Talijani traže pola Zadra
FaH
Najveći broj zahtjeva za povrat imovine evidentiranih u Zadru odnosi se na državljane Italije koji su tamo imali imovinu, a nitko se ne usuđuje prognozirati vrijednost imovine.

U Zadar je prije nepunih mjesec dana stiglo rješenje Ministarstva pravosuđa kojim se američkom državljaninu Petru Fatovichu u cijelosti odbija zahtjev za isplatu ili povrat imovine oduzete za komunističke vladavine, piše Slobodna Dalmacija.

U obrazloženju se navodi da stranci nisu stekli pravo na povrat imovine te da između SAD-a i Hrvatske ne postoji međudržavni sporazum po kojemu bi to bilo moguće.

Zato je objavljena odluka Upravnog suda o povratu imovine državljanki Brazila, koja je nakon Drugoga svjetskog rata napustila Zagreb i uputila se u Južnu Ameriku, izazvala poprilično iznenađenje i u zadarskom Uredu državne uprave, gdje je evidentirano stotinjak zahtjeva stranih državljana za isplatu ili povrat imovine.

Nikada nitko od njih nije realizirao povrat, mnogi su odbijeni, a predmeti nekih od njih još uvijek su ”u postupku”.

Dakako, pokaže li se odluka Upravnog suda kao presedan i ”važeća” za sve zahtjeve stranaca, otvorena je mogućnost sklapanja međudržavnih ugovora te određivanje novih rokova za podnošenje zahtjeva, preotvaranje postupaka i eventualni povrat imovine strancima.

”Čuo sam za tu presudu na televizijskim vijestima. To je potpuni preokret u odnosu na dosadašnju praksu, ali tek treba vidjeti njeno obrazloženje i argumentaciju da bi se vidjelo koliko je odluka dalekosežna”, rekao je Branko Dupor iz Odsjeka za imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave u Zadru za Slobodnu.

Daleko najveći broj zahtjeva evidentiranih u Zadru odnosi se na državljane Italije koji su ovdje imali imovinu – 70-ak njih je podnosilo zahtjeve, a tu su i tri Austrijanca, dva građanina SAD-a te šest zahtjeva državljana Srbije.

Posebnu kategoriju čini 13 obitelji optanata (De Benvenuto, Duca, Gemello, Mussapi, Cagner, Vuchich, Marcuzzi…) za koje je izvjesno da imaju pravo na povrat imovine, ali su i njihovi predmeti do sada bili ”u postupku”.

Za sada se nitko ne usuđuje ni prognozirati vrijednost imovine za koju se traži povrat ili isplata, piše Slobodna Dalmacija.

a zašto .. pa Đorđe Grm je došo .. to mu je za doček, ljudi iskazuju protest ..
fino amerčke zastavice po gradu a burza u crvenom : a zna se da on ne voli “crvene vragove” ..[cool]

Zato jer su FONDOVI 2x u banani a Rohatinski i Samodol nemaju snage to javno izreć.
ZBOGOM FONDOVI uključivo i BF

a Fond za liječenje ranog stresa?
[smiley]

febo
korisnik od: 08.10.2007.
lokacija: Donji Podpićan
broj poruka: 3107

macro:
” alfa8: ” zašto smo pali opet najviše od svih ” Zato jer su FONDOVI 2x u banani a Rohatinski i Samodol nemaju snage to javno izreć. ZBOGOM FONDOVI uključivo i BF
”

a Fond za liječenje ranog stresa?
[smiley]

Predlažem osnivanje Fonda za prolupale dioničare sigurno će tu biti i dosta teških slučajeva PTSP-a . Pojedinci to sve neće preživjeti ali oni koji prežive govorit će svojoj djeci : Imali smo nekada davno burzu u Hrvata ne ponovilo se ta je dosta ljudi zavila u crno . Fond menađeri sa oko 22 godine starosti vratit će se u svoja sela odakle su pobjegli čuvati ovce. Bolje i ovce nego tuđe novce a toliko bahati i nesposobni .[rolleyes][thumbsup][pray]

Bush Mesiću: Rekli ste da ste mala zemlja, ali ja sam impresioniran vašim velikim srcem

Američki predsjednik George Bush je nakon službenog razgovora na Pantovčaku s hrvatskim predsjednikom uputio zdravicu Mesiću, ali i našoj, kako je dva puta ponovio, “prekrasnoj zemlji”.

