Most kopno-Pelješac gradit će domaći konzorcij
ZAGREB, 14. rujna 2007. (Hina) – Poslovna udruga sastavljena od hrvatskih tvrtki – Konstruktor inženjering d.d. Split, Viadukt d.d. Zagreb i Hidroelektra niskogradnja d.d. Zagreb izabrana je danas za izvođača radova izgradnje mosta kopno-Pelješac, izvijestili su iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Između tri ponude koje su pristigle na javni natječaj, ponudu hrvatskog konzorcija u iznosu 1.945.388.829,86 kuna bez PDV-a kao najpovoljniju ocijenilo je Povjerenstvo Hrvatskih cesta, koje su investitor radova.
Na natječaj za gradnju mosta kopno-Pelješac, objavljen 11. lipnja ove godine, uz domaći konzorcij, javila se i poslovna udruga koju čine građevinske tvrtke Dywidag Bau iz Njemačke, Strabag iz Austrije, Cimola iz Italije i Eiffel iz Francuske, a svoju je ponudu podnijela i austrijska tvrtka Alpine Mayreder Bau iz Salzburga.
Potpisivanje Ugovora s izvođačem očekuje se nakon isteka žalbenog roka, a početak gradnje mosta najavljen je u jesen, ističu iz Ministarstva.
Podsjećaju da je, prema uvjetima natječaja, rok završetka radova 48 mjeseci (4 godine), a procijenjena vrijednost radova iznosi 1,95 milijarde kuna.
Projekt je izradio Zavod za konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Dužina mosta kopno-Pelješac je 2,3 kilometra, širina 21,5 metara, a širina središnjeg morskog prolaza 568 metara. Širina plovnog puta iznosi 200 metara, a najveća visina mosta je 55 metara, što je i dogovoreno izmedu Stručnih radnih skupina Hrvatske i Bosne i Hercegovine 7. prosinca 2006. godine u Sarajevu te potpisano u usuglašenoj bilješci, zaključuje se u priopćenju.
SAD: HDEL 1518 VDKT 2950
http://www.net.hr/novac/page/2007/09/13/0392006.html
Ultra torbar, a još nije ni počelo….[smiley2][smiley9]
[color=blue]Javna ponuda dionica[/color]
Popis poslovnica u kojima se od 17. rujna mogu predati ponude za kupnju dionica T-HT-a
Od ponedjeljka, 17. rujna građani i institucionalni investitori moći će predavati ponude za kupnju dionica T-HT-a na 293 lokacije u zemlji, u poslovnicama Fine, Erste banke i Hrvatske poštanske banke
Postupak javne ponude dionica HT-a započet će 17. rujna, a završiti 5. listopada ove godine kada se očekuje njihovo uvrštenje na Zagrebačku i Londonsku burzu. Premijer Ivo Sanader na jučerašnjoj je sjednici Vlade procijenio da će do uvrštenja na dvije burze vjerojatno doći istodobno, 5. listopada u 10,30 sati.
Popis poslovnica Fine: http://www.fina.hr/default.asp?ru=487&sid=&akcija=&jezik=1
Popis poslovnica Erste banke: http://www.fina.hr/default.asp?ru=487&sid=&akcija=&jezik=1
Popis poslovnica Hrvatske poštanske banke: http://www.hpb.hr/?hr=lista-svih-poslovnica
[color=blue]Most kopno-Pelješac gradit će domaći konzorcij[/color]
Poslovna udruga sastavljena od hrvatskih tvrtki – Konstruktor inženjering d.d. Split, Viadukt d.d. Zagreb iHidroelektra niskogradnja d.d. Zagreb izabrana je danas za izvođača radova izgradnje mosta kopno-Pelješac, izvijestili su iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka
Između tri ponude koje su pristigle na javni natječaj, ponudu hrvatskog konzorcija u iznosu 1.945.388.829,86 kuna bez PDV-a kao najpovoljniju ocijenilo je Povjerenstvo Hrvatskih cesta, koje su investitor radova. Na natječaj za gradnju mosta kopno-Pelješac, objavljen 11. lipnja ove godine, uz domaći konzorcij, javila se i poslovna udruga koju čine građevinske tvrtke Dywidag Bau iz Njemačke, Strabag iz Austrije, Cimola iz Italije i Eiffel iz Francuske, a svoju je ponudu podnijela i austrijska tvrtka Alpine Mayreder Bau iz Salzburga.Potpisivanje Ugovora s izvođačem očekuje se nakon isteka žalbenog roka, a početak gradnje mosta najavljen je u jesen, ističu iz Ministarstva.
