Eto, nakon 3 godine fenomenalnog rasta našeg lijepog ZSE-a možda je vrijeme da se čovjek privremeno povuče dok je u plusu i potraži nove investicijske prigode, jer su se s ovim IPO-om HT-a sada na ZSE-u pojavili baš i oni zadnji naivci, pa kad oni pokupuju CRAL, MDPL, IPKO i sve drugo po 20 puta većoj cijeni od realne, onda više neće biti nikoga kome će se moći prodati dionica po još većoj cijeni, a to baš ne može biti dobro za rast CROBEX-a… što, jasno, ne znači da on neće nekim čudom i daljnjih 300% gore u iduce 2 godine, no vjerojatnost za to nakon svake godine ovakvog rasta polako postaje sve manja.

Burze na zapadu su već dugo u letargiji i stagnaciji, još od onoga šoka 2000-2002, i na malo se čemu tamo moglo ozbiljno zaraditi, ali prigoda je ipak bilo. Iako se burze na zapadu čine trome i jadne u usporedbi s našom, biotehnološka je industrija tamo ipak dovoljno volatilna (tj., pruža dovoljno uspona i padova) da se na njoj mogu zaraditi (ali pazite – i izgubiti!!!) fini novci. Prednost je što se tim dionicama trži na LSE i NYSE, pa se mogu kupovati preko naših brokera, uz tek nešto malo veće provizije od ovih dionica na ZSE.

Tražimo li globalni industrijski sektor koji ima budućnost, onda je to sigurno biotehnološka industrija, ljudi su na zapadu sve stariji a živjeli bi sve dulje, a ti starci na zapadu obično imaju i love, pa će plaćati sve što treba da im se pruži kakva-takva nada da požive još koju godinicu. Jedino je pitanje koliko brzo im biotehnološka industrija može realno pripremiti i prodati proizvode koje ti starci traže – hoće li to biti za godinu, pet ili pedeset. Mislim da neće biti baš za godinu, ali da će kombinacija naprekta genetike i sve većeg broja staraca kad-tad doći na naplatu za investitore u Biotech, treba samo malo strpljenja.

Ako ima jos takvih koji se slažu, a doznaju ponešto zanimljivo o globalnom Biotech-u, javite na ovu temu. Primjera radi, od 15.05. kada nas je pogodila HT-IPO-korekcija na ZSE, jedino su LEDO, ATPL i LKPC rasle vise od perjanice US-Biotecha, Illumine Inc, koja je u tom razdoblju (sasvim predvidljivo, nakon akvizicije SOLEXE cija tehnologija ocitava ljudski genom) narasla oko 90%. To je prvi dokaz da se ne mora biti na burzama kojekakvih bizarnih zemalja da bi se fino zaradilo, a uz (ipak) bitno manji rizik. Tko misli da nije rizicno ulagati u trzista u razvoju, neka malo baci pogled na udoline na grafikonima BIRS-a, BIFX-a, SASE-a i BELEX-a otprije koji mjesec, a bilo je tamo dosta nasih ’emigranata’ sa ZSE kojima nije bilo dosta 100% godisnje nego su htjeli 500%, a onda su izgubili 30% (i sada im treba 60% dobiti na ZSE-u da se vrate na nulu).

“Aquila non capit muscas.”

Svidja mi se ova… Mogla bi se primjeniti na trziste… Fondovi se ne bave sitnim spekulantima…

Kretanja cijena biotehnoloških (i drugih) kompanija u posljednjih 5 godina s dosta komentara, vijesti, usporedbi s prosjecima sektora, analiza i predviđanja, ocjena rizika i drugih informacija najbolje je pratiti na http://www.morningstar.com.

