Sančo ja san kupija dolare a kako će to tebi pomoći, bojin se da neće [bye]

kako neće ………….platiti ćeš janjetinu čim dolar skoči još 3% [kiss]

a ti imaš neki argument protiv čitanja ovakvog štiva pa one koji to kupe nazivaš naivcima ??

vjerojatno ništa protiv čitanja.. samo kupovanja..

Svaki je Hrvat lani izgubio 5680 kuna Pišu: Jadranka Šević, Veronika Rešković
ZAGREB – Financijska imovina građana Hrvatske lani je po procjeni Žarka Miljenovića, savjetnika guvernera, i njegove ekipe gotovo dosegnula 270 milijardi kuna ili 8464 eura po stanovniku. Razlog je prije svega rast ulaganja građana u investicijske fondove i povećanje vrijednosti dionica i ostalih vrijednosnih papira iznad 60 posto.

No, prema raspoloživim novijim podacima s kraja lipnja ove godine i izračunu Jutarnjeg lista, financijska imovina (štednja i svi ostali oblici ulaganja) hrvatskih građana smanjena je u odnosu na tako optimističnu procjenu za najmanje 25 milijardi kuna ili 10 posto. To znači da je svaki Hrvat izgubio s obzirom na lanjska ulaganja oko 5680 kuna ili 789 eura.

U odnosu na kraj prošle godine dobitnici su jedino banke i mirovinski fondovi. Štednja i depoziti građana u banakama povećani su do kraja lipnja ove godine za 8,8 milijardi kuna. Građani su krajem lipnja ove godine na računima banaka imali 114,15 milijardi kuna štednje, od čega se 18,88 milijardi odnosi na kratkoročnu, a 95,27 milijardi na oročenu štednju. Na žiro i tekućim računima spremljeno je ukupno 16,5 milijardi kuna, ukupni depoziti.

Prosječno svaki građanin dakle, ne računajući novac na žiro i tekućim računima, ima 3600 eura ušteđevine. U odnosu na kraj 2006. godine građani su štednju (kratkoročnu i oročenu) povećali za 16,85 milijardi kuna. Prosječna štednja hrvatskih građana u bankama tada je iznosila po sadašnjem tečaju oko 3068 eura. Uz banke, profitirali su i mirovinski fondovi (otvoreni i zatvoreni), čija je imovina povećana usprkos padu prinosa za oko milijardu kuna. No, istodobno je smanjena vrijednost svih drugih ulaganja.

Ulaganja građana u investicijske fondove u prvih šest mjeseci smanjena su za oko sedam milijardi kuna, a tržišna vrijednost dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira smanjena je s prošlogodišnjih 57 na 44,2 milijarde kuna ili za čak 12,8 milijardi kuna.

Smanjena su i ulaganja građana u osiguranja računajući po bruto premiji, i to s prošlogodišnjih 9 milijardi na samo 5,22 milijarde kuna ili za čak 3,78 milijardi kuna. Stambene su štedionice ostale gotovo na istoj razini kao lani s blagim smanjenjem imovine od 150 milijuna kuna.

Prošla je godina po mišljenju mnogih stručnjaka stoga bila rekordna za stvaranje financijskog bogatstva građana. Debora Revoltella, glavna ekonomistica Bank Austria Creditanstalt u zemljama srednje i istočne Europe, predvidjela je lanjski rast bogatstva u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Letoniji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Turskoj. Ukupno bogatstvo zemalja regije tako je lani dosegnuo vrijednost od 718 milijardi eura. No, to je samo oko jedan posto svjetskog bogatstva iako je 20 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Iako su analitičari predvidjeli i nastavak rasta financijskog bogatstva građana tek s ponešto smanjenom dinamikom, prvi ovogodišnji rezultati pokazuju pad vrijednosti ukupne imovine. Padu cijena dionica i ostalih vrijednosnica te povlačenju iz rizičnijih oblika ulaganja treba pridružiti ove godine i recesiju, visoku inflaciju koja je u srpnju na godišnjoj razini dosegnula 8,4 posto te realni pad primanja građana.