Podsjećaju da je, prema uvjetima natječaja, rok završetka radova 48 mjeseci (4 godine), a procijenjena vrijednost radova iznosi 1,95 milijarde kuna.Projekt je izradio Zavod za konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu.Dužina mosta kopno-Pelješac je 2,3 kilometra, širina 21,5 metara, a širina središnjeg morskog prolaza 568 metara. Širina plovnog puta iznosi 200 metara, a najveća visina mosta je 55 metara, što je i dogovoreno izmedu Stručnih radnih skupina Hrvatske i Bosne i Hercegovine 7. prosinca 2006. godine u Sarajevu te potpisano u usuglašenoj bilješci, zaključuje se u priopćenju.
izvor: Lider.hr
Sa Poslovnog:
Most kopno-Pelješac gradit će domaći konzorcij
Izvođači radova su Konstruktor inženjering d.d. Split, Viadukt d.d. Zagreb i Hidroelektra niskogradnja d.d. Zagreb
Poslovna udruga sastavljena od hrvatskih tvrtki – Konstruktor inženjering d.d. Split, Viadukt d.d. Zagreb i Hidroelektra niskogradnja d.d. Zagreb izabrana je danas za izvođača radova izgradnje mosta kopno-Pelješac, izvijestili su iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Između tri ponude koje su pristigle na javni natječaj, ponudu hrvatskog konzorcija u iznosu 1.945.388.829,86 kuna bez PDV-a kao najpovoljniju ocijenilo je Povjerenstvo Hrvatskih cesta, koje su investitor radova.
Na natječaj za gradnju mosta kopno-Pelješac, objavljen 11. lipnja ove godine, uz domaći konzorcij, javila se i poslovna udruga koju čine građevinske tvrtke Dywidag Bau iz Njemačke, Strabag iz Austrije, Cimola iz Italije i Eiffel iz Francuske, a svoju je ponudu podnijela i austrijska tvrtka Alpine Mayreder Bau iz Salzburga. Potpisivanje Ugovora s izvođačem očekuje se nakon isteka žalbenog roka, a početak gradnje mosta najavljen je u jesen, ističu iz Ministarstva. Podsjećaju da je, prema uvjetima natječaja, rok završetka radova 48 mjeseci (4 godine), a procijenjena vrijednost radova iznosi 1,95 milijarde kuna. Projekt je izradio Zavod za konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Dužina mosta kopno-Pelješac je 2,3 kilometra, širina 21,5 metara, a širina središnjeg morskog prolaza 568 metara. Širina plovnog puta iznosi 200 metara, a najveća visina mosta je 55 metara, što je i dogovoreno izmedu Stručnih radnih skupina Hrvatske i Bosne i Hercegovine 7. prosinca 2006. godine u Sarajevu te potpisano u usuglašenoj bilješci, zaključuje se u priopćenju.
(Hina)
naravno , pretpostavljam pisati suvislo, i nešto što se odnosi na temu, nešto bitno isl.
hvala
Ja predlažem da svi pišemo uredništvu da oni objasne pravila. Jer ispada da je ovo privatni forum Vjekoslava Čule i nekolicine, valjda samo njemu znano, podobnih. Neki mogu svašta pisati i iste sekunde se objavljuje. Drugi, pak, čekaju satima na odmoderiranje K/P. Tako, ako malo pratite sve više ljudi koji bi pisali odustaju što utječe i na kvalitetu samog foruma. Mislim da bi se uredništvo Poslovnog, ako mu je stalo do toga, moralo zamisliti.
Završena integracija DCM-a i Adriatic kabela u novu tvrtku B.net
Nakon što je austrijski Bewag kupio DCM i Adriatic kabel bilo je najavljeno kako će se dvije tvrtke ujediniti, što se napokon i dogodilo.
B.net Hrvatska, kako će se zvati nova kompanija u vlasništvu Bewaga, već je počela funkcionirati. Kako tvrde u B.netu, oni mijenjaju odnose na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu.
Kako sami tvrde, B.net Hrvatska je tako od sada treći po broju korisnika hrvatski telekomunikacijski operater, a osim toga najavljuju i vrlo ambiciozne planove za razvoj kompanije u sljedećim mjesecima i godinama. Kompanija je već započela nekoliko velikih projekata.
