Brokeri,vi ste moja najveca nocna mora,bili vi PBZ,Abacuc,ZB……………….mrzim vas
Buffett očekuje novi pad tečaja dolara
DAEGU, 25. listopada 2007. (Hina/Reuters) – Američki milijarder Warren Buffett u četvrtak je kazao kako očekuje novi pad tečaja dolara.
Prema Buffetovim riječima, koji je prema izračunima američkog časopisa Forbes iz ožujka ove godine ‘težak’ 52 milijarde dolara, njegova kompanija Berkshire Hathaway još uvijek traži povoljne prilike za ulaganje, proizašle iz krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita.
“Dolar je još uvijek u negativnom trendu. Kupili smo dionice u kompanijama koje zarađuju u drugim valutama”, kazao je Buffett u obraćanju novinarima prilikom svojeg posjeta korejskoj podružnici njegove kompanije TaeguTec, koja proizvodi alate.
Berkshire Hathaway, koji u svojem vlasništvu ima više od 70 kompanija te nekih 100 milijardi dolara uloženo u dionice i obveznice, ima udjel u tek jednoj južnokorejskoj kompaniji uvrštenoj u burzovne kotacije, i to četvrtom po veličini u svijetu proizvođaču čelika POSCO, u kojemu je krajem 2006. imao udjel od 4 posto.
“Povećavamo svoju izloženost onim inozemnim valutama koje nam se sviđaju”, kazao je Buffett, ulagač – veteran kojeg na tržištima nazivaju “prorokom iz Omahe”.
Američka je valuta od kraja 2003. izgubila 23 posto vrijednosti prema južnokorejskom wonu, pogođena rastom južnokorejskih viškova u bilanci plaćanja te kontinuiranim dotokom portfelj ulaganja na financijska tržišta te zemlje.
I izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Rodrigo Rato u ponedjeljak je kazao kako je američka valuta još uvijek precijenjena te da ima još prostora za njezino daljnje slabljenje.
http://www.vecernji.hr/home/manager/2940997/index.do;jsessionid=79CABF92F50F59687A6A6854396E9EB8.1
25.10.2007 13:40
Radi budućih umirovljenika potrebno ojačati 2. stup mirovinskog osiguranja
ZAGREB – Da bi se zaštitila primanja budućih umirovljenika, koji uplaćuju doprinose u oba stupa mirovinskog osiguranja, trebat će povećati stopu doprinosa u 2. stup, naglašeno je danas na okruglom stolu Večernjeg lista i Managera.hr, koji je okupio stručnjake i političare koji se bave mirovinskim sustavom.
Stručnjak za mirovinsku reformu iz Svjetske banke Zoran Anušić istaknuo je kako treba nastaviti s trodjelnom mirovinskom reformom, ali da je stopu izdvajanja za 2. stup od 5 posto nužno povećati.
“Stopu treba povećati bez dodatnog fiskalnog tereta”, smatra Anušić, predlažući suzdržaniju i štedljiviju politiku mirovina iz prvog stupa jer će “kuna uložena u 2. stup dati veću mirovinu od kune uložene u 1. stup”.
Jačanje 2. stupa i povećanje stope uplate predlaže i Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta Zagreb, napominjući da ta stopa u odnosu na Europsku uniju nije visoka, ali bi njeno povećanje kod nas povećalo i cijenu rada koja je već visoka zbog nepovoljnog konkurentskog okruženja.
“Kad je pokrenuta uplata u drugi mirovinski stup, odnosno obveza da od 20 posto mirovinskih izdvajanja od bruto plaće 5 posto ide u drugi stup, bilo je jasno da će doći do deficita u isplati mirovina iz prvog stupa i da taj “tranzicijski trošak” treba nadoknaditi iz proračuna”, podsjetio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Istaknuo je kako su u 2007. godini izdvajanja za mirovine i troškove poslovanja HZMO-a otprilike 32 milijarde kuna, a prihodi svih doprinosa u prvom stupu 19 milijardi kuna, što znači da iz proračunskih poreznih prihoda treba nadoknaditi 13 milijardi kuna za isplatu mirovina iz prvog stupa.
“Ako bi se samo jedan posto povećali doprinosi za 2. stup, trebalo bi još dodatnih milijardu kuna na godinu za isplatu mirovina iz prvog stupa”, istaknuo je Polančec.
Polančec smatra da pitanje budućih umirovljenika i 2. i 3. stupa osiguranja svakako treba rješavati, ali se sadašnja Vlada prije toga posvetila rješavanju dvaju ključnih problema umirovljenika – vraćanju duga, te poboljšanju položaja novih umirovljenika.