Usprkos teškoj godini, Hrvatska bi po prognozi analitičara Bank Austrije mogla krajem iduće dosegnuti financijsko bogatstvo svakog stanovnika veće od 10.000 eura. Prema sadašnjim podacima, teško nam je vjerovati u to.

Takav prosjek značio bi povećanje imovine od čak 1536 eura po stanovniku ili oko 11.000 kuna u odnosu na kraj 2007. godine. Hrvatska bi se tako trebala naći krajem 2009. u vrhu zemalja regije uz Sloveniju, čije bi bogatstvo po građaninu moglo premašiti 18.504 eura.

Istraživanje: u Hrvatskoj ‘znatno štedi’ oko 135.000 obitelji

U Hrvatskoj usprkos svemu raste broj ljudi koji štede. Prema posljednjem istraživanju GfK barometar, štedi čak 48 posto kućanstava, što je čak tri posto

Motušić u šopingu

Ako se nešto i nudi, nisam upoznat o tome da nam se nudi većinski paket, komentirao je za SEEbiz Motušić navodeći kako bi Zagrebačkoj burzi bilo drago da dobije ponudu za većinski paket te da se nada da će biti još ponuda.

http://www.seebiz.eu/hr/burze/motusic-nije-nam-ponuden-vecinski-paket-nex-berze,22914.html

sad kad napokon značajnije padaju cijene naftnih derivata, bilo bi u redu da i ostali vrate cijene hrane na nivo na kojem su bile prije rasta cijena nafte
[bye]

Jakovčević: Rohatinski zbog cijena hrane prozvao Todorića, a cijena nafte je proizvod špekulacija
Ivana Pavelić
ivana.pavelić@business.hr 18.08.2008 16:20

„Guverner Rohatinski je svakako mislio na Todorića kada je prigovorio zbog rasta cijena hrane iznad rasta ulaznih troškova kompanija koje dobivaju državne poticaje“, rekao je za Business.hr Drago Jakovčević, financijski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu.
Vezane vijesti

Rohatinski: Nafta se u Hrvatskoj tretira kao da je u Ininom vlasništvu
Rohatinski: Neću više upozoravati Sanadera na opasnost inflacije

Profesor Jakovčević smatra da Agrokor prednjači u poticajima te da bi se trebalo tražiti da se trgovci po maržama prilagode EU okolonstima.

„Ako ulje u EU košta 2 eura, u Hrvatskoj bi trebalo biti 14,4 kune. Ne bi se smjelo dogoditi da imamo jeftinije strano ulje nego domaće“, rekao je Jakovčević te dodao kako bi trebali težiti smanjivanju inflacije na EU razine od 4 posto, a u srpnju je bila rekordnih osam posto.

Nastavi čitati
Oglas:

Ekonomski stručnjak osvrnuo se i na izjavu Rohatinskog da se u Hrvatskoj nafta tretira kao da je u Ininu vlasništvu. „Sada je jasno da je cijena nafte proizvod špekulacije, a ne stvarnih dokazanih cijena nafte“, rekao je te dodao kako bi se trebala prmijeniti formula za izračun cijena nafte.

Sa Dragom Jakovčević složio se i ekonomist Jakša Barbić, profesor na Pravnom fakultetu, koji se suzdržao komentara na kog je Rohatinski mislio, no smatra da svakako nešto nije u redu ako cijene hrane rastu iznad rasta ulaznih troškova, pogotovo kod kompanija koje su pod državnim poticajem.