Moja prva preporuka kompanije koju treba pratiti su Sangamo BioSciences (SGMO na Nasdaq-u) – novi broj časopisa Nature Biotechnology objavio je da bi se njihovom tehnologijom mogli modificirati genomi matičnih stanica čime bi se mogle umjetno proizvoditi oboljele stanice i proučavati procesi u njima, te ih se modificirati kako bi se liječile bolesti. Na nizu prethodnih dobrih vijesti porasle su već samo u zadnjih mjesec dana oko 70%, a nakon ove bilježe novi skok od 12%. No, daleko su ta otkrića još od neke konkretne primjene i prozivoda za prodaju u širokoj potrošnji, ali će njihovu tehnologiju sada naručivati brojne grupe znanstvenika po cijelom svijetu kako bi provodili ta istraživanja, a ti koji se bave matičnim stanicama trenutno u USA i UK dobijaju najviše novca za istraživanja (ukupan budžet za biomedicinska istraživanja je inače oko 130 milijardi dolara godišnje). Zvuči dobro, no nakon plusa od 90% treba možda ipak sada pričekati da se malo ispuše pa onda kupiti dugoročno.

Tako je. A ozbiljan investitor ne troši energiju na dnevno preskakivanje iz dionice u dionicu radi sitne špekulativne dobiti ako si može dozvoliti sjediti u jednoj dovoljno dugo da pokupi krupnu i relativno sigurnu dobit.

Mada, što jest jest – treba priznati da baš takva sitna špekulativna dobit svakih par dana čovjeka najviše razveseli. Hja, zbilja ne možeš imati sve.

Jasno, to ih veseli sve dok im prva korekcija ne zbriše sve što slučajno pogode, pa onda sve ispočetka. Day-traderi su na neki način romantičari na burzi, igraju za raju a zanemaruju taktiku. Treba ih voljeti zbog toga, kao i Prosinečkog. Uostalom, dok njima ne smrkne, drugima ne svane.

Sorry, ovaj moj gornji post bio je, jasno, odgovor na onaj tvoj.

Inace, nije ni ta tvoja poslovica loša. Nije baš da su je stari Rimljani koristili, ali najbolji je onaj dio ‘sine diversificatione’.

Ako koji početnik zaluta na ovu temu (što nije baš vjerojatno), da mu odmah objasnimo i zašto:

– Činjenica 1. Najveći TEORIJSKI mogući profit na burzi u godini dana ostvariv je day-tradingom.
– Činjenica 2. Kako za sada još nitko nije uspio dokazati da je vidovit (osim Muje u onome vicu kad ga je Haso vezao za bukvu njegovim remenom pa je onda bilo što je bilo, itd., itd.), u praksi još nitko nije day-tradingom ostvario veći profit od onoga tko je s čitavim svojim portfeljem sjedio godinu dana u dionici koja je te godine najviše narasla (relativno narasla, tj. postotno, naravno)
– Činjenica 3. Iz Č.1. i Č.2. slijedi da je najveći PRAKTIČNO moguć profit na burzi u godini dana ostvariv sjedenjem u dionici koja će te godine najviše narasti.
– Činjenica 4. Čim se bilo što novca uloži u bilo koju drugu dionicu, udaljuje se od maksimalnog mogućeg profita, i to čak i u najboljem slučaju, tj. da je sav ostatak love uložen u drugu najuspješniju dionicu.
– Činjenica 5. Iz činjenica 3. i 4. slijedi da se svakim daljnjim diverzificiranjem čovjek sve više udaljava od maksimalnog praktično ostvarivog profita na burzi.

E, sada: tko obožava Benjamina Grahama, koji bi imao najmanje 30 dionica, neka pročita i onih par zadnjih (dobro zakamufliranih kao nebitni dodaci) poglavlja u njegovoj knjizi ‘Onteligentni investitor’, koja ljudi obično preskoče. Buffet jest imao sjajne rezultate, ali na kraju priznaje da je to zbog toga što su na samom početku jako velik dio svoga fonda uložili u to da kupe velik udio u društvu koje je pronašlo njega i partnera, a nakon toga je društvo samo raslo i raslo i raslo 30 godina. Kada bi se doprinos toga društva Grahamovim dugoročnim rezultatima izuzeo iz tih rezultata, Graham bi s cijelom svojom našitoko razrađenom filozofijom bio
možda lagano natprosječan. Stoga, za najveći dio uspjeha kojima se kitio bio je zapravo zaslužan: (a) njegov veliki nediverzificirani dio portfelja (čija je kupovina bila suprotna svemu o čemu piše); (b) sreći da je to društvo cijelo vrijeme raslo. Tako sam ja barem to vidio.