Saborski zastupnik SDP-a Davorko Vidović na to je, pak, najavio da će SDP, kada dođe na vlast, do kraja mandata povećati doprinos za 2. stup sa pet na čak 10 posto, s tim da neće poskupjeti cijena rada.
Obrušio se i na poteze HDZ-ove Vlade, tvrdeći da nije učinjeno ništa u doradi mirovinskoga sustava, nije izjednačen položaj starih i novih umirovljenika te da čak 120.000 novih umirovljenika neće dobiti nikakvo povećanje mirovine ili će ono iznositi desetak kuna.
Da je postojeći mirovinski sustav ranjiv i zbog sive ekonomije, upozorila je pravna savjetnica Udruge radničkih sindikata Hrvatske, Dušanka Marinković Drača.
Upozorila je na udio sive ekonomije u gospodarstvu približno 16 posto, te na više od 27 posto radne snage u toj zoni, što znatno umanjuje uplate doprinosa.
VLADA: HRVATSKA NIJE U FINANCIJSKOJ KRIZI, PUNA POTPORA HNB-U
HNA
ZAGREB,25. listopada 2007.(Hina) – Hrvatska nije u financijskoj krizi,
istaknuo je na današnjoj sjednici Vlade premijer Ivo Sanader koji je
dao i punu potporu monetarnoj politici središnje banke, potporu HNB-u
i guverneru HNB-a u politici stabilnog tečaja kune. #L#
“Nikakve financijske krize nema, Hrvatska financira svoj dug”,
istaknuo je Sanader na sjednici Vlade, osvrćući se i na ocjene iz
radnog materijala MMF-a da Hrvatskoj prijeti opasnost od financijske
krize.
Na to se premijer osvrnuo u okviru Vladine odluke o zaduženju države
na domaćem tržištu kapitala izdavanjem obveznica u protuvrijednosti
300 milijuna eura, a kojom će se refinancirati obveze po osnovi
dospjeća samuraj obveznica, te obveza prema Londonskom i Pariškom
klubu.
Izdanjem obveznica na domaćem tržištu smanjit će se inozemni dug
države, kazao je ministar financija Ivan Šuker potkrepljujući
podatcima što je sve Vlada učinila u ovom mandatu na smanjenju
vanjskog duga države.
Država je do kraja 2004. smanjila svoj inozemni dug za 75 milijuna
eura, a od tada do danas smanjen je za 900 milijuna eura. Udio države
u ukupnom vanjskom dugu Hrvatske sa 34 posto krajem 2003. smanjen je
na sadašnjih 21 posto, istaknuo je Šuker, dodajući da na službenim
sastancima u Washingtonu nitko nije spominjao mogućnost krize, već je
Hrvatska dobila komplimente.
Udio države u vanjskom dugu smanjen je za 13 postotnih bodova,
deficit proračuna smanjen je na 2,6 posto BDP-a, ova je Vlada prva
Vlada koja je uspješno završila stand by aranžman s MMF-om, naglasio
je i premijer Sanader napominjući da bi se “ono što smo navodno čuli
od MMF-a” moglo odnositi na vrijeme prije četiri godine, a ne na
današnje.
Naglasio je da je u velikoj kontradikciji s mišljenjima iz MMF-a i
činjenica da je Svjetska banka “Hrvatsku izvukla iz zemalja Balkana i
prebacila je u srednjeeuropske i baltičke zemlje” sa srednjim
dohotkom.
Premijer je dao i punu potporu monetarnoj politici Hrvatske narodne
banke.
Smatram da ne bi bila dobra deprecijacija kune i uvođenje plivajućeg
tečaja, kazao je Sanader, podsjećajući na vrijeme velike inflacije
80-ih godina, te poručujući da deprecijacija kune donosi inflaciju.
Svima koji se zalažu za deprecijaciju kune, ministar Šuker je
odgovorio podatcima da 10 posto povećanje tečaja kune znači i 10 posto
veće rate kredita na kraju mjeseca, nekoliko stotina kuna više iz
džepa svakog hrvatskog građanina, znači i ukupno 500 milijuna eura
više za kamate.
Nećemo dozvoliti deprecijaciju kune, čvrsto ćemo stati uz HNB, jer
deprecijacija kune znači i veće rate kredita za građane. Neće biti
poreza na štednju, kamate, na kapitalnu dobit, na nekretnine. Protiv
toga ćemo biti žestoko, kazao je Sanader.
