uvjeti nisu generalalno takvi nego u mom slućaju se radilo o produženju polugodišnjeg margina s 8,5% na dodatnih godinu dana (ne pola) s retroaktivnom kamatom (znači i na prošli rok od pola godine) od 10%… takodjer uz naknadu…
tako da mi se to nije isplatilo preveč a uostalom i htio sam jedan zatvoriti čisto da i tu priču završim…

Dobar dan svima!
Ime mi je Tomislav i pišem iz najljepšeg malog grada na svijetu ( naravno Samobora ).
Već dugo vremena pratim forum, iako sam imao malo dulju stanku jer sam par mjeseci bio u inozemstvu.
Sada kako sam se vratio odlučio sam i ja doprinjeti kvaliteti ovog foruma.

Burzom se bavim otprilike godinu dana , i počeo sam kao i većina bez nekih osnovnih znanja.
Puno su mi pomogli određeni forumaši na ovom forumu , jer sam dobar dio ulaganja , to jest informacije crpio upravo sa foruma. Naravno da sam to poslije provjeravao, jer da se svašta piše to je istina.

Ovim putem se želim svima zahvaliti , jer danas usporedivši svoje znanje sa onim od prije godinu dana – to više nije ista osoba.

pozdrav

[smiley11][smiley2]

Ove ispodgodišnje margine su ukinuli, a produženje takvog nije ni bilo moguće, odnosno na kraju se moglo ali pod uvjetima novog, kao da otvaraš novi. I ja sam takav bio zatvorio te otvorio novi.

znam to… i nepovoljan mi je, jer mogu lakše dignuti novi s rokom od godine dana BEZ da starom retoraktivno mijenjam kamatu

i dalje stoji priča s vremenima odobrenja, isplte, naplate, zatezne kamate [smiley5]

eto samo da ekipa pripazi malo… pošto ja već nisam čitao ugovor jer sam ‘pretpostavljao’ da je sasvim normalno računati od trenutka isplate ali eto…

Čini mi se da bi promet drugi tjedan mogao porasti :

Ukupno korisnika: 40
Ukupno gostiju: 6399

Brzi gospodarski rast srednje, istočne i jugoistočne Europe će se nastaviti do 2020.

Regija srednje, istočne i jugoistočne Europe će u sljedećih pet do sedam godina ostati nakon Kine i Indije drugo najbrže rastuće područje na svijeta, rečeno je u studiji “Scenarij CE/SEE 2020” izrađenoj na zahtjev Raiffeisen Investment AG (RIAG) koja je objavljena u četvrtak u Beču.

Potencijalni i stvarni gospodarski rast ukupne regije ostat će značajno iznad prosjeka 12 starih članica Europske unije dok će područje jugoistočne Europe s Rumunjskom, Bugarskom, Hrvatskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom još snažnije rasti, rekao je glavni analitičar Raiffeisen banke Peter Brezinschek.

U središnjoj i istočnoj Europi studija predviđa rast od 4,5 posto u sljedećih pet do osam godina dok će od 2015. nastupiti opadanje na 3,2 posto.

U jugoistočnoj Europi trebao bi rast biti viši za dodatnih 0,5 posto. U 2020. središnja i istočna Europa bi s 3,2 posto rasta bruto domaćeg proizvoda bila oko 90 posto, a jugoistočna Europa sa 4,2 posto oko 150 posto iznad rasta od 1,7 posto koji bi trebale ostvarivati EU-12.

Razlog usporavanja rasta od 2015. bit će opadanje broja stanovnika kao i pad nataliteta, rekao je Brezinschek.

Ubrzan gospodarski rast i porast produktivnosti u tim tranzicijskim zemljama regije potaknut će velika ulaganja iz inozemstva, niski troškovi radne snage, visoka razina obrazovanosti i privlačan cilj ulaska u Europsku uniju, smatra studija.

Europska unija će od 2007. do 2013. u regiju uložiti oko 157 milijardi eura poticajnih sredstava od kojih se može očekivati dodatni rast od 0,5 posto. U istom razdoblju bi ukupna inozemna direktna ulaganja u zemljama srednje i istočne Europe trebala porasti sa 180 na 250 milijardi eura, a u zemljama jugoistočne Europe se udvostručiti sa 44 na 90 milijardi eura.

