Šta ima i u Gospiću Maraschino?[cool]

naravno, pet komada [lol]

the profa:
” 28.03.08. 10:58:03 NEWS-H3288329 MUP raspisao tjeralicu za Koradeom ZAGREB, 28. ožujka 2008. (Hina) – Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) jutros je raspisalo tjeralicu za umirovljenim generalom Ivanom Koradeom zbog obavljanja obavjesnog razgovora vezanog uz kaznenog djela “teškog ubojstva”.”

A kako mu misle stavit lisice ?
Neće mu ni staviti nego će onaj lik po nazivu Tomurad stajati iza leđa kao Mamiću na zračnoj luci. Sad se taj isti kao prijeti BBB-osima.[lol]

TRŽIŠTA
Nikad zdravije ekonomije Latinske Amerike
Autor/izvor: Paula Martίn Sánchez
ANALIZA – Brazil i Čile će se najlakše suočiti sa događajima na međunarodnoj sceni, dok će Meksiko, iako manje nego prije, biti pod utjecajem recesije u SAD-u.
Zemlje Latinske Amerike poznate su po svojim ekonomskim i financijskim krizama u prošlosti i svojoj ranjivosti i podložnosti globalnim utjecajima. No, promjene u njihovim politikama i jače tržište čine ovu regiju otpornijom nego prije deset godine. To je potaklo rast fiskalnih i vanjskih računa Latam zemalja kao i jačanje valuta, rast BDP-a i smanjenje vanjskog duga. Trenutačno Brazil i Čile čine zemlje koje će se najlakše suočiti sa događajima na međunarodnoj sceni, dok će Meksiko, iako manje nego prije, biti pod utjecajem recesije u SAD-u.

Čile je iskoristio visoke cijene bakra na međunarodnom tržištu jer više od polovice njegovog ukupnog izvoza čini upravo ta ruda. Jedna je od rijetkih zemalja u regiji koja je osigurala rast upravo zbog tog izvoza. Uz otvorenu ekonomiju, održanje razine inflacije neovisno od Centralne banke, plutajući tečaj, fiskalnu politiku koja se temelji na strukturalnom fiskalnom višku, makroekonomija Čilea i u ovoj godini ostati će zdrava. Čile je u prošloj godini zabilježio rast od 5,1 posto, što je pak rast od 0,8 posto u odnosu na godinu ranije, a sve zbog jačanja potražnje na domaćem tržištu. No, rast privatne potrošnje usporiti će u 2008. zbog više inflacije i manje novca. Javna potrošnja i investicije i dalje će utjecati na rasti. Vlada je dobro iskoristila visoke cijene bakra na svjetskom tržištu i višak u proračunu namijenila za socijalne programe i investicije u infrastrukturu. Graditeljstvo će i dalje bilježiti rast, upravo zbog investicija u javnu infrastrukturu.

Visoke cijene roba i usluga pozitivno su se odrazile i na Brazil koji je zabilježio visoke rezultate u ekonomiji i rast njenog indeksa Bovespa. Brazil je imao značajan rast BDP-a u 2007. godini od 5,4 posto zahvaljujući domaćoj potrošnji i brojnim investicija. Taj jaki rast u domaćoj potrošnji i investicijama pokrenut je zbog nikad nižih kamatnih stopa i sve većeg prihoda. Brazilski rast ove godine vjerojatno neće biti pod utjecajem usporavanja u SAD-u, jer je ekonomija u slabom doticaju s njima. Čak se očekuje još veća domaća potražnja zbog utjecaja dugogodišnjih monetarnih mjera na promjene u strukturi ekonomije. To Brazil trenutno čini otpornijim na globalna previranja.

Daljnje širenje tržišta kredita, ubrzana implementacija javnih investicijskih projekata kroz program za ubrzanje rasta kojim se namjeravaju popraviti autoceste, aerodromi i luke diljem zemlje, povećava razvoj energije, izgradnju kuća, vodovoda i kanalizacije za siromašne Brazilce i osigurava povoljne uvijete za potrošački sektor koji će pružiti potrošački orijentiranim tvrtkama i proizvođačima još jednu dobru godinu.

Za razliku od Brazila, Meksiko će više biti pod utjecajem recesije U SAD-u, ali ne tako kao u prošlosti. Meksiko na sjeveru graniči sa SAD-om, a upravo zbog te blizine mnogo meksičkih imigranata radi preko granice te šalju novac svojim obiteljima u Meksiko. Ta praksa vjerojatno će se usporiti kako se bude usporavala i američka ekonomija. Recesija će biti najizraženija u građevinskom sektoru u kojem radi najviše Meksikanaca.