[color=blue]Bill Gates nije najbogatiji[/color][/b]
Ime Billa Gatesa sinonim je bogatstva koje se može nazvati faraonskim. S 82 milijarde dolara, koliko vrijedi njegovo bogatstvo (iznos je promjenljiv jer ovisi o vrijednosti dionica Microsofta koje posjeduje), Gates je postao planetarni pojam
No, bogatstvo Billa Gatesa nije pojava specifična za 21. stoljeće. Otkad je nastala, Amerika je uspješno proizvodila bogataše. Analitičari su, usklađujući vrijednost novca, rast GDP-a i inflaciju, sastavili popis najbogatijih Amerikanaca svih vremena. Najbogatiji Amerikanac svih vremena prema tim analizama bio je John D. Rockefeller (1839-1937). Njegovo je bogatstvo na vrhuncu njegove karijere, kada je kontrolirao 90% naftnog biznisa SAD-a, iznosilo današnjih 192 milijarde dolara, više nego dvostruko od bogatstva Billa Gatesa. Drugi na tom popisu je Cornelius Vanderbilt (1794-1877) s bogatstvom u vrijednosti današnjih 143 milijarde dolara. Treći je John Jacob Astor s današnjih 116 milijardi dolara.
Njihova su bogatstva nastala u prvobitnom obliku u razdoblju nakon američkog građanskog rata koji je trajao od 1861. do 1865. da bi u razdoblju obnove nakon rata narasla do golemih razmjera. To se razdoblje zove “zlatne godine” za brzo zgrtanje bogatstva. Naziv je potekao od Marka Twaina koji se cinično izrugivao “novokomponiranim” bogatašima. Rockefeller, Vanderbilt i drugi nisu imali nimalo obzira prema bilo kome i na putu do milijardi gazili su i žive i mrtve. Takvo neetičko poslovanje priskrbilo im je nadimak “robber barons” – baruni razbojnici. To je razdoblje završilo velikim slomom burze.
Početak 21. stoljeća, kad je velik dio američke ekonomije dereguliran, kao i u “zlatno doba” u 19. stoljeću kad nije bilo nikakvih pravila igre, donio je nove bogataše od kojih je Bill Gates najbogatiji i najpoznatiji. No, pojava milijardera ne mora biti ni u kakvoj vezi sa zdravim i uspješnim gospodarstvom. Bivši “ključar” Federalnih rezervi Paul Volcker izjavio je kako ne vidi nikakvu vezu između ekstremnog bogatstva pojedinaca i američke ekonomije. ’50-e i ’60-e su bile dobre u ekonomskom smislu, no nijedan menadžer tada nije zarađivao ni približno današnjima.
Iako novi dolarski titani vole prikazati svoje bogatstvo kao isključivi rezultat vlastitih sposobnosti, mnogi se ne slažu s time. Bivši predsjednik American Airlinesa, Robert L. Crandall, ironično je izjavio kako bi bogatstva novih američkih milijardera bila daleko manja da ih je sudbina kojim slučajem postavila u Uzbekistan umjesto u SAD gdje ubiru plodove tržišnog sustava koji obilno nagrađuje vrlo malen broj ljudi, a druge zanemaruje.
izvor: Lider.hr
predlažem da skupimo nešto novaca i da me pošaljete da joj to uručim [smiley2]
kolega nije potrebno, budem sam skupio te cu je dovesti k sebi na uzdrzavanje, to je prava investicija a ne neke dionice [smiley2]
[/quote]
slažem se
hvala kolega
postovani korisnici sa stazem , lijepo vas molim za odgovor sto ja kao novi korisnik trebam napraviti da dobijem mogucnost sudjelovati na forumu (naime , visesatnu odgodu postova bas i ne smatram nekom mogucnoscu).hvala lijepa!
postovani korisnici sa stazem , lijepo vas molim za odgovor sto ja kao novi korisnik trebam napraviti da dobijem mogucnost sudjelovati na forumu (naime , visesatnu odgodu postova bas i ne smatram nekom mogucnoscu).hvala lijepa!
Kolega prvo trebate biti aktivan član foruma određen vremenski period, mislim da najmanje pola godine, tako sam barem ja , iako ima iznimaka.
Također morate zadovoljiti određenu normu postova, te naravno, što manje ulaziti u ‘sukobe’.