Po meni Rusi su u ovoj situaciji u pravu, ali nisam znao da su oni Ukrainci onakvi lopovi.
Oni bi uzeli a ne platili, i na temelju toga bi ucjenjivali. Ja osobno im nebi dao plin dok sve ne plate što su dužni, a ako EU želi plin nek plate za Ukrajinu jer ih u ovom sporu podržaju, odnosno prave se neutralni a svi vidimo da su za krizu krivi Urajinci.
[thumbsup] [thumbsup] [thumbsup]Obama potiče optimizam, unatoč jačanju recesije
Optimizam ulagača u vezi inauguracije novoizabranog predsjednika SAD-a Baracka Obame mogao bi ovoga tjedna na Wall Streetu doći do punog izražaja i potaknuti dobro raspoloženje na tržištu, premda se očekuju slabi poslovni rezultati kompanija.
Prošloga je tjedna na Wall Streetu Dow Jones indeks potonuo 4,8 posto, na 8.599 bodova. S&P 500 indeks pao je, pak, 4,5 posto, na 890 bodova, dok je Nasdaq indeks izgubio 3,7 posto, zaronivši na 1.571 bod.Tjedan dana prije inauguracije Obame 20. siječnja američko tržište dionica bit će na još jednom testu, s obzirom da se očekuju novi loši makroekonomski podaci, kao i početak sezone objave poslovnih rezultata kompanija. No, ulagači se nadaju da će Kongres već ovoga tjedna uložiti dodatne napore kako bi se prihvatio Obamin prijedlog novih poticajnih gospodarskih mjera, bez kojega bi se mogla produbiti recesija u američkom gospodarstvu, a stopa nezaposlenosti dosegnuti dvoznamenkaste brojke.
Prošloga je tjedna objavljeno da je u SAD-u u prosincu prošle godine stopa nezaposlenosti skočila na 7,2 posto, najvišu razinu u 16 godina. Ti su podaci, kazao je Obama, grubi podsjetnik na to da se što prije treba donijeti paket mjera za poticanje zaposlenosti i rasta gospodarstva."Sada smo okrenuti prema tom paketu poticajnih poreznih mjera kao posljednjoj nadi jer još nema nikakvih naznaka da bi monetarna politika mogla prekinutu recesijski ciklus", kaže Paul Menedelsohn, strateg u tvrtki Windham Financial Services. Premda se i demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu slažu da su potrebne izdašne mjere za poticanje gospodarstva, neki zastupnici upozoravaju da bi to moglo potaknuti presnažan rast ionako golemog proračunskog deficita.
Stoga se ulagači nadaju novim detaljima Obaminog prijedloga, vrijednog oko 800 milijardi dolara, koji bi sadržavao porezne olakšice i državna ulaganja u izgradnju infrastrukture, što bi u iduće dvije godine trebalo pridonijeti otvaranju oko tri milijuna radnih mjesta."Očekuju se detalji plana, kao što su odnos između proračunske potrošnje i poreznih olakšica, te kako bi brzo mjere mogle utjecati na gospodarstvo. To treba razjasniti, pa ako Obama ovoga tjedna iznese te detalje, to bi pomoglo tržištu", kaže Carl Birkelbach, direktor tvrtke Birkelbach Management. Ovoga tjedna bit će objavljeno i nekoliko važnih makroekonomskih podataka, kao što su oni o proizvođačkim i potrošačkim cijenama, koji će pokazati ima li razloga za strahovanja od deflacije.
Uz to, s nestrpljenjem se očekuju službeni vladini podaci o prometu na malo u lanjskom prosincu. Analitičari očekuju pad potrošnje za 1,2 posto, što bi značilo da je prošlogodišnja sezona blagdanske potrošnje bila jedna od najlošijih u posljednjih nekoliko desetljeća. Ovoga tjedna počinje i sezona objave poslovnih rezultata kompanija i banaka ostvarenih u proteklom tromjesečju. Među prvima će svoje rezultate objaviti Alcoa, najveći američki proizvođač aluminija, i Intel, najveći svjetski proizvođač čipova. Obje kompanije su prošloga tjedna upozorile da će im rezultati biti ispod planiranih. (H) [smiley] [smiley] [wink]
[thumbsup] Ako amerikance očekuje zeleni tjedan onda bi pozitivno morala reagirati i naša burza. [thumbsup]
Vidi post na onoj drugoj temi na kojoj ti je dozvoljeno pisat.