Meksiko je glavni trgovinski partner SAD-a, tako da će sve manja potražnja za meksičkim proizvodima usporiti industrijsku proizvodnju i zapošljavanje. No, Meksiko i bez toga ima dovoljno razvijene domaće izvore rasta, temeljene na dugotrajnom trendu povoljnih kredita i većoj javnoj potrošnji. Jačina građevinarstva, sve veća važnost uslužnih djelatnosti i niske kreditne kamate čine ovu zemlju imunijom na recesiju u SAD-u nego što je bila u prošlosti.

Latam regija se nikad prije nije nalazila bolje pozicionirana u odnosu na recesiju no što je to danas. Ekonomski rast u regiji i dalje će ostati pozitivan zbog općeg poboljšanja domaće likvidnosti, jačanj

BONITET
Ulazak u NATO neće podići hrvatski kreditni rejting
Autor/izvor: Adriano Milovan, Privredni Vjesnik
ZAGREB – Zbog očekivanog ulaska Hrvatske u NATO vodeće svjetske bonitetne kuće neće povećavati kreditni rejting naše zemlje, doznajemo u trima vodećim svjetskim rejting agencijama.
“Odluka o primanju u NATO nije dovoljna za povećanje kreditnog rejtinga države. Članstvo u NATO-u, naime, ne pomaže mnogo državnim financijama. Štoviše, moglo bi uroditi dodatnim troškovima”

“Odluka o primanju u NATO nije dovoljna za povećanje kreditnog rejtinga države. Članstvo u NATO-u, naime, ne pomaže mnogo državnim financijama. Štoviše, moglo bi uroditi dodatnim troškovima”, kaže Kristin Lindow iz bonitetne kuće Moody’s u kojoj Hrvatska ima ocjenu Baa3.

U rejting agenciji Fitch Hrvatska ima rejting BBB- za izdanja dugoročnih vrijednosnih papira u stranoj valuti, te BBB+ za dugoročne vrijednosne papire u kunama, sa stabilnim outlookom (izgledima za daljnje kretanje rejtinga). Prema riječima Fitchova analitičara Eda Parkera, jačanje rejtinga Hrvatske ponajprije ovisi o stanju u javnim financijama i vanjskom sektoru.

“Poboljšanje hrvatskog kreditnog rejtinga zahtijeva nastavak fiskalne konsolidacije i dugoročno održivi napredak u strukturnim reformama”, kaže i Ana Mates iz rejting agencije Standard&Poor’s (S&P), kod koje naša zemlja trenutačno drži rejting BBB sa stabilnim outlookom.
Savez svih saveza stvara 60 posto svjetskog BDP-a
Zajednički BDP
država članica
NATO-a iznosi
oko 28,5 bilijuna
američkih dolara

Počeci Sjevernoatlantskog saveza sežu u godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, koji je Europu i dobar dio ostatka svijeta ostavio u ruševinama. Taj je rat, za koji su mnogi vjerovali da je i zadnji kroz koji su prošli u svom životu, ubrzo zamijenio hladni rat – ideološki sukob dvaju političkih i gospodarskih blokova, od kojih je jedan vjerovao u demokraciju, ljudska prava i slobodno tržište, a drugi u diktaturu proletarijata i plansku ekonomiju.

Širenje tržišta Linija koja je podijelila ta dva tabora cijepala je samo srce Staroga kontinenta, a najdramatičnijom se pokazala na primjeru njemačke prijestolnice Berlina, kojeg je doslovno prepolovila. U desetljećima koja su uslijedila, svijet je prošao kroz utrku u naoružanju i nekoliko se puta našao na samoj granici pretvaranja “hladnoga” u mnogo opasniji “vrući” rat.

Ipak, uspostavljena ravnoteža snaga osigurala je da najcrnji scenarij u Europi ipak ostane samo teoretska mogućnost, što mnogi u zasluge pripisuju upravo NATO-u. Nažalost, neka druga područja u svijetu, poput Koreje ili Vijetnama, nisu bila te sreće. Važno je kazati da NATO odavno nije običan vojno-politički savez.

