Konzumu, Kauflandu i Lidlu raste promet, Billi, Getrou i Mercatoru pada

Mijenja se i struktura prodaje pa kupci više kupuju brašno, ulje i šećer, a voda i sokovi postaju luksuzna roba

Zbog krize su ljudi počeli više kuhati kod kuće i manje idu u restorane", objašnjenje je koje je dio prehrambene industrije već odavno ponudio u prilog tezi o većoj toleranciji te branše na negativne efekte krize, a trendovi iz trgovine to sad i potvrđuju.

Neradna nedjelja Unatoč recesiji i neradnoj nedjelji najveći hrvatski maloprodajni lanac Konzum u prva dva mjeseca ove godine bilježi desetpostotni rast, pri čemu iznadprosječan rast, čak više od 20 posto, u njihovim trgovinama bilježe osnovni prehrambeni proizvodi poput brašna, ulja ili šećera. Nasuprot tome pad prodaje vidljiv je u segmentu neprehrambenih artikala te, recimo, vode i sokova zbog čega, prema informacijama iz Agrokora, njihova kompanija Jamnica u prva dva mjeseca ima nešto lošije rezultate u odnosu na prošlu godinu. Iako je, s obzirom na razdoblje godine, u ovom slučaju prerano govoriti o trendu jer je riječ o mrtvoj sezoni za tu industriju, nije isključeno da su kupci zbog recesije i smanjenja kupovne moći vodu i sokove počeli tretirati kao luksuzne proizvode.

Studija otkriva i kako se potrošnja vina kretala posljednjih pet godina. Potrošnja vina u Americi svakih pet godina naraste za litru po potrošaču, pa je tako u 2003. godini potrošač ispio 11,1 litru vina, dok je u 2007. zabilježeno da je prosječna potrošnja vina po stanovniku 12,1 litru. Za nadolazeće razdoblje koje uključuje rezultate od 2008. do 2012. godine planira se rast potrošnje uvezenih vina za 17,9 posto, što će prodaju povećati za 1,2 milijarde boca, što to bi u maloprodaji moglo generirati prihod od oko 10 milijardi dolara. U razdoblju od 2003. do 2007. godine potrošnja vina porasla je za više od 14 posto, a za sljedećih pet godina prognoizira se rast od oko 12 posto. Zanimljivo je kako osobito izvrsne rezultate vinskoj industriji u Sjedinjenim Državama donosi velika potrošnja crnog vina. Procjenjuje se kako bi u sljedećih pet godina Amerikanci mogli ispiti 1,74 milijarde boca crnog vina. Brojka koja se procjenjuje utemeljena je na rezultatima analize prethodnih pet godina. Dobri rezultati i pozitivan rast prognoziran je i za roze vina, za oko 10 posto, sa 565 milijuna boca na 620 milijuna potrošenih boca u sljedećih pet godina. Najniži rast među vinima zabilježit će bijelo vino za kojima će potražnja porasti 5,4 posto do 2012. godine, sa 1,3 milijarde potrošenih boca na 1,4 milijarde boca. Podaci potrošnje pojedinih vina govore nam kako je u SAD-u u prošlih pet godina ispijeno 2,4 milijarde boca vina. Osim što su Amerikanci veliki ljubitelji vina, omiljeno žestoko alkoholno piće žena je votka. Analize iz 2007. godine pokazale su kako je u svijetu te godine potrošeno 31 milijarda boca vina te da će globalna potrošnja vina u svijetu i dalje rasti po stopi od šest posto. Studija koja je bila provedena te godine otkrila je kako je SAD četvrti proizvođač vina u svijetu. Ispred SAD-a bile su najveće svjetske i europske vinske industrije: Italija, Francuska i Španjolska. Iste godine SAD je završio na trećemu mjestu po potrošnji vina i pjenušaca. Očito je da se usred recesije američki ljubitelji vina ne žele odreći svojih navika. Vlasnik Vineyard Wine Shopa u Denveru Clif Louis rekao je kako se vino manje konzumira te da se kupuje ono jeftinije. Prodaja mu je pala šest posto. Inače, vinska industrija u vrijeme globalne krize manje je ranjiva od drugih industrija.

