http://wikileaks.hr/archives/4250#axzz1X5V5NsKj
Strahota jedna ako uspiju u svom naumu šta im nije uspjelo 1945.
Opet su na rubu da vladaju svijetom, ali tko zna jeli sad uz pomoć crkve.
Sjedinjene Europske Države a poslije toga Sjedinjene svjetske države – novi oblik diktature i totalitarizma.
Dragi torpedo. U diktaturi i totalitarizmu već živiš. To je u “demokratskim” državama izvedeno ovako:
1. Najprije se država zadužuje (bilo da je vrijeme krize ili blagostanja, bilo da postoji trgovinski deficit ili suficit -> baš primjer Njemačke);
2. Sa porastom zaduženja država raste i kamata na državne obveznice;
3. Sada državne obveznice postaju zanimljivije zbog većeg prinosa i banke sve veći dio svog portfelja počinju držati upravo u njima. Da, ali rizik takvog ulaganja je sada veći!? Ili ne. Upravo primjer Grčke je pokazao da države NE MOGU PROPASTI u smislu odluke o neplaćanju svojih zaduženja (en. “defaulting on its debt”). Vidjeli smo da će se iskoristit apsolutno svaka solucija: prodaja državne imovine, porast poreza, smanjenje socijalnih davanja, korištenjem novca drugih EU država (bilo “printanjem” eura i smanjivanjem vrijednosti valute, bilo većim oporezivanjem građana drugih zemalja)…; samo da se plati bankarima ono što se duguje.
4. Kako banke sve više novca drže u obveznicama raznih zemalja to je bitno manje novca dostupno za kreditiranje poslovanja privatnih firmi. Ovdje su uglavnom pogođene male i srednje firme koje nemaju akumuliranog svog kapitala.
5. Zbog 4., zapošljavanje se naglo smanjuje. Kako je cijeli ovaj proces zaduživanja zemalja u naravi ireverzibilan (što se neka zemlja više zaduži to će se morati još više zadužiti u budućnosti da bi zakrpala tada još veću rupu u budžetu) on može ili stagnirati ili se nastaviti u istom smjeru. Stoga će privatni sektor više trpiti i realna zaposlenost će padati.
6. U nekom trenutku postat će svima jasno (ovdje mislim uglavnom na banke), ako već nije, da nijedna država zapravo ne može otplatiti svoj trenutni dug bez povećanja. Tada će banke postati “darežljive” i posuđivat će novac državama po nižim kamatama otprilike onolikima da države mogu živjeti sa dugom (koji je sad ogroman) bez povećanja. Razlike u kamatama raznih zemalja će se pravdati “rizikom zemlje”, što god to značilo.
7. Od tada, održavat će se visoka nezaposlenost (točnije, niska realna zaposlenost) i tu dolazi diktatura najviše do izražaja. Ljudi će da prežive raditi po puno lošijim uvjetima nego danas za manje novca, jer nemaju izbora. Hoće li oni raditi ili ne sada kontroliraju banke jer one mogu odrediti koliko novca će ulijevati u privatni sektor, a koliko zadržati u rezervama čime dobivaju indirektnu kontrolu količine novca u opticaju. Ovdje banke moraju biti oprezne jer stopu nezaposlenosti ne smiju potjerati preko neke visoke razine kada se počinju stvarati veliki masovni prosvjedi (pa i terorizam kao najekstremnija inačica) jer im to nikako nije u interesu. Dodao bih još i to da se razne komercijalne (pa i centralne) banke ovdje ne moraju ponašati kartelski iako bih to očekivao zbog uzajamne koristi.
8. Za kraj, jedno predviđanje. Ako bi se banke ponašale kao jedno tijelo tada bi mogle puno lakše stabilizirati dugove država na onim razinama na kojima ne bi došlo do masovnih prosvjeda i građanskog neposluha. No, to je jako nestabilno stanje koje je potrebno stalno nadzirati. Ja sam uvjerenja da banke zbog konkurencije (srž kapitalnog društva) a i zbog spore razmjene i analize informacija (koje međusobno dijele zbog zajedničkog cilja) neće moći kontrolirati ove tenzije i eto nas do potpunog kolapsa modernog društva. 🙂
O utjecajima komercijalnih banaka na centralne banke nisam ništa rekao, no i on igra značajnu ulogu. Ukratko, pokušavat će održati “printanje” novca na minimalnim razinama (tek toliko za ublažavanje socijalnih nemira sa ciljem da voda ne prelije čašu).
Tako da je ne bojim puno diktature i totalitarizma koji bi mogao doći od ovakvog globalnog umrežavanja. 🙂
P.S. Ovaj model nije potpun. Stvarni je bitno kompleksniji. No ipak, mislim da se jasno ocrtavaju glavne uzročno posljedične veze. Sorry na blagom OT.