Ulaznica za NATO = ulaznica za poslove s NATO-om
Zajednički BDP
triju zemalja obuhvaćenih
Jadranskom poveljom,
prema podacima
Svjetske banke za 2006.
godinu, iznosi nešto više
od 58 milijardi dolara,
od čega gotovo tri četvrtine,
ili 42,7 milijardi dolara,
otpada na Hrvatsku

Ili, preciznije, prestao je to biti rušenjem Berlinskoga zida i ujedinjenjem Njemačke, što je i službeno označilo završetak hladnoga rata. NATO je danas zajednica zemalja koje dijele iste vrijednosti. Njegov se značaj u suvremenom svijetu danas više ogleda u činjenici da se u 26 njegovih članica proizvede gotovo tri petine svjetskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), iako u njegovim članicama živi samo nešto više od 13 posto svjetskog stanovništva, nego što se ogleda u podacima o broju vojnika i količini naoružanja kojima taj savez raspolaže.

Uz to, i primjeri niza hrvatskih tvrtki – kako onih koje su već bile uključene u dobavljački lanac NATO-a, tako i onih koje su s NATO-m pokušavale poslovati, ali im to nije pošlo za rukom upravo zato što njihova zemlja nije bila dio tog vojnog bloka – pokazuju da je NATO danas više dobra prilika za širenje tržišta nego vojni mehanizam.

SAD, najveća ekonomija NATO-a Prema podacima Svjetske banke za 2006. godinu, zajednički BDP država članica NATO-a iznosi

Na snagu stupa ‘otvoreno nebo’
Sporazum između EU-a i SAD-a o liberalizaciji transatlantskih letova, koji bi trebao dovesti do revolucije u međunarodnom zračnom prometu, stupio je na snagu.

Sporazum o “otvorenom nebu”, potpisan u Washingtonu 30. travnja 2007., nakon četiri godine pregovora, omogućit će europskim i američkim zrakoplovnim kompanijama da lete između bilo kojeg grada u EU i u Sjedinjenim Državama, čime će se ukloniti sadašnja ograničenja koja, primjerice, priječe njemačkom prijevozniku Lufthansi da leti u SAD iz Amsterdama ili Rima.

Pristup londonskom Heathrowu, najprometnijoj zračnoj luci u EU, bit će posve otvoren konkurenciji, čime će se okončati izrazito unosno ekskluzivno pravo na transatlantske letove odobreno prije 30 godina kompanijama British Airways, Virgin Atlantic Airways, United Airlines i American Airlines.

Američki zračni prijevoznici dobit će također pravo da lete između europskih gradova, a europske kompanije moći će letjeti iz SAD-a u europske zemlje koje nisu članice EU-a poput Švicarske.

Riječ je o dosad najambicioznijem sporazumu u sektoru zračnog prometa koji obuhvaća 60 posto svjetskog prometa, smatra Europska komisija.

Stručnjaci očekuju ekonomsku korist od više milijardi eura, milijune novih putnika i otvaranje 80.000 novih radnih mjesta u idućih pet godina. Transatlantski promet trebao bi se povećati za 50 posto, a moguća su i neka preuzimanja među europskim zrakoplovnim kompanijama.

EU i SAD trebali bi u drugoj fazi pregovora, koja bi trebala početi do 30. svibnja ove godine i završiti do kraja 2010., postići i dogovor o kupnji dionica američkih kompanija. U ovom trenutku, američki propisi zabranjuju vanjskim ulagačima da imaju više do 25 posto dionica u američkim aviokompanijama.

Hoće li se povećana konkurencija u transatlantskom zračnom prometu odraziti i na cijene zrakoplovnih karata još je, međutim, dvojbeno, pišu europski mediji. Neki stručnjaci smatraju da je tržište već i sad izrazito konkurentno, dok drugi očekuju radikalne promjene, poput prekooceanskih letova za samo deset eura.

Hina|Net.hr
30.03.2008.