Pfister: Digla se prevelika panika
"Svijet nije u gospodarskoj krizi, mi smo u recesiji koja po svojim karakteristikama ne odudara previše od nekoliko prijašnjih recesija u posljednjih 30 godina", kazao je prije nekoliko dana Jürgen Pfister, glavni ekonomist i direktor analiza Bayerische Landesbanka, na predstavljanju Macroeconomic Outlooka Hypo Alpe-Adria banke.
Tom rečenicom nemalo je iznenadio sve prisutne u punoj dvorani zagrebačkog Hypo centra u koju je većina došla poslušati nimalo svijetle prognoze o rastu hrvatskog i svjetskog gospodarstva koje su mediji sve češće počeli dovoditi u vezu s Velikom depresijom iz tridesetih godina. Slike iz tog doba na kojima ljudi u redovima čekaju pred javnim kuhinjama ili traže bilo kakav nadničarski posao, uz spominjanje velikog broja samoubojstava tadašnjih ulagača i bankara, koji su se navodno masovno bacali kroz prozore, preplavio je današnje medije.
Pfister je, ne skrivajući da stvari nisu najbolje, istaknuo da bi svjetsko gospodarstvo moglo puno gore proći jer apsolutnu sigurnost nitko ne može jamčiti. Nije zaboravio reći da će Njemačka za 2008. godinu prvi put u 50 godina zabilježiti negativni rast BDP-a, no naglasio je i da neki pokazatelji, poput onih o rastu zaposlenosti u Njemačkoj ili niskoj stopi inflacije, govore da situacija još uvijek nije katastrofalna, kako bi se dalo zaključiti iz medijskih naslova i izjava raznih analitičara koji vrište katastrofičnim prognozama.

"Podaci pokazuju da je panika na tržištu preuveličana", zaključio je Pfister. Drugim riječima, strah kao najizraženiji ljudski osjećaj, kako je na godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze kazala psihologinja Majda Rijavec, potpuno je paralizirao svjetsko gospodarstvo zasnovano na potrošnji dobara.

"Slažem se s tvrdnjom da je panika preuveličana jer je recesija dio ciklusa, sasvim normalni tijek, baš kakav se događa i u prirodi", Pfister: Digla se prevelika panikarekla je psihologinja Tanja Pureta, naglasivši da ljudi zapravo ne znaju točno što je uopće recesija jer oni koji bi im to trebali objasniti ne pružaju im dovoljno informacija.

"Upravo nedostatak informacija i znanja dovodi do panike", kaže Pureta. Pfister je statističkim podacima nastavio dokazivati svoju tvrdnju, pa je tako prikazao tablicu koja pokazuje da je recesija slične duljine trajanja kao ova danas već dva puta viđena u zadnjih 30 godina. Prva je trajala 16 mjeseci u SAD-u i počela je u studenome 1973. godine izazvana naftnom krizom.

Tada je pad američkog BDP-a bio gotovo tri puta veći nego u trenutačnoj recesiji i iznosio je 3,1 posto. Također je naglasio da će svijet prvi put od 1980. godine zabilježiti negativnu stopu rasta BDP-a, ali da se rast blizu prosjeka očekuje već sljedeće godine. "Uzrok današnje krize je ipak realan, ali su efekti psihološki", tvrdi profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.

Napomenuo je da bi posljedice krize izazvane pohlepom i prijevarama financijaša zbog kojih je u svijetu doslovno nestalo 20.000 milijardi dolara bile kudikamo blaže na svjetsko gospodarstvo da nije psihološkog momenta. "Kupci se zbog osjećaja nesigurnosti ne odlučuju na kupnju trajnih potrošnih dobara kao što su stanovi ili automobili, koji se u pravilu kupuju na kredit. Zbog takvog njihova suzdržavanja investitori ne znaju kamo uložiti novac i cijelo gospodarstvo zastaje. U ekonomiji se to zove ‘smrznuta ekonomija’", kaže Jurčić.

