To je ona vječna dilema, sa jedne strane je.. je..ča koji se hvali, a sa druge što ćeš j…t ako nitko ne zna.
Nego hoće li mirovinci skupiti dovoljno da poremete planove MOL-a? Ajmo mi uzeti lovu, pa nek onda svak j… što hoće.

Premješteno iz teme: HT (Hrvatski Telekom d.d.)

Kada Atlantic grupa kupi drogu kolinsku cijena dionice ode s 600 na 800 kuna ima li tebi tu logike??
Fondovi danas plaćaju za Inu 2830 jučer je bila 1700 a da nikakvih promjena u bilanci nema??
Dalekovod niže posao za poslom a cijena dionice pada??
O kakvoj Vi kolega logici na crobexu pričate? [kiss]
I da optima je najjači operater, a Matija traži slamku spasa koju sumnjam da će naći [lol]

Premješteno iz teme: HT (Hrvatski Telekom d.d.)

HT od keša na računu u bilanci ostvaruje financijske prihode, ako će dobit PTK biti veća do kamata koje imaju na keš kao što je Blueman rekao onda je to dobra kupnja, znači sve ovisi o kupovnoj cijeni.
"Kad HT kupi PTK dionica ide na 400 kn" su gluposti na nivou djeteta iz osnovne škole

Ja uvijek drukam protiv HT-a imalo to smisla ili ne, šta ću mrzim HT, takav sam! [kiss]
[/quote]
Moj antiša nema ljubavi na burzi kupuje se ono što vrijedi i ono što donosi dobit a ljubav se gaji prema ženi, djeci, majci, ocu i obitelji.

Premješteno iz teme: HT (Hrvatski Telekom d.d.)

HT sam kupio na IPO-u i tako se uključio na burzu, prodao na početku 2008g i iza toga mi više nije padao na pamet, to je dionica za fondove i neambiciozne male ulagače.Mrzim ih i blatim kad god imam priliku radi jedne posve druge stvari.

Dionice se kupuju kad se na njima može zaraditi, vrijednost je relativna, Optima je jedna od najboljih prilika.

@ Pozitiva
Atlantic nije rastao zbog akvizicije Droge već zato što ostvaruje natprosječne rezultate.
INA je igrica fondova koji su se krcali i Ingrom na 400 kn, Magmom na 300 kn i svakakvim smećem, ja ih podržajem u ovome s inom ali s druge strane pokazuju koliko su fond manageri ograničeni!
Građevinari su priča za sebe, Dalekovod nije loša firma ali ti poslovi su sića.

Sve na ZSE ima logiku samo treba kužiti, ako ne kužiš onda trguj HT-om!

NEPOSLUH NEZAPOSLENIH VISOKOSTRUČNIH KADROVA

Iako su na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ZAGREB – nalaze 2 nezaposlena MAGISTRA
FARMACIJE / a u Zagrebu ih je previše / oni ostavljaju poruku službenici na Zavodu-
DA JEDNOSTAVNO NE ŽELE DOĆI RADITI NA POZIVE – POSLODAVACA izvan Zagreba.

Time je politika Zavoda za zapošljavanje – DISKRIMINIRAJUĆA prema ostalim zanimanjima-
KOJI NE SMIJU ODBITI PONUĐENI POSAO- jer snose gubitak prava povlastica koje imaju pri ZAVODU-
Vjerojatno je ista situacija i prema liječnicima – koji sebi ostavljaju REZERVACIJE BOLJIH ZANIMANJA u ZAGREBU…

Pa, kako je moguže da je POLITIKA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE TAKO BEZOBRAZNO
DISKRIMINIRAJUĆA- a posljedica toga je katastrofalno stanje kadrova u ostalim REGIJAMA
REPUBLIKE HRVATSKE ?

Kako je uopće moguće zamisliti razvoj države bez ČVRSTE I POŠTENE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA?

Ja ću poslati zahtjev za poslove, pa nek mi SLUŽBENICI odgovore – da osobe – NISU ZAINTERESIRANE
ZA POSAO ! A onda sllijedi ostatak postupka….