[bye] [thumbsup]
[thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup]ZSE INTRADAY UPDATE
Zagrebačka burza: HT uzletio na 228, Atlantska na 840 kuna
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Sasvim u neskladu s događanjima na europskom i azijskom tržištu kapitala, indeks Zagrebačke burze CROBEX u prijepodnevnom je dijelu trgovine porastao 2,3 posto i približava se razini od 1.900 bodova.
Za to su, kao i protekloga tjedna, najzaslužniji Atlantska plovidba, HT i Dalekovod. HT (ZSE:HT-R-A) je odmah na početku trgovine uzletio do 228 kuna, razine posljednji put dohvaćene još 10. studenoga. Trenutnih 225,98 kuna predstavlja rast od 3,5 posto, a HT je i najtrgovanije izdanje prijepodnevnog dijela trgovine s vrlo dobrih 3,7 milijuna kuna prometa.
Dubrovačka je Atlantska plovidba (ZSE:ATPL-R-A) na samom početku trgovine uzletjela do najviših 840 kuna, da bi balon kasnije ipak malo splasnuo i cijena pala na 829,98 kuna. Svejedno, i to predstavlja snažan rast od 5,7 posto, uz tri milijuna kuna prometa čime je drugo najtrgovanije izdanje tržišta. I preostala brodaraska izdanja bilježe skok, pa je tako Uljanik plovidba (ZSE:ULPL-R-A) stigla do razine od 608 kuna dok je Tankerska plovidba (ZSE:TNPL-R-A) nakon dva mjeseca uspjela probiti razinu od 1.500 kuna.
Građevinski je sektor i jutros bio živahan. Najsnažniju je izvedbu imao IGH (ZSE:IGH-R-A) čijim se dionicama trenutno trguje na razini od 3950 kuna, što čini rast od 2,3 posto. Dionice su u jednom trenutku stigle i do 4.000 kuna, a ovo je izdanje ujedno treće koje je u prijepodnevnoj trgovini ostvarilo iznad milijun kuna prometa. Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A) je uz gotovo 800 tisuća kuna prometa nastavio veliku seriju i stigao do 425 kuna, što je 2,4 posto više od posljednje cijene ostvarene u petak. Ingra (ZSE:INGR-R-A) je uz 400-njak tisuća kuna prometa stigla do 86,7 kuna, 4,5 posto više nego na kraju trgovine u petak.
Valja istaknuti i konačni prodor povlaštenih dionica Adris grupe (ZSE:ADRS-P-A) iznad razine od 200 kuna (i dolazak na 202,50 kuna) uz milijun kuna prijepodnevnog prometa. To je ujedno i najviša cijena ovih dionica u tri tjedna. Usporeno je napredovanje nastavio i Ericsson NT (ZSE:ERNT-R-A) čije su dionice proijepodne porasle 2,1 posto, na 1239,99 kuna uz nešto više od 700 tisuća kuna vrijedne trgovine. [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [smiley] [wink]
[thumbsup]Kupite dionice još ovih dana da ne plačete kao Vatreni. [thumbsup]
BEZ IDEJE I SMISLA
Lutanje se nastavlja: Sanader izgubljen u prostoru i vremenu
Autor/izvor: Siniša Malus
KOMENTAR – Čovjek se definitivno izgubio. Kako drugačije objasniti današnje dvije izjave kojima se "proslavio" premijer Sanader.
Doduše, i prigoda obilježavanja godinu dana Vlade nije naš onakva kakvu je Sanader priželjkivao. Posljednji mjeseci donijeli su veliko lutanje u ekonomskoj politici, rastuću nesigurnost građana i kao "šlag na tortu" slovensku blokadu pretpristupnih pregovora s Europskom unijom. Sve to, međutim, ne može biti opravdanje za današnje dvije Sanaderove izjave. Tema broj jedan bila je recesija čije postojanje premijer, naravno, demantira.
"Očekujem, a mogu obećati da ću učiniti sve, da Hrvatska ne upadne u recesiju, a ako upadne, bit će to kao i kod vodećih industrijskih zemalja svijeta", rekao je premijer, dodavši da će se o tome kako se Hrvatska nosi i kako će se nositi s financijskom krizom više znati nakon siječnja, i inače u ekonomskom i financijskom smislu najtežeg mjeseca u godini.