Unatoč očekivanom porastu prosječne nominalne plaće od 2,5 do 4 puta u odnosu na sadašnju razinu regija će i dalje ostati pogodno proizvodno mjesto jer će primanja i 2020. ostati značajno ispod razine u starom EU-u. Pristupanje zoni eura imalo bi gospodarski za obuhvaćene zemlje tek dugoročno smisla jer bi prerano određivanje tečaja moglo smanjiti njihovu konkurentnost, ocijenio je Brezinschek.

Do 2020. trebale bi samo Slovenija i Češka doći blizu prosječnog BDP-ija po glavi stanovnika EU-25, Mađarska i Slovačka dosegnut će tada razinu iz 2005., Poljska i Hrvatska će ostati ispod kao i zemlje jugoistočne Europe mada one posebice brzo napreduju, pokazala je studija.

Izvor: HINA, 23.11.2006.

po koliko su ono banke išle strancima P/B-3 ILI P/B-3.5
HVALA

Preporuka plavom neka izbjegava Rusiju [smiley2].

U Moskvi ubijen treći bankar u tri mjeseca

Jedan od vlasnika SpetsSetStroj banke, 33-godišnji Konstantin Meščerjakov ubijen je u utorak navečer oko 22 sata kad je izlazio iz automobila u dvorištu zgrade u kojoj je živio. Ubojica je žrtvu čekao u dvorištu i pucao mu u leđa i vrat, a zatim kad je Meščerjakov pao na zemlju ispalio mu je “kontrolni hitac” u glavu. Meščerjakov je treći bankar ubijen u posljednja tri mjeseca u Moskvi. U parku Sokoljniki 14. rujna je nakon rekreacije ubijen dopredsjednik Ruske središnje banke Andrej Kozlov. 11. listopada u Moskvi je na ulazu u zgradu gdje je živio, ubijen Aleksandar Plohin, direktor jedne od filijala Vnještorg banke. Navodno je Meščerjakov bio rival American Expressu….

Ne znam koliki ti je margin ali bolje je uzeti 2 ili 3 manja nego jedan u komadu (može i u istoj banci), upravo radi zatvaranja. To govorim iz vlastitog iskustva (7 godina korištenja margina).
[/quote]

Kolega mreich, molim vaše mišljenje:
– u ovom trenutku gdje je najpovoljnije uzeti margin kredit ( HPB?)
– ima li u ovom trenutki neka dionica na naše 2 burze ( Petrokemija,Uljanik plovidba,PIK Vinkovci,AD Plastik,Zagrebačka Banka,Belje…) koja bi uopće opravdala uzimanje margin kredita?

Meni osobno najbolje je u Centarbanci jer nema nekih ograničenja što možeš kupovati a što ne.
Jedino ograničenje je najviše 50% ukupnog portfelja u jednoj dionici. Znači, možeš uzeti margin i cijeli utrošiti na samo jednu dionicu, ako je nemaš u “svom dijelu”.
Istina, malo su neuhodani pa moraš sam tražiti i paziti da točno poštuju postotke (kamate, naknade, visinu provizije kod transakcija) iz ugovora. Ali uglavnom sve štima.

Kod HPB je plaćanje troškova i kamata tromjesečno, ali mi se ne sviđa naknada od skoro 20 kuna po transakciji koju plaćaš posebno, tromjesečno uz troškove skrbi. Tu se zna nakupiti znatna svota.
A uplata kamate i skrbi na šalteru banke je prava “mora” jer obično uplata ne stigne tamo gdje treba, pa moraš naknadno slati faxom uplatnicu, a da ne govorim o isplati dividendi i drugo što redovno “zaborave” poslati na tvoj račun.
Dobro je što kamatu naplačuju samo na iskorišteni dio kredita (ako ti jedan dio stoji u keš poziciji na to ne plačaš kamatu).
Mislim da ću taj margin zatvoriti, jer me malo nervira.

Inače, margin koristim konstantno kao polugu (povećanje kapitala), a ne posebno zbog neke dionice.

mreich…

kod HPB-a je 20kn a kod CEBA je 19,4 kn za svaku transakciju (to vrijedi za sve nove koji nisu Vi) o čemu smo već pisali prethodno…