[color=blue]Rekordi na nogometnom tržištu
Englezi potrošili 500 milijuna funti na transfere nogometaša[/color]

Engleski nogometni klubovi ovog su ljeta potrošili rekordnih 500 milijuna funti odnosno oko 5,42 milijarde kuna na transfere nogometaša

Vrijednost transfera u četiri engleske top divizije, izvještava Reuters, nadmašio je prošlogodišnje rezultate kada su, prema izvještaju tvrtke Deloitte, engleski nogometni kljubovi potrošili 300 milijuna eura. Nogometni klub Liverpool najdublje je ovog ljeta posegnuo u blagajnu jer je za 36 milijuna eura (odnosno oko 23,3 milijuna funti) kupio Fernanda Torresa, dotadašnju zvijezdu španjolskog kluba Atletico Madrid. I zagrebačkom Dinamu isplatila se engleska potrošačka groznica. Prema neslužbenim podacima, transfer nekadašnjeg Dinamovca Vedrana Ćorluke u Manchester City težak je oko 28 milijuna eura, a Arsenal je za Eduarda da Silvu platio 24 milijuna eura.

Novi vlasnici klubova u engleskoj Premier ligi u kombinaciji sa skupljim troškovima televizijskih kuća za prijenos nogometnih utakmica, navodi se u netom objavljenom izvještaju Deloittea, ključni su činitelji rasta potrošnje. Ne prestaje ni jagma za kupnju engleskih nogometnih klubova među svjetskim multimilijarderima. Američki milijarder Malcolm Glazer vlasnik je već Manchester Uniteda, a i Liverpool su nedavno kupili Amerikanci – George Gillett i Tom Hicks.

Bivši tajlandski premijer Thaksin Shinawatra ove je godine kupio Manchester City, a ruski naftni tajkun Roman Abramovič posjeduje nogometni klub Chelsea. Ovih su pak dana magnati Formule 1 – Flavio Briatore i Bernie Ecclestone- ponudili 14 milijuna funti (gotovo 152 milijuna kuna) za kupnju Queen’s Park Rangersa, nogometnog kluba iz zapadnog Londona.U Deloitteu procjenjuju i kako će, zahvaljujući TV prijenosima, klubovi Premier lige ove sezone zaraditi oko 875 milijuna funti (oko 9,48 milijardi kuna).

izvor: Lider.hr

[color=blue]Rizik ulaganja u fondove[/color]

Prije nego što se ulagač odluči svoje investicije usmjeriti u fondove potrebno je upoznati se s rizicima i prednostima koje takvo ulaganje nosi. Kako je kod ulaganja sigurnost najčešće prvo pitanje koje si postavimo i kod ulaganja u fondove potrebno je upoznati se s rizikom i vrstama rizika ulaganja u fondove, kako bi ulaganje mogli prilagoditi svojim individualnim karakteristikama te financijskoj situaciji u kojoj se nalazimo.

Ukoliko ste ”dinamični ulagač” znači da ste skloniji većim rizicima, odnosno imate veću toleranciju na oscilacije vrijednosti udjela, a time oscilira i imovina uložena u fond. Dinamični ulagači ulažu u takozvane agresivnije fondove (dionički i neki mješoviti) i stoga mogu očekivati i najviše prinose.

Pri takvom investiranju potrebno je naglasiti bitnost vremenske komponente investiranja. Naime, kod agresivnijih investicija mogućnost gubitaka umanjuje se dugoročnim planiranjem ulaganja što zapravo znači da nam je cilj postići što bolji prosječni prinos u nekom duljem razdoblju. Ako smo se odlučili na dinamično ulaganje, ne bi trebalo reagirati na svaku veću oscilaciju koje se događaju u razdoblju investiranja. Rizici su:

tržišni rizik
valutni rizik
kreditni rizik
politički rizik
rizik promjene poreznih propisa

Umjereniji ulagači žele postići povećani prinos na svoju investiciju, ali nisu toliko spremni na oscilacije, odabiru fondove koji su po svojoj strukturi ulaganja konzervativniji (najčešće mješoviti fondovi) te je za očekivati da su i njihove oscilacije vrijednosti udjela manje, ali su isto tako i dugoročni prinosi niži u odnosu na agresivnije fondove.

Konzervativnim ulagačima na prvom je mjestu sigurnost njihove investicije, nisu spremni na veće oscilacije vrijednosti niti očekuju visoke prinose.

Osnovni rizici koji se javljaju kod ulaganja u fondove su: tržišni rizik, valutni rizik, kreditni rizik, politički rizik te rizik promjene poreznih propisa.

