Sutra

ZAGREB – U Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) bit će otvorene ponude za kupnju 81,67 postotnog udjela u kemijskoj tvrtki Adriachem iz Kaštel Sućurca, koji se na četvrtom natječaju prodaje pod posebnim uvjetima, odnosno po početnoj cijeni od jedne kune i uz deset uvjeta na koje se ponuditelji trebaju obvezati. Ponuditelji uz ostalo trebaju dostaviti investicijski i petogodišnji poslovni plan s očekivanim kretanjem broja zaposlenih, kojih je trenutno u Adriachemu 256. Ponude trebaju sadržavati i popust za otkup dospjelih državnih potraživanja, koja su krajem ožujka ove godine iznosile 65,05 milijuna kuna. Traži se i podmirenje dospjelih obveza Adriachema prema zaposlenicima od 18,6 milijuna kuna te obveza prema ostalim vjerovnicima u iznosu od 23,05 milijuna kuna. HFP je četvrti natječaj za prodaju Adriachema objavio krajem srpnja, nakon što je jedina ponuda na trećem natječaju, objavljenom krajem travnja, ponuda zagrebačke tvrtke Kemokompleks u vlasništvu Envera Moralića, ocijenjena ‘nedostatnom u nekim bitnim elementima’ (rok za podnošenje ponuda je do 14 sati, HFP, Ivana Lučića 6).

I opet narod uzima stvari u svoje ruke:

Danas

KARLOVAC – Udruga proizvođača mlijeka KIM-a, koja okuplja 1600 kooperanata, održat će ispred tvornice KIM u Karlovcu konferenciju za novinare na kojoj će od Vlade zatražiti da im dodijeli dionički paket od 25 posto plus jednu dionicu. Izrazit će protivljenje poništenju natječaja Hrvatskog fonda za privatizaciju te potporu prodaji KIM-a najpovoljnijem ponuđaču. Na konferenciji će govoriti predsjednik Udruge proizvođača mlijeka KIM-a Zdenko Močnik te predsjednik Odbora za zaštitu hrvatskog sela Mladen Kešer (ispred tvornice KIM, u 9,30 sati)

Ni zrna zita neprijatelju:

http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/2844563/index.do

Da li je u Hrvatskoj mir zapravo nastavak rata drugim sredstvima?
Treba li srpski kapital pustit u Hrvatsku?

jezivo.

mala rasprava na tu temu već se vodi ovdje:

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=23889

povodom teksta miroslava šajatovića koji sastavlja svoju listu nepoželjnog kapitala i uz srpski navodi i ruski i slovenski.

Zanimljivo i ovo:

Hrvati u Srbiju dosad uložili 365 milijuna eura

Vaš link

Mislim da je stvar vrlo jednostavna, mi vas nećemo tužiti, a vi nama prodajte sve vrijedne tvrtke i čist račun duga ljubav.
Pogledajte što je Todorić u stanju učiniti, od velikog Hrvata koji je donedavno iz Agrokora otpuštao ljude koji su srpske nacionalnosti, a sada ulazi u koaliciji s Dršakovićevim bratom koji je imao pretenzija prema hrvatskom teritoriju:

Todorić kupio tvrtku Draškovićeva brata

Vaš link

RIBA d.d. – prijem u trgovinu
(2007-08-20)

Dana 21. kolovoza 2007. godine biti će primljene u trgovinu u Usporedno Tržište redovne dionica društva RIBA d.d. iz Kaniške Ive.

Trgovina predmetnim dionicama započet će istog dana, 21. kolovoza 2007. godine putem trgovinskog sustava BTS

http://www.zse.hr/novosti/962-07-RBAG_prijem.pdf

—–

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. FINAG D.D. 13.832 68,08 Osnovni račun
2. RIBA D.D. 1.875 9,23 Osnovni račun
3. RUNAC MARIJAN 1.832 9,02 Osnovni račun
4. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 207 1,02 Osnovni račun
5. JINDRA RUNAC MIRA 200 0,98 Osnovni račun
6. FADLJEVIĆ ANA 200 0,98 Osnovni račun
7. Grupa računa na kojima je uknjižena ista količina vr. papira 189 0,93 –
Ukupno: 90,24

—-

Naziv izdavatelja RIBA D.D.
Naziv V.P. RIBA D.D./REDOVNE DIONICE RBAG-R-A
Izdana količina 20.318
Nominalna vrijednost 400,00
Valuta nominalne vr. HRK
Datum izdanja 20.10.1992

hrvatski kapital u srbiji , a prehrambeni uvoz iz srbije.

