Samo napomena da je i Unicredit vlasnik dio Mercatora. [thumbsup]
Samo napomena da je i Unicredit vlasnik dio Mercatora. [thumbsup]
To je stara vijest, nego jesi li ti kupio štogod kulena i Buce u zadnje vrijeme?
Jer jesti se mora!
Ne jedem kulen.
Kupujem ABC sir, te brašno i još jedan namaz.
Što se vijesti tiče, IGH i Tehnika rastu na temelju jedne vijesti već osam puta, počevši od ožujka 2009. godine. [thumbsup]
Ne jedem kulen.
Kupujem ABC sir, te brašno i još jedan namaz.
Sad još reci da ne trošiš ni najbolju slaninu u regiji, dotuci me potpuno……..i onda se ja čudim da ne mrdamo sa 89 kuna [angry]
Ne jedem slaninu. To ostavljam tebi. [smiley]
Prema sadašnjim pokazateljima Belje ima:
P/A 0,25
P/B 0,70
P/E 403
P/S 0,61
Uzmimo li u obzir da Belje ima prihode veće od milijarde kuna, dobit sama po sebi ovdje nije presudna, isključivo što pripada Konzumu (velika marža). Fundamentalna podcijenjenost Belja je iznimna. [thumbsup]
Ali kolega Valentine, mene najviše oduševljava upravo taj podatak da im je P/E 403!!!!
Zato što svi veliki investitori kupuju kad je P/E visok a prodaju kad je nizak, to je elementarna stvar.
Vidi poučak na ATPL
pozdrav [kiss]
Hvala nebi post je korizma kad padne na 85, i prodaj poslje ili prije uskrsa, mišlenje
LJUBLJANA / ZAGREB – Slovenski izvori iz Financi tvrde kako je Todorićeva poonuda za Mercator zaslužna da proces bude obustavljen.
Neralno visoka ponuda Agrokora zapravo je otrijeznila prodavatelje koji drže 36 posto udjela najvećeg slovenskog trgovca. Zato izvroi govore kako je krenula kupnja zaobilaznim putem. Naime, "Todorićev" UniCredit posljednjih je dana najaktivniji kupac Mercatorovih dionica na Ljubljanskoj burzi.
UniCredit je u međuvremenu ljubljanskom Dnevniku i službeno potvrdio kako podupire kupnju Agrokora i to do 100% dionica Mercatora (LJSE:MELR). Prema dogovoru, Agrokor bi vlastitim sredstvima financirao polovinu troška kupnje 36,3 posto dionica, a ostatak bi posudio konzorcij banaka. Ako bi Agrokor takav omjer zadržao i za preuzimanje ostatka udjela, to bi značilo da će morati posuditi najmanje 320 milijuna eura. Treba podsjetiti da je udjel dužničkog kapitala u financiranju Agrokora već u rujnu prošle godine iznosio 76 posto. Zato slovenski mediji spekuliraju kako bi Agrokor financiranje preuzimanja mogao nadoknaditi isisavanjem kapitala iz Mercatora. Već je najavljeno kako Agrokor među važnijim sinerijama vidi stvaranje jedinstvene distribucijske mreže, oglašavanja, marketinga i poslovnih procesa te grupno skladištenje proizvoda.
Zanimljivo je da je UniCredit odobrio Agrokoru financiranje prije nego li je izvršio dubinsko snimanje hrvatskog koncerna. Također, u banci vjeruju kako nije moguće provesti preuzimanje bez zelenog svjetla slovenske Vlade.
Belje: Prošle godine prihod 1,35 milijardi kuna
DARDA – Baranjska poljoprivredno-prerađivačka tvrtka Belje, koja posluje u sustavu koncerna Agrokor Ivice Todorića, očekuje da će joj ukupan prihod za prošlu godinu iznositi 1,35 milijardi kuna, a u srednjoročnom investicijskom razdoblju planira izgradnju nove klaonice i vinarije, izvijestila je Uprava poduzeća na sastanku s osječko-baranjskim županom Vladimirom Šišljagićem.
Predsjednik Uprave Belja (ZSE:BLJE-R-A) Goran Pajnić kazao je kako bi se do kolovoza trebala prikupiti sva potrebita dokumentacija za gradnju klaonice, a ovisno o kretanjima na tržištu kapitala, odlučit će se hoće li gradnja početi ove godine ili će se prolongirati početak radova.
Dodao je kako će izgradnja nove vinarije, koja je u fazi projektiranja, biti nužna zbog sve veće proizvodnje grožđa i podizanja kvalitete beljskih vina.
Izvijestio je kako je od ulaska u sustav Agrokora u razne vrste proizvodnje u Belju uloženo 1,6 milijardi kuna, od čega gotovo polovica toga iznosa u razvoj svinjogojstva, pa je Belje danas gotovo potpuno postalo neovisno od te vrste uvoza.
Rezultat takvih ulaganja je i povećanje prihoda, koji su od 450 milijuna kuna 2004. godine došli do rekordnog iznosa od 1,6 milijardi kuna u 2008. godini, rekao je Pajnić.
U Upravi napominju kako im je cilj povećati proizvodnju kulena, kao autentičnog hrvatskog proizvoda, na 250 tona godišnje, kao i povećati površine zasijane mrkvom sa 70 na 250 hektara budući da se, kako je rekao, oko 90 posto domaćih potreba za tim povrćem ostvaruje uvozom.
Sudeći po kretanju dionice blje-r-a mogli bi vidjeti uskoro i familiju Todorić na traktoru ispred minst. poljoprivrede.