Zašto bi bio glupan? Što misliš da su svećenici nadljudi? Ili što?

Ne kužim, jel znate što se dešavalo onda ili ne znate? Ili jednostavno branite nešto što ne biste da ste bili na stranih onih kojih više nema?

PREGOVORI S EU
Umjesto 200, ulaskom u EU samo jedna potpora za poljoprivrednike
Autor/izvor: Martina Čizmić
ZAGREB – Ministar Pankretić rekao je da će se on osobno pobrinuti da 25 milijuna eura iz IPARD programa bude “ne 100, nego 105% iskorišteno”.
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u Zagrebu je održan skup o otvaranju pristupnih pregovora u Poglavlju 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj. Ako zanemarimo govor ministra Pankretića koji je sličio govoru na predizbornom skupu ostaju zanimljive činjenice. A one su veoma bitne. Naime, koliko god to bilo iznenađujuće, pregovori o poljoprivredi i ruralnom razvoju najvažniji su u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji. Gotovo 40% svih propisa u EU odnose se na poljoprivredu.

Hrvatska još nije započela pregovore o tom poglavlju jer nema osmišljen pregovarački okvir. To u prijevodu znači da ne znamo što želimo od EU niti što joj možemo ponuditi. Da bi hrvatska poljoprivreda mogla preživjeti ulazak u EU i da bi hrvatski poljoprivrednici mogli sa svojim proizvodima biti konkurentni na tržištu Europske unije, potrebno se izboriti za “zelenim stolom”, a ne samo zelenim poljima.

Kada je Hrvatska krenula u pregovore nije znala koliko ima državnog poljoprivrednog zemljišta. Nekoliko godina kasnije, zna se da u Hrvatskoj postoji barem 530 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. No, to nas samo po sebi ne čini spremnima za pregovore u Poglavlju 11. Jer, ako znamo koliko zemljišta imamo, a nitko ga ne obrađuje, onda kao da i ne znamo koliko zemljišta imamo. Jedino što znamo je na kolikim površinama uzgajamo korov.

Zato su u Ministarstvu poljoprivrede pripremili Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim će se državno poljoprivredno zemljište ustupiti gradovima i općinama na korištenje. One će, pak, zemljište dati zainteresiranim na obradu. Ono što je zanimljivo u tom zakonu je činjenica da su zakonodavci predvidjeli mogućnost kažnjavanja lokalne uprave koja na području svoje nadležnosti ima državno zemljište koje je neobrađeno.

Također, u planu je osnivanje Agencije za zemljište koja bi otkupljivala privatna zemljišta i nadgledala iskorištavanje državnog zemljišta te Poljoprivredne komore koja bi svim seljacima na jednom mjestu pružala potporu, pomoć i savjete.

Poljoprivredu treba financirati

Danas prosječan stočar može primati i do 200 različitih poticaja. Ulaskom u Europsku uniju, ti bi se poticaji trebali svesti samo na jednu potporu.

Slovenija je u predpristupnim pregovorima za svoje poljoprivrednike osigurala oko 275 milijuna eura potpore iz europskih fondova. Ako usporedimo hrvatske i slovenske poljoprivredne površine, nameće se zaključak da bi Hrvatska morala osigurati i iskoristiti barem 500 milijuna eura.

No, lako je osigurati sredstva, teže je naučiti poljoprivrednike kako ih dobiti od europskih institucija. U Ministarstvu se žale da su sredstva iz SAPARD programa slabo iskorištena i najavljuju da će IPARD biti bolje iskorišten. Ministar Pankretić rekao je da će se on osobno pobrinuti da 25 milijuna eura iz IPARD programa bude “ne 100, nego 105% iskorišteno”.

Ako naši seljaci zaista iskoriste sva dostupna sredstva, ulazak u EU ne bi im trebao predstavljati problem. Upravo suprotno. Prema dostupnim podacima, u svim zemljama koje su nakon pregovora ušle u EU, seljaci su ostvarivali veći prihod no prije ulaska. U nekim zemljama i dvostruko veći. Ulazak u EU donosi slobodnu trgovinu, otvoren pristup tržištu od pola milijarde stanovnika, a to donosi dugoročnu stabilnost gospodarstva.

Zato su u Ministarstvu odlučili surađivati sa hrvatskim seljacima prije no što definiraju kakav će biti hrvatski pregovarački okvir. Poslali su anketne upitnike seljacima u cijeloj Hrvatskoj. Oni će im u njima moći napisati kakvi su im planovi za budućnost, s kojim se problemima susreću “na terenu”, kakve su njihove želje i očekivanja od EU. Tako će se u hrvatskom pregovaračkom okviru naći i njihovi zahtjevi.

Jedino suradnjom po

Ban Ki-moon: Sve skuplja hrana ugrožava borbu protiv siromaštva
ACCRA – “Problem globalnih cijena hrane mogao bi značiti sedam izgubljenih godina… za Milenijske razvojne ciljeve”, rekao je glavni tajnik UN-a.

Ove godine najveći pad prometa na tržištu nekretnina
ZAGREB – Promet na tržištu nekretnina pada od 2004. godine po stopi od oko osam posto godišnje. Ova bi godina mogla biti i najgora, s padom većim od 10 posto[bye][cry]

Wall Street blizu poništavanja ovogodišnjih gubitaka

I ovoga će tjedna ulagači na Wall Streetu pažljivo pratiti financijske izvještaje američkih kompanija i banaka ne bi li vidjeli kako je kreditna kriza utjecala na njihovo poslovanje.[thumbsup]

šefe, ti si novinska agencija u malom?[wink]