Mnogi podaci ukazuju na veliko usporavanje hrvatskog gospodarstva. O tome jasno govori rast BDP-a od samo 2,6 posto u posljednjem kvartalu prošle godine. Rast će u prva dva gtromjesečja ove godine, procjenjuju analitičari, dodatno usporiti, a mnogi smatraju kako rast neće biti zabilježen niti na razini čitave godine. Drugo, premijer dovodi građane u zabludu rečenicom kako će se nešto više znati nakon siječnja. Neće se znati ništa više, samo će se približiti vrijeme lokalnih izbora za čiju se kampanju može očekivati ponovno neracionalno trošenje državnog novca i kupovanje birača.
Ipak, drugom je izjavom premijer otišao i korak dalje. Odbacio je mogućnost da će Vlada, zbog najava otkaza, mijenjati Zakon o trgovini i ukinuti zabranu rada nedjeljom.
"Trgovački lanci nikoga nisu zapošljavali da radi nedjeljom, nego su ljude zapošljavali jer su im trebali", rekao je Sanader.
Premijer tu ponovno pokazuje biblijsko neznanje osnovnih činjenica. Nedjelja nije "jedan od" dana u tjednu, nego za trgovce najvažniji trgovački dan, pogotovo za velike trgovačke lance. Trgovci tvrde kako se nedjeljom ostvari čak 20-25 posto njihovog ukupnog prometa. Zato su i krenuli otkazi u nekoliko trgovačkih lanaca, a protekloga je tjedna izrečena i procjena kako će trgovine u Hrvatskoj otpustiti 12-18 posto radne snage. Također, procjenjuje se kako će ukupni prihodi trgovačkih kompanija pasti između 5 i 10 posto. Sve to jasno govori koji su "efekti" neradne nedjelje. Naravno, u ovoj priči ne smiju se amnestirati trgovci i njihov najčešće neljudski odnos prema zaposlenicima i neplaćanje rada nedjeljom i prekovremenog rada. Ali, i za činjenicu da je takvo što moguće odgovorna je država (uz asistenciju sindikata, dakako).
Ipak, za premijera i jedno malo opravdanje. Njegovo je ime spomenuto danas tijekom suđenja u postupku "Maestro" i to u snimci sa sastanka pouzdanika Kuzmanića s potpredsjednikom HFP-a Josipom Matanovićem, dok razgovaraju o prenamjeni zemljišta bivše Ciglane Nin. Za pogodovanje ruskim investitorima koji su na tom zemljštu željeli graditi luskuzne apartmane Matanović je, prema tvrdnjama USKOK-a, trebao dobiti milijunske iznose mita.
Zbog loše snimke nije u potpunosti jasno zašto Kuzmanić spominje premijera, ali navodi kako je on upoznat s poslom što ga u vezi tog projekta treba odraditi Jerko Rošin. Rošinovu uključenost u projekt prvi je u svom svjedočenju spomenuo pouzdanik Kuzmanić, ističući da je on zajedno s premijerovom suprugom, arheologinjom Mirjanom Sanader trebao provjeriti ima li na spornom zemljištu arheoloških ostataka, koje bi eventualno trebalo zaštititi.
Doista, kako da se čovjek u takvim okolnostima koncentrira na posao. Bilo bi vrijeme da ode na jedan dulji odmor, a po mogućnosti da prije odlaska na isti učini samo još jednu malu sitnicu. Podnese ostavku.
IZGUBIO SE?
Sanader: Hrvatska nije u recesiji, neradna nedjelja ostaje
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Hrvatska u ovom trenutku nije u recesiji, a nadam se da neće ni biti, poručio je danas premijer Ivo Sanader u emisiji Hrvatskog radija posvećenoj prvoj godini rada njegove Vlade.
"Očekujem, a mogu obećati da ću učiniti sve, da Hrvatska ne upadne u recesiju, a ako upadne, bit će to kao i kod vodećih industrijskih zemalja svijeta", rekao je premijer, dodavši da će se o tome kako se Hrvatska nosi i kako će se nositi s financijskom krizom više znati nakon siječnja, i inače u ekonomskom i financijskom smislu najtežeg mjeseca u godini.
Sanader je ustvrdio kako ovu Vladu, nažalost, na početku svake godine dočeka nešto neočekivano i izvanredno – lani, na početku mandata to je bio inflacijski udar, a sada financijska te plinska kriza, koja se, istaknuo je, očito ipak bliži kraju, odnosno da su Rusija i Ukrajina riješile svoj spor koji je blokirao isporuku plina Europi.
"Izgleda da se stvari raščišćavaju i da bi plin uskoro mogao poteći", rekao je, ali i naglasio da unatoč krizi nikada nije i neće u pitanje doći opskrba plinom zaštićenih kupaca (kućanstava, vrtića, škola, bolnica, itd).
