Ovo će postati još malo Orwelov forum…[smiley2][smiley2][smiley2]

Dobrodošli tigre.

Lijep pozdrav dami i najbolje želje za uspješno ulaganje.

i ja pozdravam damu i želim joj sve najbolje i puno zarade…

ja ne bi previše nasjedao iako sve lijepo zvuči, jedni drugi se pozdravljaju….sumnjivo

…brrrrr…tii-luu-lii-luu…zona sumraka [smiley7]…umjesto ovog ovdje je pisalo nesto kao “…hvala gosp. mraichu na lijepim zeljama…” – il sam samo ja to vidio…sa svojim povecalom [smiley1]…hehe…zblesi se ponekad covjek kad se igra sa vise nickova [smiley1]…zar ne gosp. alesar…pardon gdjice monica [smiley7]…NHF [smiley11]

Kaj ti je to NHF?[smiley2]

…no hard feelings…

POPULARNOST JAVNIH PONUDA DIONICA

U sjeni javne ponude INA-e odvija se niz izdanja dionica u „zadanom“ krugu dioničara pa se postavlja pitanje određivanja fer cijene, ali i prava na upis

Javne ponude dionica, IPO-i, u nas su naglo postali blizak pojam i onima koji su tek nedavno prvi put postali dioničari “klasičnom” investicijskom odlukom. Nakon dvije-tri tržišne uspješnice zaredala su zazivanja novih kandidata, a u sjeni IPO-a brojna su dionička društva ove godine demonstrirala mnogo domišljatosti i općenito širok spektar modela povećanja kapitala u više ili manje ekskluzivnom krugu sudionika i s različitim dozama pozitivnih načela korporacijskog upravljanja.

Privatno izdanje nedavno su zaključili Privredna i Erste banka, nešto prije to je napravila i Karlovačka banka, a Hoteli Mlini i Hoteli Srebreno tim su povodom u studenome održali skupštine. Prošli tjedan odluku o dokapitalizaciji privatnom ponudom dionica donijeli su dioničari Valamar holdinga, isto će krajem ovog tjedna učiniti u Belju, a dioničari Uljanik plovidbe tom će se temom baviti na samom početku 2007. godine, na skupštini sazvanoj za 8. siječnja. I vodeća Zagrebačka banka najavila je da planira povećati kapital slično konkurentima.

Povećanjima kapitala privatnom ponudom u pravilu nije intencija da se privuče što širi krug investitora. Naime, kod društava s izrazito dominantnim dioničarom privatna se izdanja katkad pokazuju efikasnijim načinom istiskivanja manjinskih dioničara od klasičnih “squeeze outa”, koja su dosad uglavnom bila gnjavaže, zbog osporavanja utvrđenih otkupnina. Konačni efekti takvih operacija uvelike ovise i o cijeni u upisu novih dionica, odnosno razmjerima razrjeđivanja dobiti za preostale dioničare.

Popularnosti dokapitalizacija u ograničenom krugu sudionika pridonio je i rast burzovnih cijena na domaćem tržištu jer privatna izdanja omogućuju da se upis novih dionica obavlja po znatno nižoj cijeni od tržišne ili pak fer vrijednosti. Kad se upis omogući svim postojećim dioničarima, u osnovi nema negodovanja iako takvi modeli često uključuju dosjetke kojima veliki dioničari i znalci koriste pasivnost i neupućenost ostalih dioničara.

To je, primjerice, slučaj u Valamar holdingu te Uljanik plovidbi i ta je činjenica imala utjecaja na osmišljavanje modela skorašnjih dokapitalizacija. U oba slučaja svi će dioničari imati pravo upisa dionica po višestruko nižim cijenama od tržišnih, i to proporcionalno zatečenim vlasničkim pozicijama. No za nerealizirana prava upisa (obično slabo educiranih i neupućenih) predviđen je drugi krug u kojemu znalci koriste mogućnost dodatnog upisa. Tako će dodatno povećati svoje udjele a da im se ne može prigovoriti diskriminacija.

Kod Valamara je pak vodeći dioničarski trojac (tvrtke Epic, Enitor i Scapus) na skupštini vješto ishodio i potrebnu većinu glasova kojom ih se amnestira od obveze objave ponude za preuzimanje po prelasku praga 25 posto vlasništva. Zakon to dopušta s tim da o toj točki ne glasuju dioničari na koje se odnosi potencijalna obveza, ali obično se pritom računa na pasivnost malih dioničara u sudjelovanju na skupštinama.

Pitanje cijene u praksi se problematizira ponajprije kad se pravo upisa novih dionica odnosi samo na najvećeg dioničara ili uski krug odabranih. Uz potrebnu skupštinsku većinu, to je legitimna opcija s uporištem u Zakonu o trgovačkim društvima (ZTD), ali većinom se isključeni dioničari osjećaju zakinutima – katkad opravdano, a katkad i bez pravih argumenata. To što zakon omogućuje da se ona ne pruži svima, ne znači potpuni izostanak zaštite. ZTD predviđa mogućnost pobijanja odluke o takvu povećanju kapitala (članak 366.) ako je iznos po kojem se izdaju dionice “neprimjereno nizak”. Sve ostalo je stvar zakonske prakse i pojedinačnih inicijativa.

Toone

Što kažete na novu ponudu Prve Generacije o praćenju trgovanja na ZSE u realnom vremenu (s odmakom od max. 1 min)? [smiley11]

Isprobao sam danas i čini mi se čist OK. Što je najbolje za razliku od običnog mosticha imamo pregled nad kompletnim tržištem.

Čuo sam da se neki njihovi klijenti bune da im je sada server znatno sporiji. Nadam se da bi uskoro mogli imati i pregled nad trgovinom na VSE (dok još postoji).

daj malo detalja, što se vidi na mostichu?