Raste ekonomski pesimizam

Kaos vlada financijskim tržištima. Manje europske banke i jedna velika američka investicijska banka potpale su pod stihiju, povjerenje ubrzano nestaje, a novac prestaje teći

No izuzev još uvijek relativno malog broja kompanija i kućanstava koja su iskusila krizu, veći broj kompanija ipak uspijeva ostati na površini. Primjerice, nakon nekih 6 mjeseci kreditne stiske, nezaposlenost 30 bogatih zemalja članica OECD-a stoji na 5,5% , što je 0,3% niže nego godinu prije. Čak i u SAD-u, udio radne snage bez posla porastao je za maljucnih 0,3% u 12 mjeseci do veljače ove godine. Prošla je godina jednostavno rečeno, bila izvrsna što se tiče gospodarskog rasta. Posljednje procijene MMF-a kreću se oko 4,9% rasta na svjetskoj razini. Ukratko, globalna se ekonomija nalazi usred lažnog rata. Budućnost možda ne djeluje obe-ćavajuće, no sadašnjost je uglavnom ružičasta. Nije, ipak, upitno da stvari postaju sve ozbiljnije što su potvrdile i izjave predsjednika MMF-a, Dominiquea Strauss Kahna, i generalnog tajnika OECD-a Angela Gurrije. No, ako se barem približno dosegnu najnovije prognoze, svjetski rast od oko 4,1% prema MMF-u, pokazat će se da kreditna kriza nije kataklizmički događaj kojeg se Wall Street bojao.

Da bi se takav scenarij ostvario potrebno je da globalna ekonomija zapadne u dva povezana začarana kruga. Prvi se zove ‘negativna povratna petlja’ između financijskih tržišta i realne ekonomije. Strah u tome je da će banke prebaciti svoje muke zajmoprimcima preko velikih kamata koje će onda zauzvrat povećati stopu penala čime će se banke još više napregnuti. Druga dužničko-deflacijska spirala dobro je poznata Japanu, gdje se ekonomija još bori s krizom iz 90-ih kada je povećana štednja dovela do pada cijena, time podigavši dužničku opterećnost, što je, pak, opet dovelo do povećane štednje. Čvrsti dokazi ovih dvaju pojava još ne postoje. Analize kreditnih uvjeta u eurozoni, SAD-u i UK-u, pokazuju da banke uskraćuju kredite kućanstvima i namjeravaju još više stegnuti pojas, dok posuđivanje među bankama još uvijek ne pokazuje znakove ozbiljnijeg smanjivanja. Troškovi posuđivanja za kreditno sposobne kompanije nisu značajno porasle, kao niti cijene hipoteka.

Istina, labava monetarna politika u SAD-u i UK-u nije bila posebno uspješna u reduciranju troška posuđivanja, ali nije niti kriza učinila zajmove jako skupima. Bez obzira, strah i rizik su prisutni. Neki analitičari objašnjavaju da iako čvrstih dokaza o kreditnoj krizi još nema, promatranjem ponašanja banaka vidi se osjetno smanjenje u posuđivanju. Sve to prijeti srozavanjem bankovnih bilanci i pokretanjem pada koji će možda biti teško zaustaviti. Nadalje, čak i kada prođe vrhunac krize, preživjele banke vjerojatno će još neko vrijeme biti okrenute uspostavljanju vlastite financijske ravnoteže što će i dalje značiti ograničeno kreditiranje drugih s ozbiljnim posljedicama za ekonomije, pogotovo ekonomiju SAD-a. Daljnji strahovi odnose se na mogući manjak imunosti azijskih i europskih banaka u svemu tome.

Strah od dužničko-deflacijske spirale pokretač monetarne politike

Prije spomenuti strah od dužničko-deflacijske spirale, poput one u Japanu 90-ih, trenutno je glavni pokretač američke monetarne politike. Fed ne vjeruje da će i ekonomski rast i inflacija nužno biti negativni, no njihova agresivna akcija smanjivanja kamatnih stopa sugerira kako su odlučni u svakom slučaju izbjeći takav razvoj situacije. S padom cijena nekretnina u SAD-u, ali i drugim vodećim ekonomijama svijeta, dojmom krhkosti komercijalnog vlasništva i rapidnim padovima dolara, šanse globalnog pada kroz slabljenje potrošnje i investicija rastu. Treća silnica koja deprimira napredne ekonomije je rastuća inflacija, gonjena visokom cijenom nafte, hrane i potrošnih dobara. Cjenovni pritisci (stope od 4%u SAD-u, 3,3 u eurozoni i 2,5% u UK), ograničavaju središnjim bankama mogućnost ubrizgavanja novca u padajuće ekonomije zbog straha od ponovnog potpaljivanja inflacije za koju se vj

Europska (ne)sigurnost
Njemački dužnosnik najavio mogućnost terorističkih napada na europske zemlje

Islamistički teroristički napadi na Italiju, Francusku, Španjolsku i Njemačku mogući su u predstojećih nekoliko mjeseci, rekao je bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann u intervjuu za agenciju DPA, nakon sastanaka s predstavnicima sigurnosnih službi u Sjedinjenim Državama

Herrmann je kazao kako bi se “u predstojećih nekoliko mjeseci u Europi mogli očekivati napadi”. Istaknuo je kako “nema razloga za paniku” te da ni Nijemci ni američke sigurnosne vlasti za sada nemaju nikakvih dojava o konkretnim planovima, no da je “potrebno biti na oprezu”.Herrmann je kazao kako su ga američke vlasti obavijestile da u ovome trenutku smatraju kako je potencijalni napad na europske zemlje vjerojatniji nego napad na Sjedinjene Države.