Kada će država POVUĆI DEFICITARNA ZANIMANJA – PRIMJERICE MAGISTRE FARMACIJE i LIJEČNIKE
SPECIJALISTE , LIJEČNIKE OPĆE PRAKSE , I OSTALA SLIČNA ZANIMANJA – IZ
PREDSTAVNIŠTAVA , VELEDROGERIJA I OSTALIH TVRTKI- GDJE ZAKONOM NISU POTREBNI….
I VIŠE SLUŽE KAO REKLAMA I REPUTACIJA KOJOM SE DOKAZUJE UGLED…

I POSLATI SVE TE LJUDE NA RAD U LJEKARNE – koje PROPISIMA moraju udovoljiti zahtjevima
zdravstvene zaštite i biti u NEPOSREDNOM KONTAKTU I RADU SA PACIJENTIMA ????????

-21 stupanj….

Tko bi bolje od međimuraca mogao naučiti graditi objekte koji štede energiju?

Kosor kao da je šefica poljoprivredne zadruge, a ne države
Business.hr

Unutarnje blokade u Vladi toliko su snažne da se sve odvija kao u usporenom filmu. Nitko se više ne usudi samostalno odlučivati o bilo čemu pa i najopravdanijim odlukama prethode dugotrajna vaganja je li odluka sa svih strana ‘pokrivena’.

Kad je Jadranka Kosor u petak na sjednici Vlade počela nabrajati koliko je državna administracija od ljetos, kad je centraliziran sustav javne nabave, uštedjela na tonerima i tinti, struji, benzinu i drugim troškovima državnih automobila, prostorijom u kojoj novinari prate sjednicu razlegao se smijeh.

Iako je riječ o znatnim uštedama, ukupno oko 72 milijuna kuna, smiješnim se učinilo što Jadranka Kosor umjesto o rezultatima radikalnih reformi u javnome sektoru, koje najavljuje cijelu ovu godinu, sve češće govori o uštedama u državnoj administraciji, kao da je šefica računovodstva u poljoprivrednoj zadruzi.

….
No, od Vlade, koja i svoju rekonstrukciju najavljuje još od ljeta, a nikako da je rodi, ne može se drugo ni očekivati, nego da i dobre pojedinačne odluke kilavo realizira. Vladine unutarnje blokade toliko su snažne da se sve što radi odvija kao u usporenom filmu. U njoj se gotovo nitko, pa ni premijerka Jadranka Kosor, više ne usudi samostalno odlučivati o bilo čemu, nego i najboljim i najopravdanijim odlukama prethode dugotrajna međusobna dogovaranja i vaganja je li odluka sa svih strana „pokrivena“, branjiva pred zakonom i javnošću.

Cijena je to koju članovi Vlade Jadranka Kosor plaćaju za godine u kojima su dopustili da Ivo Sanader i njegovi odabranici među njima odlučuju kako god su htjeli i u njihovo ime. Zato sada odlučuju u čoporu, i kad treba štedjeti na tonerima, i kad treba odlučiti o pomoći konkretnoj tvrtki, i kad treba definirati ekonomsku politiku zemlje za sljedeću godinu.

[lol] [lol] [bye]

Fauste, svojevremeno sam se registrirao na ovaj forum da bi pohvalio jedan tvoj lucidan post u kojem si u malo riječi detektirao izvore svih problema ovog društva tj. poremećena mjerila vrijednosti. Ovo što u zadnje vrijeme pišeš je standardna kuknjava s placa, sa puno riječi. Citiranje dirigiranih novinara koji su proizveli poremećena mjerila vrijednosti je jadno.