Tržišni rizik, ili sistemski kako se još naziva, rizik je od pada vrijednosti vrijednosnih papira koji se nalaze u portfelju fonda. Kako su tržišta kapitala podložna oscilacijama i cikličkim kretanjima u pojedinim razdobljima dolazi do pada vrijednosti vrijednosnih papira što se naravno direktno odražava na vrijednost udjela u fondu. Valutni rizik je rizik od promjene tečaja pojedine valute u kojoj fond ima ulaganje u odnosu na valutu u kojoj se obračunava prinos fonda. Kako fondovi mogu imati ulaganja na različitim tržištima, što često znači u različitim valutama, u slučaju poremećaja tečaja mogu se stvoriti tečajne razlike koje mogu utjecati na prinos fonda. Kreditni rizik proizlazi iz mogućnosti da izdavatelj vrijednosnog papira nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze što može negativno utjecati na likvidnost i vrijednost udjela fonda. Politički rizik je rizik od eventualnih političkih kriza koje se mogu negativno odraziti na tržišta kapitala te na taj način dovesti do smanjenja vrijednosti udjela fonda. Rizik od promjene poreznih propisa očituje se u tome da postoji mogućnost promjene poreznih propisa koji mogu negativno utjecati na profitabilnost ulaganja u fondove.

izvor: jutarnji.hr

[color=blue]Širi se Panamski kanal[/color]

Panama je započela posao širenja Panamskog kanala vrijedan pet milijardi dolara, kako bi se povećao njegov kapacitet, javlja BBC.
Građani Paname poduprli su plan za širenje na referendumu još prošle godine, kako bi modernizacija i održanje trgovine otvorilo novih 7000 radnih mjesta.

Protivnici projekta koji će biti gotov do 2014. godine, tvrde kako će se njime naštetiti okolišu i povećati razlika između bogatih i siromašnih u državi.

Prema nekim procjenama, pet posto svjetske trgovine prolazi kroz navedeni kanal.
Proširenje će se financirati kroz poskupljenje naplate i kroz inozemni kredit.

izvor: business.hr

[color=blue]Postanite broker za 5000 kuna[/color]

Obrazovni program i ispiti u svrhu dobivanja dozvola ili licencija za obavljanje poslova brokera, investicijskog savjetnika i ovlaštenog upravitelja mirovinskog fonda u organizaciji Hanfe održat će se od 24. rujna do 5. listopada.
Prijave polaznika primaju se u Hanfi, a rok za prijavu istječe 17. rujna 2007. godine u 10 sati, s time da nije riječ o roku slanja nego roku do kojega prijave moraju stići u Hanfu.

Cijena obrazovnog programa iznosi 3000 kuna, uz dodatnih 2000 kuna po ispitu.

izvor: business.hr

Utorak 23:07

Ukupno korisnika: 31
Ukupno gostiju: 26392

nije loše, ima se para[smiley11]

Hvala na odgovoru. Meni je jasno sto je i kako se radi shortanje, samo neznam kako to izvesti na ZSE. Nazovem brokere i onda dobijem ili cisto “mi to ne podrzavamo” ili “pricakajte, prebaci cu vas kolegici koja se bavi time…..”. U svakom slucaju uvijek dobijem odgovor da ili to neznaju napravit, ne podrzavaju, ne zele, nemaju pojma sto je to shortanje …. U Zabi su mi rekli da je to moguce na ZSE, ali …..

Ukratko. ZSE to ne podrzava?
A Futures? Options?

Hvala

Futures i opcije su apsolutni hit u Americi.Koliko sam cuo od prijatelja radi se o svojevrsnom klađenju na vrijednosne papire.Ulozi mogu biti proizvoljni.

danas nemogu podic ATM,kao nekakvi problemi sa serverom.dali je to samo kod mene ili jos netko ima isti problem [smiley6]

http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1386&pg=10

Ne bih se čudio da dio ovih igračaka završi u Hrvatskoj. Turbo limach Goranko jedva čeka takvu priliku!
Mattel najavio treće povlačenje kineskih igračaka
Vodeći svjetski proizvođač igračaka Mattel najavio je treće u nizu povlačenje igračaka kineske proizvodnje iz svoje prodaje diljem svijeta, koje će obuhvatiti više od 800.000 igračaka, ra razlog je nedopuštena razina olova

To su sve gluposti. Tipični Američki obračun sa svakim tko im ne odgovara. Tako su sad počeli provaljivat i da im kineski hakeri provaljuju u Pentagon, pa onda da ne mogu tvrditi da su kinezi i šta ja znam što sve ne.

Kod njih su mediji treća a ne sedma sila. Bush, vojska, mediji. Trio fantastiko koji i ratove pokreće.