Visoki njemački dužnosnik smatra da su najvjerojatniji potencijalni ciljevi zgrade američkih institucija i židovskih institucija u Europi.”Nažalost, ne možemo pred svaku od tih zgrada postaviti dodatnih deset policajaca”, kazao je. Umjesto njih angažirane su tajne službe i policija kako bi se unaprijed otkrila bilo kakva moguća zavjeru.Herrmann se u Washingtonu sastao s predstavnicima FBI-ja, CIA-e, predstavnicima Pentagona i State Departmenta.(Hina)[angry]

Premješteno iz teme: [color=blue]LEDO (Ledo d.d.)[/color]

Obitelj im je najvažnija
Ivica Todorić u intervjuu za Večernjakov Obzor izjavio je kako nema vremena za prijatelje, pa čak ni za vlastitu jahtu, ali za obitelj uvijek pronađe vrijeme. Kako bi uživao u dječjim radostima svojih unuka, često u ured dovede dvije najstarije Taru i Emu. Njegova djeca ističu kako su toliko povezani da bi ih razdvojenost teško pogodila jer su im roditelji najvažniji stup u životu. Svaki važniji datum u obitelji povod je za slavlje, a tako će biti i kada kući dođe nasljednik prezimena.
[thumbsup]

Štefe,

ovo ti je [thumbsup][lol] [lol] [lol]

AH, napokon….

Vjenčali se Angelina Jolie i Brad Pitt!

Vaš link

Premješteno iz teme: [color=blue]INGR (Ingra d.d.)[/color]

OTVORENA PORUKA MATRIXA90:

Dala sam sebi malo truda i u razdoblju od 234 stranice – 380 stranice ovog dijela foruma / INGRA-R-A-/
PREGLEDALA sam sve tvoje izjave kojima si sustavno , strpljivo, predatno javno i privatno , obrađivao svakog forumaša koji se na bilo koji način umiješao u tvoje namjere , da prifiliraš ovu dionicu kao najunosniju, te joj
povećaš vrijednost pred ulagačima. Stoga sam iz nekoilko tvojih izjava zaključila tvoje vrlo delikatno ponašanje, koje u normalnom društvo -zaslužuje kazneni progon.
Popisujem stranice te izdvajam poneke tekstove za one koji imaju vremena PROČITATI, kako je to bilo:
240 -navlačenje na dokup,266- “kristalna kugla” 267-kristalna kugla,268- kupovina po cijeni 11, 19 k-posao je
sklopljen…” svejedno mi je po koliko ..”269..”dječačke tajne”..271- prikupljanje podataka za Upravu,
277-281-navlačenje na kupnju,282-nagovaranje na ukrcaj 283-blistava budućnost” 293-kontrola dionica
kod forumaša,297-preporuke i navlačenje, 304- izbjagavanje direktnog pitanja i odgovora !-353-Karoje spominje zatvor 361,365,366,367,372………cit: …”Tek dolazi ono pravo…”

I na kraju nekoliko citata MATRIX90, u vrijeme dizanja cijene dionice i prikupljanja ponuda:

…. Svaki dioničar, bilo da on ima 1,10 ili 100 dionica, sudjeluje u razvoju Ingre,te se svaki njegov glas broji
ravnopravno, tako da ne vidim razloga zašto bi netko s 1 ili 10 dionica ne bi mogao takodjer utjecati na cijenu
dionice u nekom razdoblju… i zapamtite, najvažniji su dioničari , pogotovo oni mali, jer su oni srce ove kompanije…

…” i naravno, odnos prema dioničarima je najvažniji jer su oni srce kompanije , kad se jednom izgubi povjerenje, srce ne kuca više …”

Bez patetike, bez zamjere…. Živjeli i sretno gospodine ” MATRIX 90 ” !