Prema tome, slušati Trottera i Buffeta, a ne Grahama. Kupiti sutra likvidni DLKV koji je danas prenaglo pao, a ne skupljati BCIN i AGMM i cekati ne znam ni ja što niti do kada.

Problem je odabrati pravu dionicu, ili vise njih u vremenskom nizu… Jedna, pa druga. Ali uz srecu i vjeru u jednu dionicu (bilo zbog kvalitetnog inside-a, fundamentalne podcijenjenosti ili bilo kojeg drugog kvalitetnog razloga) i niz takve 2-3 u vremenskom slijedu moguci su fantasticni dobici, prema kojima diverzificirani portfelji izgledaju smijesno. Naravno da to ovisi i o afinitetu ulagaca, sklonosti riziku i sl. Ali ako je trziste rastuce i ako vlada optimizam (ne racunam nase kvazi korekcije od 5% nakon rasta od 20-30%) nema straha. Naravno, treba i malo srece…Ali ako se ulaze od viska, moze se malo i riskirati… Lako onda nakon nekog vremena, kad portfelj naraste na puno previse nula, diverzificirati…

ILLUMINA (ILMN) i AFFYMETRIX (AFFX), obje na Nasdaq-u:

Ove dvije dionice su potencijalno zanimljive jer obje kompanije opskrbljuju znanstvenike cipovima za tzv. ‘skeniranje’ genoma, koje se do sada pokazalo najboljim nacinom za pronalazenje gena u podlozi bolesti, a za to pronalazenje je jako zainteresirana farmaceutska industrija. Naime, farmaceuti sve teze i rjedje pronalaze i dovode na trziste nove lijekove starim nacinima (‘napikavanjem’ raznih biljnih supstrata i eksperimentiranjem na misevima), pa se nadaju da ce ovakvi pronalasci omoguciti znatno ‘pametnije’ lijekove koji ce se temeljiti na razumijevanju genetske podloge bolesti.

Kako je razvoj tih cipova za skeniranje genoma toliko skup i tako se brzo mijenja, niti jedna drzavna znanstvena ustanova vec nekoliko godina to ne moze pratiti, vec su se za razvoj cipova specijalizirale 2 sasvim profitno orijentirane kompanije – najprije Affymetrix, a onda i Illumina. Affymetrix je imao privremeni monopol i cijena mu je brzo rasla do 2005., ali onda se pojavila Illumina s jos pouzdanijim i boljim cipovima, pa je Affymetrix od tada pao za oko 60%, a Illumina je narasla oko 300% u zadnje 2 godine.

Onda se, u jednom trenutku, pocelo ciniti da niti ti novi cipovi nemaju dovoljnu snagu otkriti gene u podlozi bolesti, no u zadnjih 6 mjeseci znanstvenici su napokon poceli medjusobno potvrdjivati svoje rezultate u raznim dijelovima svijeta, sto znaci da tehnologija funkcionira, pa su se i ILMN i AFFY poceli oporavljati.

Naredni korak, nakon sto se gen odgovoran za bolest ‘napikne’ negdje u genomu, bit ce da ga se sekvencionira, tj, ‘ocita’ njegova uputa, a za to najbolju tehnologiju nudi Solexa Inc (SLXA, Nasdaq), koju je Illumina (vrlo pametno) kupila pocetkom 2007 kao svoju novu akviziciju. Ovo sada stavlja Illuminu u fantasticnu (monopolisticku) situaciju na barem 12 mjeseci, a od sredine svibnja 2007 do danas narasla je za vise od 80% i moje je misljenje da ima jos jako puno prostora za rast, jer jako je tesko sada bilo kome sa strane upasti u ovaj sektor ILMN-e i AFFX-a i nadoknaditi sve sto su napravili u zadnje 3-4 godine. Kako je ocekivano da ce se i sve vise znanstvenika ukljucivati u ovu vrstu istrazivanja sada kada vide da stvar funkcionira, a i farmaceutska industrija ce narucivati proizvode ILMN i AFFX-a za svoja istrazivanja u privatnom sektoru, trziste ce rasti, a time bi trebale i obje ove kompanije.