Premijer je također istaknuo da Vlada neće dopustiti privatizaciju
Hrvatske poštanske banke, da će se ići na njeno jačanje i da će to
ostati hrvatska banka.
(Hina)
NBS:RAZMOTRITI MOGUĆNOST ZAMRZAVANJA DIPLOMATSKIH ODNOSA S HRVATSKOM
SARAJEVO, 25. oktobra (FENA) – Narodna bošnjačka stranka (NBS), kao jedina stranka u BiH koja u svom programu zagovara izgradnju luke Neum s povezivanjem koridora 5-C, traži od Predsjedništva BiH da povuče ambasadora iz Hrvatske radi konsultacija i razmatranja mogućnosti o zamrzavanju diplomatskih odnosa s Hrvatskom zbog početka izgradnje mosta na Pelješcu.
NBS smatra da je izjava hrvatskog premijera Ive Sanadera usmjerena protiv Bošnjaka, atak na suverenitet BiH, te sugerira bojkot njegove vlade, odnosno svih hrvatskih prozvoda i poslovnih aranžamana dok traje njegov mandat premijera.
U saopćenju NBS se navodi da će ta stranka također bojkotirati sve političke aktivnosti HDZ-a i HDZ 90 zbog političke podrške Senaderu na predstojećim izborima, ukoliko se na ograde od njegove politke prema BiH.
“Pošto ni Hrvatska ni Srbija, kao supotpisnice Dejtonskog sporazuma, nisu ratificirale sporazum o granicama, NBS traži od OHR-a da već na narednom zasjedanju Vijeća za implementaciju mira u BiH, ovo pitanje stavi na dnevni red i privoli susjedne zemlje da pristupe ratificiranju ovog sporazuma kao jednoj od obaveza preuzetih u Dejtonu”, navodi se u saopćenju NBS-a.
VLADA: HRVATSKA NIJE U FINANCIJSKOJ KRIZI, PUNA POTPORA HNB-U HNA ZAGREB,25. listopada 2007.(Hina) – …………je odgovorio podatcima da 10 posto povećanje tečaja kune znači i 10 posto veće rate kredita na kraju mjeseca, nekoliko stotina kuna više iz džepa svakog hrvatskog građanina, znači i ukupno 500 milijuna eura više za kamate. Nećemo dozvoliti deprecijaciju kune, čvrsto ćemo stati uz HNB, jer deprecijacija kune znači i veće rate kredita za građane. . (Hina)
Ne znam zasto, ali cijeli ovaj clanak mi se nikako ne svidja. Kao da nas na nesto polagano spremaju, jer o deprecijaciji kune prije nije bilo govora iz usta Sukera i Sanadera. Sto mislite o ovim izjavama?[smiley9][smiley9]
Bilo je i prije ovakvih ‘prozivki’ sa zapada; ali su se stalno ‘oglusivali’. Jedino sto me tjesi je Rohatinski koji nije njihov covjek, a kaze da nece dozvoliti deprecijaciju kune. Medjutim i sami pocetak spominjanja uvlaci poprilicnu nelagodu u financijskim krugovima; nesto kao pocetak spominjanja da je netko ‘vidio vuka’; pa makar ga i ne bilo.[smiley9][smiley9][smiley9]
Jao čuda, luka u Neumu.
He, he.
Mogli bi napraviti i najveću pješćanu plažu na Jadranu.
Jednu koja bi išla u krug
Jao čuda, luka u Neumu.
He, he.
Mogli bi napraviti i najveću pješćanu plažu na Jadranu.
Jednu koja bi išla u krug
Ja uopće ne znam gdje oni tamo misle stavit luku.
Otvoreno
HTV1 25.10.2007. 22:46
Može li i hoće li dijaspora presuđivati o izbornom pobjedniku parlamentarnih izbora? Jesu li bosanskohercegovački Hrvati dijaspora ili konstitutivni narod BiH? Zašto je ove godine u BiH dvostruko povećan broj biračkih mjesta? O tome u emisiji govore Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović, Anto Đapić i Josip Friščić.
* Voditelj: Mislav Bago
Otvoreno
HTV1 25.10.2007. 22:46
Može li i hoće li dijaspora presuđivati o izbornom pobjedniku parlamentarnih izbora? Jesu li bosanskohercegovački Hrvati dijaspora ili konstitutivni narod BiH? Zašto je ove godine u BiH dvostruko povećan broj biračkih mjesta? O tome u emisiji govore Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović, Anto Đapić i Josip Friščić.
* Voditelj: Mislav Bago
Ne trebam ni gledati kad znam da hoce