 m2 netto (4 po 50 m2 po etaži)+podzemne garaže=cca 800 m2 —cca 650.000 eura (oko 800 € po m2 NETTO)
Znači nekih 800.000 jura. 50 kvadrata+garaža+parkirno mjesto za nekih 65.000 jura.
To su neke grube kalukulacije za prilično dobro opremljene stanove.
Već imam par ljudi koji su zainteresirani, još će mi starci uskoro dobiti nešto ostavštine pa će bit para. stari mi je u građevini pa kuži cake, a vezu za građevinsku kakvu takvu imam. Ako je netko ZBILJA zainteresiran za takav pothvat u sljedećih godinu-dvije neka javi na PM. što više to jeftinije [smiley2]
Kad se na parceli posadi voćnjak parcela pored nje na kojoj raste korov vrijedi 10% više.
zgubidan10: ” Nije to lose mecka,al nebi bilo lose jos nesto raditi uz to,te lagano cekat da to proradi ” Naravno da treba radit, pa to bi bio samo dodatni izvor prihoda. The point is: kupiš zemlju, a sve se samo posadi, obrađuje i dolaze prihod za par godina. I opet, uvijek možeš prodat zemlju sigurno skuplje nego si kupio. Pogotovo pod spremnim nasadom.
Idemo skupit lovu i kupit Vupik.
SLK: ” zgubidan10: ” he he svi cemo mi kod mecke na fizikalije ” Ti se zezaš ali ja ti ozbiljno govorim. Ne kuže ljudi koji je novac u takvim nasadima. Zaboravi pšenice, kukuruze, pa čak i duhan u zadnje vrijeme… Trajni nasadi su zakon. I neke egzote, poput onih što sade biljke za čajeve, lavande… A nitko te ne tjera da si ti fizikalac, pogotovo ako kreneš sa većom površinom. Ima stotine ljudi iz raznih raspadnutih PIK-ova sa debelim iskustvom i voljni raditi. Prosječne i pristojne su plaće u Slavoniji 2500 – 3000 kuna, a ne 5500, koliko je HR prosjek. ” Upravo tako. Zanimljivo je kako svi govore da su dionice prehrambene industrije buducnost, a nitko ne bi ulagao u to. Ljesnjaci, maline, nije bitno sto. Moze se lijepo krenuti i sa “poljoprivrednim holdingom”, uzgoj gljiva i trajnih nasada. Samo ne znam jel se drzavna zemlja moze iznajmiti tamo? Kako to plasirati na trziste – imam nekih ideja (a jedna od njih zasigurno nije besplatna) [smiley2]
Tko želi saznati više:
http://www.hzpss.hr/?page=home
http://infos.hok.hr/faq/odgovor/357_hr.html
Ulažite u zna… khm, trajne nasade. 1. opcija: Posadite lješnjake. Za početak, recimo 10ha po ulagaču. Zemlju kupite u Slavoniji, područje od posebne državne skrbi. Tamo je prvo – zemlja jeftinija, a drugo – veći poticaji. Država daje poticaj za nasad od oko 3.000 eura po hektaru za područja od posebne skrbi u startu, koji pokrije sve sadnice i moguće troškove (analiza zemlje, dozvole, papiri…), i još ostane novca. Vi morate investirati u zemlju, koja je uvijek vaša, a država vam posadi lješnjake. Poslije svake godine dobijete oko 350 eura po hektaru za održavanje (za popunjavanje gdje se nije primilo, troškove goriva, održavanja…). Imate pravo na plavi dizel kao poljoprivrednici. Tijekom godine, povremeno frezanje, košenje trave i onda berba, odnosno skupljanje. Prvi urod nakon 3-4 godine, prva puna berba nakon 6-7. Naravno da to ne radite vi, nego svi skupa imate zaposleno 2-3 ljudi u obrtu. Dakle, jedini trošak je kupovina zemlje, kojoj samoj po sebi svake godine vrijednost raste. Sve ostalo vam država plaća. Otkup apsolutno osiguran, da posadite 1000ha . I što je još važnije – u bilo kojem trenutku možete odustati, tj. nagodinu zaspustiti ako vam pukne film ili jednostavno prodati zemlju. Nikom niste ništa dužni. 2. opcija Vinograd. Ali to bi potrajalo, no ako se ozbiljno zagrijte za to, onda ću vam pomoći koliko mogu. Samo požurite prije EU dok nema kvota! S poštovanjem, SLK
od poljoprivrede mislim da je maslinarstvo najmanje zahtjevno. ima jedna dobra narodna, a glasi: maslina je ka i mater, a vinograd ka divojka. materi kad god dodjes dobro si dosao tj. nisi zakasnio, a vinograd moras svaki dan njegovat, tj. ako te nema kratko vrime ode sve kvragu.