Cijena u živcima

Pfister se prisjetio propasti američke banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine koja je bila okidač za današnju krizu, nazvavši osjećaj nevjerice i panike na financijskom tržištu "šokom Lehman", Dodao je da je utjecaj takvih šokova na gospodarstvo teško predvidjeti, kako veličinom, tako i vremenom.

Majda Rijavec u svojem je predavanju pod nazivom "Psihološki aspekti odlučivanja o novcu" navela da ljudi u strahu padaju pod utjecaj mase i u grupi se ponašaju poput

Kvaliteta beljskih vina potvrđena i na ovogodišnjem GAST-u
Na četrnaestom međunardnom ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića Dionizijana 2009., koje se održava u okviru sajma GAST u Splitu, izabrana vina Podruma Belje osvojila su 4 zlatne diplome
06.03.2009

Međunarodna komisija Dionizijane kojom je presjedao prof.dr. Bernard Kozina, okupila je 40 renomiranih enologa iz cijele regije. Na ovogodišnje ocjenjivanje bilo je prijavljeno 440 visokokvalitetnih uzoraka iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore i Makedonije.

U iznimno jakoj konkurenciji bijelih mirnih vina vrhunski Goldberg chardonnay i graševina te graševina berbe 2007 osvojili su zlatne diplome. Goldberg chardonnay je ujedno četvrto najbolje bijelo mirno vino prema broju osvojenih bodova, a graševina Goldberg i graševina redovne berbe najbolje su ocjenjene graševine u konkurenciji bijelih mirnih vina.

Podrumi Belje su na ocjenjivanju sudjelovali i s dva nova vrhunska crvena vina Merlot i Cabernet Sauvignon. Merlot Belje osvojio je zlatnu diplomu, dok je cabernet sauvignon osvojio srebrnu diplomu.

Diplome osvojene na ovogodišnjem GAST-u potvrdile su još jednom značaj i važnost Podruma Belje među hrvatskim proizvođačima vrhunskih vina.

Reci!

dragi trut samo ti cekaj rast ili pad trzista,tebi je to sav smisao ulaganja.meni nije,jer sad je rasprodaja,ak bude jos veca onda jos bolje.dragi buraz ja se ljepo tovarim i uzivam u ovoj situaciji.kriza ko kriza nek traje i pet sest god bas me briga al vi svi gledate malo precrno…

Kriza Razdoblje Trajanje
Panika 1797. 1797-1800 3 godine
Depresija 1807. 1807-1814 7 godina
Panika 1819. 1819-1824 5 godina
Panika 1837. 1837-1843 6 godina
Panika 1857. 1857-1860 3 godine
Panika 1873. 1873-1879 6 godina
Duga Depresija 1873-1896 23 godine
Panika 1893. 1893-1896 3 godine
Panika 1907. 1907-1908 1 godina
Post-ratna Recesija 1918-1921 3 godine
Velika Depresija 1929-1939 10 godina
Recesija 1953. 1953-1954 1 godina
Recesija 1957. 1957-1958 1 godina
Naftna Kriza 1973. 1973-1975 2 godine
Recesija ranih 80-ih 1980-1982 2 godine
Recesija ranih 90-ih 1990-1991 1 godina
Recesija 2001. 2001-2003 2 godine
Financijska kriza 2007. 2007-2009 ? 2 godine ? i sta mislite koliko ce ova?????

07. 03. 2009. | 20:11
POBUNA DOMAĆIH TVRTKI ZBOG VELIKOG PADA VRIJEDNOSTI DIONICA
Todorić s burze skida Agrokorove dionice
Autor Snježana Mlinarević

Ivica Todorić skinuo bi s burze barem one dionice koje imaju mali ‘free float’ i već je uputio takav zahtjev Zagrebačkoj burzi
Ivica Todorić skinuo bi s burze barem one dionice koje imaju mali ‘free float’ i već je uputio takav zahtjev Zagrebačkoj burzi
Foto: Patrik Macek

Financijska kriza koja je najprije slomila Zagrebačku burzu pretvorila ju je u njezinu suprotnost. Drastično smanjena vrijednost dionica, i do 90 posto, smanjila je i dovela do aspurda vrijednost i tržišnu kapitalizaciju tvrtki koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi.