“čudno” je da srpski kapital insistiraše baš u karlovcu , dok im je u matičnoj zemlji sve na rasprodaji.

poslovni ljudi iz srbije i rs dolaze u zg i mole da ih se kupi .
obrnute situacije nema. bar u mojoj branši.

hrvatski kapital u srbiji , a prehrambeni uvoz iz srbije.

“čudno” je da srpski kapital insistiraše baš u karlovcu , dok im je u matičnoj zemlji sve na rasprodaji.

poslovni ljudi iz srbije i rs dolaze u zg i mole da ih se kupi .
obrnute situacije nema. bar u mojoj branši.

pa nek oni budu naš Bankok

Bugarski fondovi sve snažniji igrači na Zagrebačkoj burzi

Zbog još uvijek u terminima investicijskih fondova relativno male likvidnosti domaćeg tržišta sve brojniji domaći fondovi svoje prilike za rastom traže na drugim tržištima, prije svega na tržištima ostalih tranzicijskih zemalja koja još uvijek nude impresivne stope povrata te, zbog snažnog priljeva svježeg kapitala, nastavljaju i produžuju dugogodišnji bullish trend.
Nezaobilazna prednost tranzicijskih tržišta u ovo vrijeme povećane volatilnosti burzovnih indeksa njihova je otpornost na globalne tektonske poremećaje na tržištima kapitala koju mogu zahvaliti visokom priljevu svježeg privatnog i institucionalnog kapitala, ali i laganim uvođenjem “zapadnih” pravila koja sve efikasnije koriste tržišne potencijale i istovremeno povećavaju transparentnost trgovanja.

Domaći fond menadžeri tako pritisnuti imperativom prinosa kreću u osvajanje regionalnih tržišta, no zanimljivo je vidjeti i drugu stranu, odnosno kako strani fond menadžeri gledaju Hrvatsku i ulažu li u naše dionice.

Prema pisanju bugarskog tjednika The Sofia Echo, bugarski investicijski fondovi su sve snažniji igrači na Zagrebačkoj burzi.
Inače, Bugarska je tranzicijsko tržište vrlo slično našem, i po prinosima i po rastu indeksa, no ono što nas razdvaja je izvedba realnog sektora. Bugarska ostvaruje snažniji nominalni rast gospodarstva te bilježi znatno veća strana ulaganja.
Zanimanje stranaca je opravdano ako spomenemo da Bugarska nema poreza na kapitalnu dobit (niti se o njegovom uvođenju razgovara), porez na dobit iznosi 10 posto, a doprinosi na rad su vrlo niski. Fiksiran tečaj za euro i nepostojanje tečajnog rizika je još jedan razlog više za ulaganje stranaca.
Visoke stope rasta bugarskog tržišta kapitala ove godine podsjećaju na domaće, a posebno zanimljiv i brzo rastući je sektor investicijskih fondova u koje se sredstva slijevaju iznad svih očekivanja.
U traženju dobre prilike za ulaganje bugarski fondovi nerijetko izabiru upravo Hrvatsku, uz ostale zemlje regije poput Srbije, Rumunjske i Rusije, a probijanje leda bugarskih fond menadžera na našem tržištu osigurava i potiče nova ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.
Trenutno bugarski fondovi u regiju investiraju svega 7 do 8 posto ukupnih sredstava no snažna dinamika povećanja tog udjela garantira sve snažniji tijek njihovih sredstava i na Zagrebačku burzu.

E LJubo, Ljubo.
[smiley1]

Predlažem da se uključite u raspravu:

Vaš link

Predlažem brisanje ili premještanje prethodnog posta kolege samuela u Regiju i svijet.