Preporuka:
– ILMN kupiti i drzati iduca 24 mjeseca bez obzira na fluktuacije, pa onda vidjeti gdje je; tesko da moze pasti, a mogla bi jako puno narasti;
– AFFX je rastao pa pao zbog pojave ILMN, ali se sada svojski trudi vratiti i izjednaciti opet s ILMN, pa je mozda dobar za spekulante; ako im uspije, narast ce opet jako, ali ako ih ILMN istisne do kraja, onda mogu pasti jos i nize.

BIOGEN IDEC (BIIB)

Na ovu kompaniju su neki americki mediji upozoravali jos prije nekoliko mjeseci kao najvjerojatniju iducu metu preuzimanja farmaceutske industrije, jer se odlucila prestati braniti od preuzimanja. Sada je jagma, za nju se bore 3-4 velike kompanije, a prednjaci Pfizer, ali zainteresirani su i Merck i Johnson&Johnson. Kompanija razvija ‘pametne’ lijekove koji se temelje na napretku u genetskim istrazivanjima, Evo zadnjeg teksta o tome kojeg sam nasao jucer.

Savjet: kratkorocno kupiti dok traje nadmetanje za ovu firmu, pa brzo izaci kad objave kupca.

Tekst:
‘The Financial Times is reporting some tantalizing details about the bidding for Biogen Idec, the biotech based in Cambridge, MA, that sent stock analysts into an uproar when it put itself up for sale a few weeks ago. Unnamed sources told the London newspaper that the sequence of events leading to that surprise announcement actually began with Pfizer offering $80 per share for the company. Investor Carl Icahn (photo) then made a counter-offer, and the company retained financial advisors to conduct an orderly sale. Even now, Pfizer remains one of the front-runners for Biogen, the sources said, along with Merck and Johnson & Johnson.
Some other buyers have already dropped out of the race, spooked by the “nosebleed prices” expected. Icahn offered $23 billion, so the winning bid is likely to be higher. Are Biogen’s assets worth that much? They include the multiple sclerosis drug Tysabri, in partnership with Elan; the lymphoma and arthritis remedy Rituxan, in collaboration with Genentech; and the MS drug Avonex, which is wholly owns. It also has a pipeline of drugs in development, including two promising MS products.
Meanwhile, headhunters are getting calls from Biogen types expecting a sale to lead to the layoff ax. The non-executive staff is anxious, recruiters said, even though the company continues to hire new workers.’

ISIS PHARMACEUTICALS (ISIS) i ALNYLAM (ALNY), obje na Nasdaq-u:

Ovo su dvije kompanije koje su lideri u razvijanju novih lijekova primjenom RNA interferencije, koja se smatra mozda i najvecim znanstvenim otkricem proteklog desetljeca i za koje je vec dodijeljena barem jedna Nobelova nagrada. Naime, otkrilo se da se RNA interferencijom moze selektivno iskljucivati aktivnost pojedinih gena, kako na covjeku tako i na virusima, barketijama, itd.

Obje kompanije dugorocno rastu, pogotovo u proteklih godinu-dvije nakon povratka povjerenja u Biotech. Alnylam bi mogla biti vrlo pozeljna meta preuzimanja za neku vecu farmaceutsku kompaniju u dogledno vrijeme. Nedavno je postigla uspjeh u razvoju lijeka protiv respiracijskog sincicijskog virusa, koji je globalno od goleme vaznosti jer uzrokuje jako puno smrti u djece u zemljama u razvoju.

Evo prigodnog teksta s danasnjim datumom:

Alnylam gains on positive mid-stage RSV data

Shares of Alnylam surged this morning on the news that mid-stage data for its experimental respiratory drug demonstrated a positive response with statistically significant anti-viral activity. Researchers were testing ALN-RSV01 against respiratory syncytial virus, or RSV, the most common cause of bronchiolitis and pneumonia among infants and children under 1 year of age
“We are very pleased with the results of [the study] and look forward to advancing this program to its next stage of development, a Phase II study in naturally infected adult patients which we expect to initiate in the first half of this year,” Chief Executive John Maraganore said.