problem je kupiti veci komad zemlje bez obzira na cijene. po otocima ima vise vlasnika nego kvadrata.
netko je spomenuo jeftine koncesije kod zadra. prelistaj malo prijašnje postove.
od poljoprivrede mislim da je maslinarstvo najmanje zahtjevno. ima jedna dobra narodna, a glasi: maslina je ka i mater, a vinograd ka divojka. materi kad god dodjes dobro si dosao tj. nisi zakasnio, a vinograd moras svaki dan njegovat, tj. ako te nema kratko vrime ode sve kvragu. problem je kupiti veci komad zemlje bez obzira na cijene. po otocima ima vise vlasnika nego kvadrata.
@Savage
E da to ide bas tako kao sto si napisao bilo bi odlicno.
Zaboravio si uracunati otvaranje firme, poreze, davanja za komunalije, iskope i ciscenje zemljista; ‘podmazivanje’ mjerodavnih organa, u kojoj je zoni gradnje parcela (o tome ovisi tloctrna povrsina objekta, te visina, udaljenost od granica parcele itd)
12 stanova na 600m2 nije moguce svugdje sagraditi osim u visoko-izgradjenoj gradskoj zoni, a ne znam gdje tu u Zg ima 1 m2 tako maloga zemljista po 250E.
I sam vec duze vrijeme sa firmom radim po tom pitanju; imali smo i zemljiste, pa prodali, bas zbog milijun problema koji se pojave; od cijevi na zemljistu, prilaznog puta, presusenog potoka itd itd
Ne kazem da se ne moze zaradit; inace ni sam ne bih bio u tim vodama, ali je daleko od ove tvoje jednostavne racunice i zarada koliku mislis da ces imati.
U svakom slucaju je gradjevina jos uvijek isplativija od poljoprivrede; ali treba imati debele veze (ne poznanstva) i brdo zivaca u rezervi.
Apsolutno se slažem sa Leonom…u građevini vlada prava korupcija…točno se zna tko dobiva posao…tko je izvođač…tko dobiva građevinske dozvole…tu je već i izražen problem radne snage…ako se pokušaš ukrcati u to kolo očekuj kojekakve inspekcije svaki dan….osim toga ne moraš ići daleko…dovoljno je da si imao majstore nekoliko dana…[smiley8]
Apsolutno se slažem sa Leonom…u građevini vlada prava korupcija…točno se zna tko dobiva posao…tko je izvođač…tko dobiva građevinske dozvole…tu je već i izražen problem radne snage…ako se pokušaš ukrcati u to kolo očekuj kojekakve inspekcije svaki dan….osim toga ne moraš ići daleko…dovoljno je da si imao majstore nekoliko dana…[smiley8]
nije to stvar samo s građevinom mada je s građevinom najočitije
I ja se slažem da je teško “naći mjesto pod suncem” među već etabliranim tvrtkama, koje znaju sve “radnje”, legalne i zakulisne.
Mislim da se moramo bazirati na nečem novom, i naravno na poslovnoj etici.
U našem poslovnom miljeu, kad tada, a nadm se uskoro, moraju se prihvatiti poslovna načela i vrijednosti EU.
Uglavnom su veliki projekti počinjali od skromnih resursa, ali s intuicijom, da ne kažem “nosom”.
I ja se slažem da je teško “naći mjesto pod suncem” među već etabliranim tvrtkama, koje znaju sve “radnje”, legalne i zakulisne. Mislim da se moramo bazirati na nečem novom, i naravno na poslovnoj etici. U našem poslovnom miljeu, kad tada, a nadm se uskoro, moraju se prihvatiti poslovna načela i vrijednosti EU. Uglavnom su veliki projekti počinjali od skromnih resursa, ali s intuicijom, da ne kažem “nosom”.
ma kakvi nama treba totalni slom svega ni tada se nebi opametili ovde se treba prljavo boriti jer uvjek možeš ako ništa reći ko je jamijo jamijo je i nastaviti dalje takvi su nam gabariti