Baja, neće valjat redovni promet 11 dana 2007.

to:fazan
Vaš link

Excel povukao krivu formulu … ali opet je znakovito …

505.480.177,68 kn

18.12.2007. Donesen pravilnik o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima MF

Do danas
2.074.604.832,03 kn Redovni promet
6.084.292.113,68 kn Ukupni promet

Svježa sa HINA-e:

Tri ponude za Migros, među njima i Agrokorova

ZAGREB, 17. siječnja 2008. (Hina/Reuters) – Za kupnju turskog trgovačkog lanca Migros stigle su tri ponude, od kojih je jedan Agrokorova, a barem u dvije od tih ponuda nudi se manje nego što iznosi sadašnja tržišna vrijednost kompanije, piše Reuters.

Najveća turska kompanija Koc Holding, vlasnica Migrosa, priopćila je u srijedu kako ju je savjetnik za prodaju JP Morgan izvijestio o pristiglim ponudama te kako se pregovori s ponuđačima nastavljaju.

Agrokor je podnio ponudu zajedno s private equity tvrtkom Blackstone, kazali su Reutersu izvori upućeni u situaciju.

Private equity tvrtke BC Partners i turska Turkven podnijele su zajedničku ponudu, a jedan od Reutersovih izvora kaže da je u toj skupini ponuđača i private equity tvrtka Bain Capital.

Ponudu je podnijela i private equity tvrtka Kohlberg Kravis Roberts & Co (KKR).

Upućeni kažu kako su najmanje dvije ponude za Migros ispod trenutačne tržišne vrijednosti kompanije, koja je u srijedu iznosila 3,21 milijardu dolara.

“Nije realno očekivati ponude po ili iznad tržišne vrijednosti tvrtke”, kazao je jedan od Reutersovih izvora.

Upućeni također navode kako je Agrokor ostao jedini strateški ponuđač, te kako bi financijski ponuđači mogli biti manje agresivni u daljnjim pregovorima.

Turski zakon ne dozvoljava da kupci većinskog udjela u nekoj kompaniji istisnu male dioničare, što otežava potpunu privatizaciju tvrtke čemu obično teže private equity kompanije.

Migros je najveći maloprodajni lanac u Turskoj, ima više od tisuću supermarketa i diskontnih trgovina, uglavnom u Turskoj, ali i u Azerbejdžanu, Kazahstanu, Makedoniji i Kirgistanu, te posjeduje joint-venture u Rusiji.

Turski mediji pišu kako bi cijeli posao oko preuzimanja najvećeg turskog trgovačkog lanca mogao biti završen do kraja siječnja, a možda i prije.

Zagreb: Opljačkana poslovnica Hypo banke

Business.hr/Hina
17.01.2008 07:07
Pročitaj komentare(0)

Dvojica nepoznatih razbojnika u motorističkim vjetrovkama i s kacigama na glavi večeras su oko 17,50 sati, prijeteći dugim vatrenim oružjem, opljačkali poslovnicu Hypo Alpe Adria Banke u Škorpikovoj 11 u Zagrebu, doznaje se iz zagrebačke Policijske uprave.
U tijeku je policijski očevid, a policija traga za počiniteljima.

Nakon razbojstva policijske ophodnje naoružane automatskim puškama blokirale su sve mostove i važnije prometnice u gradu.

Za sada se ne znaju ni pojedinosti pljačke ni količina opljačkana novca.

Pa što ova banka nije bila opljačkana prije dvadesetak dana?

čuo sam da tamo već uz redove za plaćanje računa imaju i poseban red za pljačkaše…ono da im ne stvaraju zastoj [lol] [lol] [lol]

Čestitam poštovanom kolegi forumašu polaganje drugog ispitnog roka za investicijskog savjetnika.
Nadam se da će, kao i do sada, dijeliti svoje savjete kolegama na Forumu.
Možda i kvalitetnije nego prije.

cestitam..
o kome se radi?[thumbsup]

E ti bi sad sve znao.[smiley]
Mislim da većina ovdje forumaša ima sposonosti nadmašiti većinu brokera i savjetnika svojim znanjem
i vještinama financijskog savjetovanja.[thumbsup]

16.01.

hrportfolio.com za 2008.

najbolji dion. fond – 0,84%
najgori dion. fond – 6,91%

osim novčanih i 7 obvezničkih (svi ispod 1%), svi ostali fondovi su u minusu u 2008.