“Ako ikada hrvatskom narodu zaprijeti bilo kakva opasnost, NATO i Amerika će stajati uz vas i tvrdim da vam nitko nikada neće moći oduzeti vašu slobodu”, poručio je predsjednik Bush. Po meni burza mora ovo kapitalizirat, ako ne onda smo defeinitivno propali, ovo nije kurtoazna recenica, ona mora znacit revoluciju na zse jer je psihologija jako bitna… ako ne, vadim sve sa zse…

ajde postavi neki target, status quo (i to bi bila reakcija [lol] ), crobi na 4000, ht na xxx ili???
datum?

bio na auto show-u danas, napokon mi je jasno gdje je nestala likvidnost prošli tjedan [undecid]

Kraj jeftine kineske radne snage?

Izgleda da vrijeme superjeftine radne snage i minimalnih troškova polako dolazi kraju u svjetskoj tvornici – Kini. S jedne strane kriza u SAD-u smanjila je potražnju za svime proizvedenim u Kini, od spavaonica do kupaoničkih elemenata, s druge, pak, stoji novi kineski Zakon o radu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a koji je znatno digao troškove rada na ionako suženom tržištu rada

Rastuće cijene potrošnih dobara i energije, kao i prekid preferencijalne politke za izvoznike, žestoko su udarile proizvođače. Aprecijacija kineske valute smanjila je već tanke marže, gurnula tisuće proizvođača na rub bankrota i zaprijetila kineskoj ulozi najvećeg svjetskog izvoznika jeftinih dobara. Primjerice, tvornica svjetiljki kineskog poduzetnika Tima Hsua, sada radi na 60% svojih kapaciteta, a Hsu predviđa da će polovica srodnih tvornica morati zatvoriti vrata do kraja godine. Ozbiljnost situacije, ipak možda bolje ilustrira drugi, veći primjer – Strategic Sports, proizvođač polovice ukupne svjetske zalihe kaciga za motocikle, bicikle i snowboardanje. Njihova nekadašnja marža od 8% sad se približila gotovo nuli. Do sveobuhvatnijih statistika teško je zasada doći, no Federacija hongkonških industrija predviđa zatvaranje 10% od procijenjenih 60 – 70 000 tvornica u vlasništvu tvrtki iz Hong Konga. U proteklih 12 mjeseci, 150 tvornica cipela ili sirovina za cipele zatvoreno je u Dongguanu. Brojka će rasti i dalje sa smanjivanjem potražnje – neki analitičari predviđaju rast od tek 5% izvoza za ovu godinu.

Službeni Peking zasad još uvijek ne djeluje uznemireno, s obzirom da zatvaranja pogađaju uglavnom proizvođače jeftinih dobara najviše opterećene cijenom rada, koji onečišćuju i koriste energiju neefikasno. Vlada sada želi čišće industrije koje će proizvoditi dobra više klase za lokalno tržište, od auta i aviona do biotehnoloških proizvoda i softvera. Stavljanje naglaska na takve industrije, ne samo da pomaže podizanju domaće potrošnje, već i smanjuje trzavice u međunarodnim okvirima nastale ogromnim vanjskotrgovinskim suficitom. Ipak, pomak u proizvođačkoj bazi mogao bi udariti jače i šire nego što se sada možda očekuje. Dosad, većina zatvaranja je bila u Guangdongu, no efekt nije ograničen samo na ovu pokrajinu. Kada se zatvorilo više od 100 tvornica u vlasništvu Južnokorejaca tokom kineske Nove godine u istočnoj pokrajini Shan-dong, tisuće je radnika ostalo bez posla i nadnica. Uz to, i velike multinacionalke počinju se dvoumiti. Izvješće Američke trgovačke komore u Šangaju pokazalo je da više od polovice stranih proizvođača u Kini vjeruje da Kina počinje gubiti svoje komparativne prednosti u usporedbi s Vijetnamom i Indijom. Petina ih razmišlja o preseljenju. Rast yuana mogao bi biti prvi i najvažniji čimbenik u odluci za odlazak, no i druge vladine politike pridonose krizi.