"Poželjno je da svatko štedi koliko može, ali oni (zaštićeni kupci) potpuno su zaštićeni", dodao je.
Sanader je napomenuo da je proteklog vikenda stabiliziran plinski sustav, da je Hrvatska pokazala kako u svakom trenutku, pa i onom kriznom, može pravodobno i kvalitetno reagirati.
Istaknuo je kako će u narednom razdoblju intenzivirati mjere koje bi jamčile stabilnost u opskrbi plinom – do kraja siječnja trebali bi biti završeni pregovori s MOL-om oko izdvajanja plinske djelatnosti iz Ine (ZSE:INA-R-A), zatim bi se išlo u izgradnju novog podzemnog skladišta, na nove opskrbne pravce, povezati se s mađarskim skladištem te razmotriti gradnju LNG terminala na Krku.
Najavio je da je namjera Vlade do kraja siječnja u Sabor uputiti energetsku strategiju, ponovivši kako je HDZ stav da Hrvatska svoju energetsku neovisnost može osigurati i bez gradnje nuklearnih elektrana, ali i istaknuvši kako će se, odluči li se struka ipak za nuklearke, HDZ još jednom razmotriti i tu opciju.
Sanader očekuje i da bi do kraja ovoga tjedna iz Bruxellesa trebalo stići mišljenje o zadnjem Vladinom prijedlogu restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, uvjeren da će privatizacija škverove učiniti konkurentnima.
Premijer je rekao kako je Vlada i on osobno vrlo zadovoljan suradnjom u vladajućoj koaliciji, ocijenivši kako je "koalicija odlično odradila svoj posao i idemo dalje".
Odbacio je mogućnost da će Vlada, zbog najava otkaza, mijenjati Zakon o trgovini i ukinuti zabranu rada nedjeljom.
"Trgovački lanci nikoga nisu zapošljavali da radi nedjeljom, nego su ljude zapošljavali jer su im trebali", rekao je Sanader.
BILANCA
Fondovi u 2008.: Raiffeisen CE gubitnik godine s padom od 71,85%
Autor/izvor: Marko Repecki
KOMENTAR – Napokon je završila godina koju investitori i svi koji imaju doticaja sa tržištima kapitala uglavnom neće pamtiti po dobrome.
Oštri padovi na tržištima kapitala nisu zaobišli niti naše tržište te je indeks CROBEX pao na, početkom godine nezamislivih, 1722,25 bodova što je smanjenje od 67,13 posto. Sve se to, naravno, negativno odrazilo i na fondovsku industriju te je imovina fondova sa početnih 29 milijardi kuna uloženih u otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom, spala, što padom vrijednosti udjela, što povlačenjem sredstava ulagača, na svega devet milijardi, koliko je iznosila krajem 2008 godine.
Unatoč tako teškim okolnostima, strahu i nepovjerenju ulagača, te gotovo konstantnim padovima na tržištima, neki su baš u tome vidjeli priliku, vjerojatno smatrajući da je tržište blizu dna, te da će im takva situacija kod preokreta trenda donijeti bolje rezultate kod investiranja. Možda vođeni tom strategijom su tokom 2008. godine s radom krenula četiri nova društva za upravljanje (MP Invest, Platinum Invest, Agram Invest te Alternative Invest). Broj fondova se tokom godine povećao sa sedamdeset i pet sa koliko smo ušli u proteklu godinu, na osamdeset i sedam.
Protekle godine su obavljena i dva spajanja fondova te su se na takav korak, odlučila društva Prospectus Invest, koje je pripojilo fond Prospectus Global Equity fondu Prospectus JIE, te društvo Adriatica Capital koji je fond AC Balkan pripojio fondu AC Rusija. Takvih spajanja fondova, pa čak i društava će prema mnogim prognozama biti sve više jer osim zakonske regulative koja propisuje minimalnu imovinu fonda od pet milijuna kuna, upitna je i rentabilnost poslovanja društava sa malom imovinom, pogotovo ako uzmemo u obzir novu zakonsku regulativu koja pred Društva postavlja znatno veće obveze nego što je to bilo u prošlosti.
Negativne okolnosti, poput smanjene likvidnosti na tržištima i pojačanog pritiska na fondove radi isplata ulagača, izazvale su određenu „cehovsku“ solidarnost fondovske industrije te je potkraj godine, na inicijativu nekoliko društava te uz potporu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, osnovan Fond za stabilnost, sa ciljem zaštite udjelničara fondova koji bi se eventualno našli u problemima.