šteta što se gospon guverner nije sjetio bankarskog sektora………..oni su isto imali odličan doprinos porastu inflacije……………..dobit im je porasla za cca milijardu kuna……….ipak je to njegova struka
ili možda pati od demencije?? [rolleyes]

koji je vrag sa ovom temom???…………što god napišem sve se podcrta ( i što hoću i što neću )

Premješteno iz teme: ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

unaprijed isprika moderatorima i svim ostalima sto ovo nije bas vezano uz rezultate i poslovanje atpl ali jednostavno moram to podjeliti s vama…

ne znam mozda sam nervozan od svakodnevnih sr**a koje čitam na ovom forumu, losim stanjem trzista, nedostatkom dobrih vijesti ili necim desetim no… ova xena mi posebno ide na zivce nacinom komunikacije (ove umanjenice i sl. pi*darije, pokusajem da se umiljatim pristupom kao "dodvori" ljudima koji znaju a sa druge strane imam osjecaj da je iza nje neki veliki druker koji suptilno pokusava poslat neki signal neiskusnijim citateljima foruma "kud nesto (po njegovom) treba da ide"… necu ni spominjat vrijeme kad se pojavila na forumu, misterioznu frendicu koja ju je "puno toga naucila" i slicno…

i sad odgovor na pitanje ide li atpl prema 2400 za slucaj da si zbilja cura a ne neki "prijatelj modnog macka"…koji si se **rac "curo" primala investiranja ako nakon pet dana nisi sigurna jesi li dobro ulozila ili ne… od koga ocekujes potvrdu kud cijena ide? babe gatare?… kog mislis navlaciti s tim milozvucnim "tonovima" i pusicama koje pustas u postovima… sibicarenje u ovim trenutcima ne igra kao sto je to bilo prije godinu ili dvije….

eto od mene toliko… sorry na nakonstruktivnom postu… pocnite lupat jedinice…

xena ovo nije poruka tebi osobno nego tvome liku i djelu (dosad sto ne znaci da ne mozes postat normalna ili bar maje upadljiva) te svim drukerima na ovom forumu koji su se prepoznali…

privatne poruke imate svi oni koji mi zelite nesto reci na ovo da ne gusimo temu…

pusa ekipi i hvala [angry] [angry] [angry]

Premješteno iz teme: ADRS (Adris grupa d.d.)

budimo racionalni i razumni…nema razloga za rast cijena dionica na HR tzistu…(da postoji mogucnost da cijene porastu uslijed porasta likvidnosti ali rast nebi imao uporista u fundamentima)…Celnik MMF-a je upravo izjavio da financijska kriza se tek ocekuje…prosjecno su cijene dionica npr. FTSE pao u zadnjih par dana blizu 5%, fundamenti nasih dionica su jos miljama daleko od konkurencije…vidite npr. nebulozu oko Adrisa (za kog se mnogi kuni ja je po fundamentima najaca dionica na nasem trzistu)…ma jes figu…taj Adris se trzi uz PE ratio od 12…a Altria uz 4…taj Adris gubi 7% (ljudi 7% trzisnog udjela…pa u multinacionalkama gdje sam ja do sada radio za slican pad u jednom kvartalu cijela uprava bi odmah dobila otkaz…pa na NYSE…dioncia uz takav pad trzisnog udjela bi pala barem 20%…turizam je u banani)….

Gosp. Petrov…situacija je jasna:

Crobex na kraju godine ce biti 20% posto nizi nego sto je to danas…nasa drzava ce se naci pred galopirajucom inflacijom jer Rohatinski nemoze pustiti tecaj (ugrozio bi tisuce ljudi i vecina banaka bi propala – stednja se nebi mogla dobiti iz banaka – citaj Argentinska kriza)…no on ce tecajem unistiti proizvodnju i naravno radna mjesta u RH…ljudi ce ponovno krenuti po salamu i sir (citaj prehranu) u Madarsku i Sloveniju…to znaci manje PDVa u 2009…a to znaci manje place u drzavnoj upravi…manje radnih mjesta…manje investicija…nema gradevinaca…

Zakljucak…

Dionice, posebice nekretnine moraju ici u dodatnu korekciju…i to vam je to…CASH IS KING… (SAMO AKO NIJE U STRANIM BANKAMA NA TERITORIJU RH —TJ. OK JE ONAJ DO 100,000KN PO RACUNU)…

Tko je planirao mijenjati stolariju na kući/stanu, bolje mu je da se požuri, jer…http://tinyurl.com/5olw3y
[sad]