Kako mislis udružuje? Neko spajanje ?
ekonomsko udruzivanje za osvajanje novih trzista te akvizicija
belje itekako ima šanse da se uključi u opskrbu vojske hranom, ako su dobili ovaj certifikat koji ima samo 10 posto kompanija u svijetu dobiti će i sve ostale.Vaš link[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Belje nemora da radi za nato kada i ovako sto napravi plasira i proda u regiji, tak da nema beda, pogotovo zbog zalosne najave da ce hrana jos 30% gore
Cijena hrane pada + klonirane krave i njihovo kvalitetnije mlijeko. Ode Belje još dolje…
Ispiši članak
Datum objave: 11.3.2008 | 7:00
Zadnja izmjena: 11.3.2008 | 7:19
HRANA JE ROBA
Napokon pad!
Autor/izvor: Mladen Car
Kiša je napokon pala i ohladila pregrijani asfalt. Tako se može u jednoj rečenici sažeti trgovanje na robnim burzama u prošlom tjednu. Sada se već sa stopostotnom sigurnošću može reći da su glavni kupci terminskih ugovora (futuresa) pšenice, soje, kukuruza itd. fondovi (indeksni i hedge). Tim ugovorima dogovara se kopoprodaja i isporuka robe u nekom budućem vremenu (mjesec, tri mjeseca, kraj godine).
Financijske institucije su snažnije ušle na tržište hrane jer su tražile mjesto gdje mogu „sigurno!“ plasirati sredstva. To mjesto je moralo biti nepovezano s ostalim tržištima koja redom padaju (dionice, obveznice, nekretnine, …). I sada – šok.
Južna Koreja je organizirala posebni tim za interventne mjere (u našem žargonu „specijalci“) sačinjen od državnih službenika koji mogu autorizirati trošenje državnog novca i profesionalaca iz industrije (commodity brokers, brokeri na robnim burzama) koji su dobili zadatak da „smrznu“ cijene hrane na duži period
Tržište koje je trebalo biti svemir za sebe i savršeni čuvar vrijednosti investiranih sredstava počelo se ponašati kao i ostala „oboljela“ tržišta (usporedba ide prvenstveno prema dionicama). Razlog je previše uloženog špekulativnog novca koji jedno nekonvencionalno tržište pretvara u klasično. Zemlje uvoznice hrane (Kina, Indija, Japan, Južna Koreja) odlučile su djelovati i stati na kraj tim pohlepnim ljudima kojima više ništa nije sveto, pa ni hrana.
Kina je za početak počela paziti što priča jer je dokazana veza između njene rečenice: nedostaje nam jestivog ulja i naglog skoka cijena soje i sojinog ulja. Južna Koreja je organizirala posebni tim za interventne mjere (u našem žargonu „specijalci“) sačinjen od državnih službenika koji mogu autorizirati trošenje državnog novca i profesionalaca iz industrije (commodity brokers, brokeri na robnim burzama) koji su dobili zadatak da „smrznu“ cijene hrane na duži period. Oni su iskoristili manju korekciju na tržištu i kupili zalihe žitarica i kukuruza u iznosu polugodišnjih potreba.
Toliku količinu nikada prije nisu kupili, i to 2-3 mjeseca prije uobičajenog termina. Potez je iznenadio tržište, te dao misliti špekulantima o očekivanom pravocrtnom rastu cijena hrane. Kao podrška padu cijena došle su i vijesti o boljem urodu u južnoj Americi (Argentina, Brazil), povoljnom vremenu u Australiji za rast pšenice. Europa također predviđa bolju sjetvu i žetvu. Amerikanci pomalo dvoje o prednostima etanola koji se dobiva iz kukuruza. Očigledno da će u 2008., što se hrane tiče, biti suza (i smjeha).
Prije: GMO. Sada: Biotehnološki usjevi.
Prije desetak godina američki biotehnološki div na polju GMO hrane Monsanto, pokušao je pokoriti svijet genetski modificiranom hranom. Europa mu je, zapanjujuće, uspjela slomiti zube i žestokim političkim odgovorom zabranila ulaz na Stari kontinent. Amerikanci su se dugo pjenili, lobirali, optuživali, a onda se poput profesora Baltazara povukli u svoje laboratorije i dobro promislili o svemu. Nedavno su u tišini izašli van i pokušali ponovo. I uspjeli. Kako?
Izgleda da nećemo jesti GMO hranu direktno, nego indirektno. Jesti ćemo govedinu i svinjetinu koja je jela GMO kukuruz. EU je nedavno obznanila da je to meso sigurno za prehranu i dozvolila uvoz usjeva. Ne i kultivaciju (sadnju) po poljima Europe. Prilikom prve invazije ta je hrana dobila posprdni naziv „frankenfood“ (hrana koja je genski sklepana poput Frankenštajna). Monsanto se lukavo dosjetio kako da suzbije negativni publicitet koji prati GMO. Jednostavno ga više ne naziva niti reklamira pod tim imenom.
Sada ga pretenciozno zove: biotehnološki usjevi. Naziv je naslonjen na pozitivni dojam koji u nama izaziva pojam biotehnoloških lijekova. Ti lijekovi najnovije generacije se zovu još i „pametni medikamenti“, jer u tijelu poput malih robota ciljano ubijaju bolest, minimalno škodeći organizmu. Očigledano je i marketing ušao u 21. stoljeće jer ovakav nastup je zapravo genijalan i pokazuje put kako nešto prodati tržištu koje viče: NE!
Osim igranja s genima u hrani, inženjeri se u SAD igraju i s kravama. Kao razlog se navodi sve izbirljiviji potrošač koji traži neki novi okus u mesu i mlijeku. Te životinje će biti otpornije na bolesti, a pretpostaviti je da će biti i izdašnije prilikom mužnje. Uglavnom, nećemo jesti klonirane životinje već njihove potomke (klonirana krava je jako skupa). ‘Biotehnoloških’ krava već ima 500-600. I ovdje je sličan recept. Mlijeko iz takve krave prvo će završiti u sladoledu, dok se ne senzibilizira tržište. Tek kasnije će ga tetrapakirati i staviti na police dućana.
tenkista je u kešu…i kupio bi belje…ako može još niže…
Koncern Agrokor nije odustao od svog strateškog cilja da postane međunarodna kompanija i u fokusu interesa sada ima rusko tržište. Medvedev i Todo su u ekipi [proud] Ima razloga za optimizam dioničara Belja i pored korekcije cijelog tržišta. [thumbsup]
Koncern Agrokor nije odustao od svog strateškog cilja da postane međunarodna kompanija i u fokusu interesa sada ima rusko tržište. Medvedev i Todo su u ekipi [proud] Ima razloga za optimizam dioničara Belja i pored korekcije cijelog tržišta. [thumbsup]
je li imaš neku konkretnu informaciju za ovo , jer ovo je jako dobra vijest !
evo ovdje pročitajte [wink]
I Belje u minus blokadi.[sad]
Belje i danas nastavilo pad – 5,73 %.[bye]