Što se tiče ostvarenih prinosa najlošije su, naravno, prošli dionički fondovi kod kojih padovi sežu čak preko sedamdeset posto te je najveći gubitnik Raiffeisen C. Europe kojem je vrijednost udjela pala za čak 71,85 posto a ukupno je deset dioničkih fondova palo za više od šezdeset posto.
Pozitivan prinos kod dioničkih fondova ostvario je jedino Aureus US Equity koji je u protekloj godini porastao za 6,98 posto, zahvaljujući dobro tempiranom ulasku na američko tržište. Među fondovima koji posluju barem 12 mjeseci titulu najuspješnijeg među dioničkim možemo dodijeliti fondu ZB Trend iza kojeg je više od šest godina rada, i to ne zahvaljujući ostvarenom porastu, već padu od „samo“ 28,60 posto, iako je ispred njega fond MP Mena HR, koji je osnovan tokom 2008. godine a pao je za 14,31 posto.
Visoke, padove, i preko pedeset posto, imali su i mješoviti fondovi te su, slično kao i kod dioničkih fondova najviše “stradali“ fondovi geografski orijentirani na područje bivše Jugoslavije (regija JIE), a udio dionica sa tog područja iako relativno mali u odnosu na ukupan portfelj ovog tipa fonda, prinosa je koštao i najlošije obvezničke fondove, dok su dva fonda iz ove grupe, ZB Bond i HPB Obvezniči, ostvarili porast od preko četiri posto, što je pristojan rezultat.
Do izražaja, po stabilnosti, u ovako turbulentnom vremenu na tržištima kapitala, ali i po ostvarenim prinosima došli su novčani fondovi koji su ostvarili najbolje rezultate unazad nekoliko godina, te su se njihovi prinosi kretali do šest posto, što je za neke novčane fondove i par postotnih poena više nego godinu ranije. Uglavnom, ako izuzmemo rezultate novčani
DOGOVOR!
Rusija se obvezala: Plin počinje teći sutra u 9.00
Autor/izvor: SEEbiz
BRUXELLES – Rusija se obavezala da će u utorak u 9.00 po srednjoevropskom vremenu ponovo početi s isporukom plina u Europu preko Ukrajine, izjavio je danas glasnogovornik češkog predsedništva Europske unije.
Europska unija je pozdravila to obećanje, dodao je glasnogovornik europskog predsjedništva. Ruska državna kompanija Gazprom obustavila je u srijedu, 7. siječnja isporuke plina za europske kupce preko Ukrajine uz obrazloženje da Ukrajinci „kradu plin”. Prethodno, Europska komisija potpisala je danas protokol o kontroli tranzita ruskog plina preko Ukrajine, izjavio je predstavnik Rusije pri Europskoj komisiji Vladimir Čizov.
„Protokol Europske komisije je potpisan”, kazao je on za Interfax.
Ruski Gazprom je ranije danas priopćio da je Ukrajina ponovo potpisala Protokol o međunarodnoj kontroli nad tranzitom ruskog plina za europske potrošače kroz Ukrajinu, ali bez ikakvih dodataka.
PORUKE
Šuker: Zasad se ne razmišlja o rebalansu proračuna
Autor/izvor: Teuta Franjković
ZAGREB – „Zasada ne razmišljamo u Ministarstvu o rebalansu proračuna. Uostalom, prva tri mjeseca u godini su inače poprilično rastezljiva. Tek se nakon 4,5 mjeseci može razmišljati o tome je li došlo do nekih većih kolebanja u gospodarstvu i treba li raditi rebalans.
Sada je još prerano“ izjavio je na današnjoj konferenciji za medije ministar financija Ivan Šuker. Dodao je i što se tiče kune, da ne očekuje njen prevelik pad te kako Ministarstvo financija u potpunosti podržava mjere HNB-a.
Govora je bilo prvenstveno o OIB-u, odnosno osobnom identifikacijskom broju građana koji bi ovih dana trebao stići na adrese svih stanovnika RH. Riječ je o pokušaju da se „pojednostavi administracija, suzbije mito i korupcija te omogući efikasniji rad državnih te privatnih kompanija“. Tako sada osoba neće morati, kako tvrdi Šuker, posvuda prikupljati svoje podatke primjerice kada otvara firmu ili se upisuje na fakultet. Biti će potrebno samo uz predočenje osobne iskaznice predočiti svoj OIB te će institucija moći doći do ostalih njoj potrebnih podataka. S druge strane, Šuker napominje kako niti jedna neovlaštena osoba neće moći saznati tajne i povjerljive podatke o drugoj osobi ili kompaniji.