Pervan: Loše za male dioničare

Todorić smanjio plaće menadžerima 10 posto

Burza i aktivnosti na njoj trenutačno se temelje samo na jednom parametru – nedostatku kapitala kod ulagača, i to malih, jer su se veliki povukli silom prilika u državne vrijednosne papire. Ceh su platile dionice svih tvrtki bez iznimke, velike, male, dobre, loše…

Takav razvoj događaja zabrinuo je vlasnike i uprave kompanija koji tvrde da im burzovna kotacija osim troškova donosi samo izravnu štetu – iskrivljenu i lažnu sliku vrijednosti poduzeća, pad rejtinga i loš imidž kod kreditora.

Erupcija nezadovoljstva
Nastupila je prava erupcija nezadovoljstva, a burzi se upućuju zahtjevi da se njezine dionice delistiraju sa ZSE. Takav zahtjev uputio je Ivica Todorić čijih šest tvrtki kotira na ZSE – Jamnica, Ledo, Konzum, Belje, Tisak i Zvijezda. U Agrokoru kažu da cijene dionica nemaju veze s vrijednošću poduzeća koja su i 2009. godinu započela rastom prihoda.

U potpuno suprotnom smjeru krenule su cijene dionica, pa Agrokor hoće povući iz kotacije barem one tvrtke koje imaju mali “free float”, od nekoliko postotaka dionica u trgovanju. O sličnom potezu razmišlja i Ericsson Nikola Tesla, brodarske kompanije, građevinari… Već prije to je zatražilo Belišće i još neke tvrtke. Bijeg od burze na kojoj su se svi voljeli gledati samo do prije godinu dana sada je masovan trend.

Nema pravilnika
Neki to ne mogu učiniti, ako ni zbog čega drugog, onda zbog IPO-a kojim su privukli nove dioničare. Emil Tedeschi, predsjednik uprave Atlantic grupe, kaže da on ostaje na burzi, i to u najzahtjevnijoj prvoj kotaciji, bez obzira na to što ni cijena njegove dionice ne daje pravu sliku stanja. Atlantic grupa ima tisuće malih dioničara i osjeća odgovornost prema njima redovitim izvještavanjem.

Novi zakon o tržištu kapitala omogućuje tvrtkama delistiranje jer su one silom zakona (a to su sve s najmanje 30 milijuna temeljnog kapitala i 100 dioničara) bile prisiljene ući u posebnu JDD kotaciju. Ta obveza iziskivala je promptno izvješćivanje burze o poslovnim rezultatima, odlukama nadzornih odbora, prodaji dionica… Novi zakon ukida takvu obveznost, ali još nema pravilnika burze i Hanfe koji bi omogućio bijeg tvrtki s burze.

A kako se zahtjevi množe, čini se da će biti sve manje žurbe u vezi s pravilnikom. Ipak, službenim delistiranjem dionice neće nestati s burze, njima će dioničari i dalje trgovati, ali uz puno manje informacija.

Uz to, komplicira se puno toga, od fondova do mirovinaca koji imaju posebna pravila za ulaganje, a ona ne poznaju dionice koje su same tvrtke delistirale. Burza i Hanfa morale bi imati pune ruke posla zbog tog problema jer je očito da je tržište kapitala u posljednjih godinu dana, čak i ako izuzmemo rušilački utjecaj svjetske krize, zapušteno i nepripremljeno za nove izazove.

Ode belje pa-pa s burze, ima Todor pravo sto gledamo na zse je sprdnja. Jedva cekam da cujem Kardumov komentar 🙂

“Moguće istiskivanje malih dioničara za sobom bi donijelo nove probleme budući da Zakon o tržištu kapitala referentnom cijenom smatra prosječnu cijenu u posljednja tri mjeseca, što bi takvim dioničarima donijelo masovne gubitke.”

ova cijena bi bila puno bolja od trenutne….
nebudi lijen…prosječna cijena u zadnja 3 mjeseca je oko 90 kn…što se mene tiče može!

Neka me netko uputi, ako Todor makne dijonice sa burze di cu ih ja prodati. Hocu li ih morati nositi na plac ?