MIDDLEBROOK PHARMACEUTICALS (MBRK), Nasdaq

Jako zanimljiva dionica, jer se bavi razvojem antibiotske tablete (amoxicillin) za streptokoknu upalu grla koja se uzima jednokratno, a ta bolest je jedna od najcescih uopce u djece i odraslih, pa bi mogla zbog prakticnog nacina primjene istisnuti sve ostale antibiotike za ovu indikaciju. Americka Food and drug administration (FDA, agencija koja odobrava nove lijekove) je upravo odobrila Moxatag tablete, sto je kompaniji odmah utrostrucilo cijenu, a potencijal bi mogao biti i bitno veci. Tko se usudi, neka navali.

Tekst u prilogu:

2. MiddleBrook shares soar on FDA’s strep therapy OK
Comment | Forward to a friend

Investors cheered the news of the FDA’s approval of MiddleBrook Pharma’s once-daily, 775 milligram Moxatag Tablets for strep throat by tripling the value of its shares. Its stock soared $2.30 to $3.55, moving the company’s capitalization from $58 million to $171 million. A late-stage trial of Moxatag demonstrated that it worked as well as a regimen of penicillin for eradicating bacteria that causes strep. It will soon become the only once-daily amoxicillin therapy on the U.S. market. The approval did come with a catch: MiddleBrook will continue to investigate the drug’s impact on children under the age of 12.

SYNGENE (tijekom 2008/09 ce izaci IPO-om na svjetske burze)

Bit ce zanimljiva dionica, jer predstavlja prvi pokusaj Indijaca i njihova glavnog biotehnoloskog diva ‘Biocon’ da izadje na svjetske burze. Indijski biotehnoloski sektor je proteklih godina jako brzo rastao i sada uspijeva doseci potrebnu kvalitetu proizvoda, a sve proizvodi po neopisivo manjim cijenama od slicnih US i UK kompanija. Preko Syngene-a ce plasirati te proizvode na zapadna trzista. Tesko je, jasno, reci kako ce to sve ici, ali bio sam u Indiji nedavno i dijelovi oko Bombaya, Delhija i Bangalorea se strasno brzo razvijaju, doslovno svaka kuca ima internet, a apsolutni broj milijunasa (mjereno u dolarima) je sada veci u Indiji nego u USA, pa ako im to sve uspije, Zapad nema sanse takmiciti se dugorocno protiv njih ni u IT-u ni u biotehnologiji.

Evo prigodnog teksta:

BANGALORE: India’s biotechnology major Biocon Ltd. plans to list its wholly-owned subsidiary Syngene Ltd. on the stock exchanges in the next fiscal (2008-09), a top company official said here on Thursday.

“We believe Syngene has attained critical mass that can be leveraged to deliver a strong growth trajectory. As one of Asia’s largest and most profitable contract research firm, Syngene’s initial public offering (IPO) can deliver superior shareholder value,” Biocon chairperson Kiran Mazumdar-Shaw said in a statement.

The statement, however, did not give details of Syngene’s forthcoming public issue. The company plans to approach the statutory authorities (Securities Exchange Board of India – SEBI) for listing clearances after the end of this fiscal (FY 2008).

US-based drug major Bristol-Myers Squibb entered into an agreement with Biocon in March 2007 to collaborate with Syngene in drug discovery and development at the latter’s facility in Bangalore.

Shaw also hinted at inorganic growth by scouting for overseas acquisitions. With funds from the sale of its enzymes business to the Dannish Novozymes’ subsidiary for $115 million (Rs 4.6 billion) October 2007, the company plans to expand its marketing and distribution network to sell its range of biotech products in developed markets.

In a related development, the company announced a strategic pact with the US-based biotech firm Iatrica to co-develop a new class of immuno-conjugates for targeted immunotherapy of cancers and infections diseases.