a čuj, ovo je forum i uglavnom ga shvaćam ležerno, osobito kad vidim kakve gluparije sve ljudi pišu, onda se ni ja ne trudim previše. uglavnom prenesem neki članak koji mi je zapeo za oko uz kratak komentar, kao recimo ovaj na prethodnoj stranici… stavio sam ga na bez cenzure zato jer je pisan zbrda zdola, ali ima u njemu i dosta realnosti:
1. vlada je pokrenula pravu histeriju i lov na vještice u cijeloj državi, pa se nitko više ništa ne usudi sam napraviti ili odlučiti nego se svi skrivaju iza kolektivnih odluka, pa kao neće ih se moći kazneno goniti jer su svi krivi a ne pero ili marko…
2. usporedba jace sa šeficom poljoprivredne zadruge u članku koliko god da je groteskna, istovremeno je i bolno realna. naime, ona nije u stanju ništa sama odlučiti i stati iza toga već stalno odugovlači bitne odluke, pokriva se kolektivnim odlukama ("mi smo tako odlučili"… "mi, dakle cijela vlada" itd.) tako da netko konačno mora reći da ona jednostavno nije u stanju voditi državu! to treba reći tako da to i običan narod razumije, a na ovaj satirični način gdje je ona prikazana kako broji uštede na tonerima i benzinu narodu se polako otvaraju oči i svi vide: car(ica) je gol(a)!

Slijedi li odljev štednje u druge države, investicijske fondove ili dionice
Kraj mita da su kamate na štednju još visoke
Hrvoje Stojić: Depoziti bankama uopće nisu potrebni, nisu motivirane da se bore za nove izvore financiranja jer svi izvori koštaju, a plasmani su na niskim razinama

Bankari se nadaju da će depozite povući samo profesionalci koji su spremni preuzeti rizik

Piše: Valentina Wiesner Mijić

Vrijeme kad su se hrvatski građani tješili da su pandan visokim kamatama na kredite motivirajuće kamate na štednju – prošlo je svršeno. Prosječne pasivne kamate na kunske depozite pale su u kolovozu 2010. na razočaravajućih 1,79 posto i dostigle su najnižu razinu dosad, odnosno od siječnja 1997. godine, otkad je dostupna statistika HNB-a. Samo 2,93 posto iznose prosječne kamate na deviznu štednju i najniže su u posljednjih pet godina, od rujna 2005. godine. Ovi podaci bacaju potpuno novo svjetlo na tvrdnje bankara da su pasivne kamate u Hrvatskoj još uvijek visoke i da nema straha od odljeva štednje izvan naših granica nakon liberalizacije Zakona o deviznom poslovanju 1. siječnja 2011. Smanjenje pasivnih kamata posljednjih godina rezolutno spominju kao nužni uvjet za smanjenje kamata na kredite.

E, pa sad je taj uvjet ispunjen i javnost čeka na ispunjenje obećanog. Zato, dolje kamate na kredite! Jer trenutačno je razlika između kamatnih stopa na kredite i depozite golemih 8,68 posto, dok je u veljači iznosila čak 8,95 posto i cijena novca na rekordnim je razinama. U trenutku kad je bankama štednja građana postala najjeftiniji izvor financiranja, pasivne su kamate dosegnule rekordne iznose, pa su se u veljači 2009. prosječne kamate na štednju u kunama vinule do rekordnih 11,83 posto, dok su se kamate na deviznu štednju tijekom cijele 2008. godine držale iznad četiri posto, a sve do svibnja 2010. premašivale su tri posto.

Bijeg u fondove i dionice

U to vrijeme u domaće se banke slio priličan iznos štednje stranaca ili, kako ih bankari zovu, “nerezidenata”, pa baš i ne drži vodu teza da hrvatski građani, sad kad im to i zakon omogući, ne mogu postati nerezidenti neke zemlje u kojoj se štednja tretira izdašnije. U Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje kamata na deviznu štednju dostiže i devet posto, pa kad se i oduzme petina za porez na kapitalnu dobit, ostaje priličan povrat. Druga je opcija povratak ulaganju u mješovite i dioničke investicijske fondove i dionice.

– Tako mogu razmišljati profesionalci, ali dobar dio štediša na to se ne bi odlučio, iskustva s fondovima još su nezaliječena – smatra Hrvoje Stojić, glavni makroekonomist Hypo banke.

Vaš link

Agencija Standard & Poor’s snizila je kreditni rating Republike Hrvatske sa BBB na BBB-negative outlook.

HAAB