ZSE EQUITY PREVIEW
Stranci napuštaju zemlje u razvoju
Autor/izvor: Mario Gatara
ANALIZA – Poigravajući se mogućnošću recesije, koja se još krajem prošle godine i nije činila toliko vjerojatnom (ili čak neminovnom, kako sada sugeriraju brojni indikatori), stratezi na Wall Streetu pažljivo su birali moguće safe heaven destinacije.

Planirajući masovno prebacivanje kapitala u defenzivna izdanja, kako bi doskočili očekivanom usporavanju gospodarskog rasta, institucionalni su investitori očito namjeravali smanjiti izloženost spram cikličkih sektora. I pritom su brojni analitičari smatrali za shodno istaknuti geografski diverzificiranu strukturu prihoda kao prikladan štit od ekonomske krize.
Danak panici iniciranoj na Wall Streetu u najvećoj su mjeri platila upravo tržišta u razvoju, ostavši bez potpore inozemnih investitora, koji su pribjegli posve uobičajenoj strategiji rezanja equity pozicija na tržištima koja slove kao rizičnija, a tu spada i Hrvatska

Vjerujući kako upravo tržišta u razvoju, s relativno visokim stopama gospodarskoga rasta (barem u odnosu na razvijene zemlje), tvore svojevrsni bottom line, te su u stanju neutralizirati lošije poslovne rezultate američkih kompanija na domaćem terenu. Već na temelju te pretpostavke bilo je za očekivati kako bi tržišta kapitala zemalja u razvoju mogao zaobići val masovne rasprodaje i učiniti ih atraktivnijima inozemnim investitorima.

Međutim, teorija je jedno, a praksa nešto posve drugo. Odnosno, obrazac ponašanja globalno prisutnih institucionalnih ulagača prilično je prepoznatljiv, i rijetko podložan drastičnim promjenama. U što smo se imali prilike uvjeriti upravo ovih dana (i što zorno demonstrira pripadajuća tablica). Jer danak panici iniciranoj na Wall Streetu u najvećoj su mjeri platila upravo tržišta u razvoju, ostavši bez potpore inozemnih investitora, koji su pribjegli posve uobičajenoj strategiji rezanja equity pozicija, demonstrirajući već toliko puta viđeni switch u manje rizične instrumente (poput obveznica i ostalih «proizvoda» tržišta novca).

Pri tom se ne mari previše za nacionalni predznak, jer tržišta u razvoju, već po defaultu, slove kao rizične destinacije, te ih, sukladno svakom handbooku za fond managere, u uvjetima krize valja zaobilaziti u širokome luku. U slučaju hrvatskog tržišta kapitala, formiranje nove vlade, začinjeno kompliciranjem odnosa s Europskom unijom, nedvojbeno je bila otegotna okolnost, posluživši kao izgovor za likvidaciju pozicija.

No teško da bi i idilični odnosi sa susjedima, lišeni napetosti u pogledu raspleta krize na Kosovu, bitno ublažili intenzitet rasprodaje. Stranci su naprosto odlučili otići, ili barem reducirati izloženost svojih portfelja spram «ovih krajeva», iniciravši akumulaciju profita koja je ponajprije zakačila blue-chip izdanja, kremu domaćeg korporativnog sektora čija je negativna izvedba jednostavno povukla za sobom i ostatak tržišta. Kao utjeha može tek poslužiti činjenica da se rasprodaja u protekla dva dana odvijala u uvjetima prosječnog obujma trgovine, a znakovito je i to kako su s druge strane nastupili domaći investicijski fondovi, limitirajući opseg korekcije. Naravno, ostaje pitanje u kojoj mjeri potonji mogu apsorbirati pritisak prodavatelja, ukoliko se likvidacija nastavi i idućih dana.

još samo da je napisao koji su to stranci otišli i zašto i iz kojih dionica … evo ja ću mu pomoći … HYPO AG je masovno rasprodavao udjele, osim toga ?