Prošle godine je Peking odlučio srezati ili ukinuti porezne odbitke na nekih 2000 dobara potrebnih za proizvodnju izvozne robe. Efekt toga je bio ogroman: troškovi proizvodnje skočili su za 14-17% na razini tvorničkog procesa. Sada strogi novi zakon zahtjeva od kompanija osiguravanje povlastica zaposlenicima uključujući penzije, kolektivne ugovore i zapošljavanje na neodređeno. Ovaj zakon diže operativne troškove i do 40% kada se dodaju rastuće nadnice u svim sektorima. Za mnoge kompanije odgovor na ovakav razvoj situacije leži u inozemstvu. Početkom ožu-jka, Hebei Yong Jin Cable otvorio je tvornicu u vijetnamskoj provinciji Tay Ninh, u blizini kambodžanske granice. Trošak rada je tamo naime upola jeftiniji. Rastući troškovi počinju utjecati i na odluke o proizvodnji velikih proizvođača odjeće i obuće. Adidas je rekao svojim dobavljačima u provinciji Guangdong da krenu tražiti jeftinije regije u Kini, ali i u inozemstvu. Zato tajvanski Apache Footwear, s 18 000 zaposlenih u problematičnoj provinciji, razmišlja o us-postavljanju manjih tvornica na granici Guangdonga sa susjednim pokrajinama gdje su troškovi niži. Ne

» Hrvatska » Bush i Sanader razgovarali o unapređenju gospodarskih odnosa
susret američkog predsjednika i hrvatskog premijera
Bush i Sanader razgovarali o unapređenju gospodarskih odnosa

Hrvatski premijer Ivo Sanader i američki predsjednik George W. Bush zajednički su u subotu u Zagrebu podržali približavanje svih zemalja jugoistočne Europe euroatlantskim integracijama, izrazivši istodobno žaljenje što Makedonija na summitu NATO-a u Bukureštu nije dobila pozivnicu za priključenje Savezu

“Zajednički podržavamo sve zemlje iz jugoistočne Europe na njihovu putu prema transatlantskim integracijama, euroatlantskim integracijama… Žao nam je što se dogodilo da Makedonija nije uspjela u Bukureštu”, rekao je nakon razgovora u izjavi novinarima Sanader. Dodao je da su i hrvatska i američka strana zainteresirane da se to što prije dogodi.

Premijer Sanader rekao je da se razgovaralo i o načinima intenziviranja odnosa između Hrvatske i SAD uključujući i unapređenje gospodarskih odnosa. Dodao je da je u tom smislu zamolio predsjednika Busha da uputi trgovinsko izaslanstvo u Hrvatsku.Hrvatski premijer zahvalio je Bushu na snažnoj potpori Hrvatskoj koja je okrunjena ne samo pozivnicom za NATO, nego i njegovim dvodnevnim posjetom Hrvatskoj, ocijenivši da je taj posjet “kruna bilateralnih odnosa” koje je ocijenio iznimno dobrima a “mogli bi biti još bolji”.

Predsjednik Bush rekao je da je ovo “povijesni trenutak” za Hrvatsku istaknuvši da se nada da je i narod u Hrvatskoj zadovoljan, kao što je i on, pozivnicom Hrvatskoj u NATO.Sanader je rekao da je u razgovorima dotaknut širok opseg tema, od bilateralnih odnosa do odnosa u regiji, ali i nekih drugih tema važnih svjetskoj politici.Bush je dodao da se razgovaralo i o viznom režimu.”Neki u vašoj zemlji pitaju se zašto ne mogu lakše putovati” u SAD kako bi posjetili svoje rođake. “Mislim da bi trebali biti u mogućnosti to učiniti, želimo pomoći vašoj zemlji da njezini ljudi lakše putuju, surađujemo s vašom vladom, rekao je Bush, naglasivši ipak da ne želi stvoriti “lažne nade” da bi se to moglo dogoditi odmah.

Američki predsjednik izrazio još jednom žaljenje što nije imao prigodu vidjeti hrvatsku obalu, a premijer Sanader našalio se kako se nisu uspjeli dogovoriti oko jednog pitanja, a to je – čija je obala ljepša.Nakon sastanka Bush se obratio hrvatskom narodu na Trgu sv. Marka. Potom će se, na kraju dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, kamo je stigao sa summita NATO-a u Bukureštu, sastati s predsjednicima i premijerima zemalja Jadranske povelje – Hrvatske, Albanije i Makedonije. Albanija je uz Hrvatsku također dobila pozivnicu za NATO za razliku od Makedonije koja još nije riješila prepreku na tom putu – spor sa susjednom Grčkom oko imena.(Hina, foto: HTV