Jeftin uvoz i slaba suradnja guše prehrambeni sektor
23.6.2013. 22:01 Petra Bulić/VLM
Velikim poduzećima bit će ključna suradnja na regionalnim tržištima, kažu u Ekonomskom institutu.
Čini se kako su poduzeća u prehrambenoj i industriji pića tek u prošloj godini počela drastično osjećati posljedice ekonomske krize, a pokazatelji za ovu godinu ne upućuju na oporavak, upozorava se u najnovijem broju sektorskih analiza Ekonomskog instituta.
Nepovoljna očekivanja makroekonomskih kretanja u 2013. u Hrvatskoj, kao i neizvjesna situacija oko trgovinskog režima CEFTA-e, ne daju povoda za optimizam u pogledu poboljšanja financijskih rezultata”, navodi autor analize Zoran Aralica. Proizvodnja je u padu, jednako kao i izvoz i zaposlenost u sektoru, ali i profitabilnost najvećih kompanija. Usto, Eurostatovo istraživanje upozorava i na smanjenje udjela inovativnih poduzeća.Vrijednost proizvodnje prehrambenih proizvoda u travnju je u odnosu na isti mjesec lani pala 1,5 posto, a proizvodnja pića pala je čak 4,8 posto. Izvoz prehrambenih proizvoda pak u prva je četiri mjeseca ove godine pao čak 17,2 posto, dok je uvoz porastao 0,9 posto. Pritom je udio izvoza u zemlje članice EU povećan sa 58,5 posto u prva četiri mjeseca lani na 61,5 posto, dok je udio izvoza u zemlje CEFTA-e pao sa 20,2 na 18,9 posto.
“Takva se situacija može smatrati naznakom promjena povezanih s ulaskom Hrvatske u EU i uvođenjem carinskih barijera od 1. srpnja između Hrvatske i CEFTA-e”, kaže Aralica, dodajući kako je moguće da će EU pokušati izboriti povoljniji carinski status s CEFTA-om, što će se, naravno, odnositi i na Hrvatsku. Broj zaposlenih u prehrambenom sektoru pao je 5,9 posto, a u proizvodnji pića čak 12,9 posto. Iako je deset najvećih tvrtki (prva je Vindija sa 2,8 milijardi kuna prihoda) lani ostvarilo rast prihoda od dva posto, na 14,7 milijardi kuna, i neto dobiti za 6,3 posto, na 610 milijuna kuna, EBITDA marža pala im je čak 17,9 posto, na 9,2 posto. Slično je i u proizvodnji pića: prihodi deset najvećih (prva je Jamnica sa 1,3 mlrd. kn prihoda) povećani su 1,4 posto, na 5,05 milijardi kuna, ali je EBITDA marža pala 7,1 posto, na 26,2 posto.
“Nepovoljni rezultati mogu se objasniti s više faktora, uključujući povećan uvoz jeftinije hrane, kao i nedovoljnu vertikalnu i horizontalnu povezanost poduzeća i institucija koje čine ovaj sektor”, upozorava Aralica, koji ističe kako je rješenje okrupnjavanje. “Za manja poduzeća presudno će biti pozicioniranje na nacionalnim tržištima, dok će za velike važne biti formalna i neformalna suradnja sa sličnim poduzećima na regionalnim tržištima”, kaže Aralica, dodajući da je moguć i scenarij stvaranja novih nadnacionalnih poduzeća radi sudjelovanja više manjih poduzeća na trećim tržištima, ponajprije u jugoistočnoj Europi.
Kanal Dunav-Sava, i višestruko povećanje proizvodnje, nisu loši planovi.
Pozdrav.
Ivica Todorić: Zemlje naše regije trebale bi u EU stvoriti svoj mali Benelux
BARANJU POHARALO OLUJNO NEVRIJEME… “Teško je još bilo što reći, ali šteta će biti golema. Neki su usjevi totalno uništeni. Za sada samo pretpostavljamo kako je led potukao između 2.000 i 3.000 hektara poljoprivrednih površina u privatnom ili vlasništvu Belja i Fermo-prometa…”[/i]
http://www.glas-slavonije.hr/202598/4/Za-15-minuta-led-Petlovcanima-potukao-sve-usjeve
BARANJU POHARALO OLUJNO NEVRIJEME… "Teško je još bilo što reći, ali šteta će biti golema. Neki su usjevi totalno uništeni. Za sada samo pretpostavljamo kako je led potukao između 2.000 i 3.000 hektara poljoprivrednih površina u privatnom ili vlasništvu Belja i Fermo-prometa…"[/i]
http://www.glas-slavonije.hr/202598/4/Za-15-minuta-led-Petlovcanima-potukao-sve-usjeve
Ogromni poticaji će sanirati tu miniumalnu površinu, u odnosnu na sve površine koje Belje ima i koristi u Baranji.Pozdrav.
Ogromni poticaji će sanirati tu miniumalnu površinu, u odnosnu na sve površine koje Belje ima i koristi u Baranji.Pozdrav.
Hrvatski i uskoro izdašni EU poticaji za koje Belje ima pripremljenu dokumentaciju. To je problem samo za male poljoprivrednike, a ne ovakvu mašineriju. Samo Belje se nalazi puno južnije od Petlovca, možda tamo gore imaju nešto malo posjeda. Todorić ima na raspolaganju zaštitne mreže, kanale, osiguranje i pomoć države ako zakaže sve navedeno. Ništa tu nije prepušteno stihiji kao većina hrvatske poljoprivrede, a i siguran sam da će se promptno reagirati ako nazovu iz Belja i Agrokora.[emo_palacg]
Ovo je dobra prilika za dokup, tamo oko 65.[emo_novac]
Što li ga neki provicaraju.
Radi se o cirka manje od 5% usjeva koji su nastradali a i oni su vjerovatno osigurani.
Neki jedva cekaju bilo kakvu lošu vijest ili bilo kakvu nazanku lose vijesti pa da to podastru na forum.
Stvarno čovjek nema riječi više.
Da ljudi se danas vesele tuđoj nesreći a šteta je nikakva i ove godine Belje treba najvise napredovati od svih Agrokorovih perjanica al to nekima ne pase
Može li netko od cijenjenih ulagača/suvlasnika Belja se osvrnuti kolika je trenutna vrijednost tvrtke/dionice i na koji način je došao do tog izračuna?
Hvala
Vrijedi vise od Vupika ulozeno je vise u bioplinska postrojenje , farme ,najmodernije klaonice , vinske podrume …deset puta vise je ulozeno nego u Vupik
@Jelka
Belje je uložilo više,ali je i daleko više dužno!!!
BV Belja je gotovo trostruko manji nego Vupika.
Razlika u cijeni nije niti dvostruko veća te očekujem da će tržište to prepoznati.
Pozdrav