„OIB je javan ali svi podaci koje on obuhvaća ostaju tajni“, kaže ministar.
Najavio je i obuhvaćanje OIB-a u gruntovnici međutim izjavio j kako i sami znamo da negdje osobe u gruntovnici nisu zavedene niti pod JMBG-om, te da će uvođenje OIB-a u gruntovnicu nastupiti mnogo kasnije. Zanimljivo je kako se uporabom OIB-a, ‘briše’ potreba za biljezima koji su se dosada redovito morali kupovati.
GODINU DANA VLADE
Čačić: Nesposobna Vlada vratila nas je u 1999.
Autor/izvor: Marina Šunjerga
ZAGREB – ‘Očekuje nas umiranje sustava predvođenog nesposobnom Vladom. Država će produljiti rok isplate, pa će korupcija još više rasti, jer će za svaku isplatu trebati osigurati proviziju’, tvrdi Radimir Čačić, predsjednik HNS, u komentaru povodom prvih godinu dana Vlade.
Naime, napominje Čačić, ovo je model kojeg je Hrvatska doživjela još 1999., samo za razliku od tada, komentira, ovaj put nas očekuje još tri godine mrcvarenja. Vladu je ocijenio izuzetno nesposobnom pa je optužuje i da je dovela državu do nivoa u kojem ona više nije u stanju realizirati ni svoju osnovnu funkciju, odnosno zaštitu života građana, reflektirajući se na ‘eksploziju nesigurnosti’, uzrokovanu financijskim jačanjem kriminalnog miljea i slabljenjem moći policije i sudstva.
Čačić objašnjava da Vlada vodi politiku reakcije, a svoje greške i propuste prikriva medijskim spinom, koja se nastavlja, a u situaciji ekonomske krize ‘postaje opasna’.
‘Globalna ekonomska kriza došla je Vladi kao ‘mana s neba’, međutim unatoč spinu dramatična nesposobnost Vlade se vidi’, zaključuje Čačić.
Predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, također je negativno ocijenio rad Vlade rekavši da je ovo Vlada kontinuiteta, odnosno nova-stara Vlada, koja je ove godine djelovala i u otežanim globalnim uvjetima.
‘Upravo se u tim uvjetima vidi tko je jak imun i sposoban a tko je prepušten slučaju i tko vodi zemlju bezidejno u problem za problemom, što dokazuju problemi u zdravstvu, socijali, pa i ovaj najnoviji na području energetike. Vlada je pokazala da o niz ozbiljnih problema uopće nije ni razmišljala’, zaključio je Milanović.
Napomenuo je kako unatoč sudjelovanju drugih stranaka, osim HDZ-a u Vladi, koalicijski partneri pokorno prate HDZ i ne postavljaju pitanja, što je Milanović procijenio pogrešnim.
Sastav Vlade komentirao je i Čačić rekavši kako se ‘snažno ekipirala’ Đurđom Adlešič, Damirom Bajsom i Božidarom Pankretićem, koji su njezin kapacitet ‘dramatično podignuli’, dok je zadržana i zadana kvaliteta u obliku Branka Vukelića i Berislava Rončevića.
PORUKE
Pahor: Nećemo popustiti pritiscima ni Hrvatske ni EK-a
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
LJUBLJANA – Slovenija u graničnom sporu s Hrvatskom neće popustiti pritiscima ni službenog Zagreba ni Europske unije, izjavio je u ponedjeljak predsjednik slovenske Vlade Borut Pahor.
"Bilo bi potpuno pogrešno misliti da će pritisak na Sloveniju pridonijeti nekakvu rješenju", poručio je Pahor u razgovoru s inozemnim novinarima u Ljubljani.
"Ako se okolnosti ne promijene, neće se promijeniti ni naše stajalište", upozorio je.
Pahor je poručio da Sloveniji u sporu s Hrvatskom nije potrebna pomoć drugih članica Europske unije. Istodobno je upozorio Češku, koja predsjeda EU-om, da ne zanemaruje slovenske interese pri mogućem pokušaju rješavanja spora.
"Pozivam češko predsjedništvo da opet ne zanemaruje slovensko stajalište", rekao je Pahor, podsjetivši da ni Francuska za predsjedanja EU-om u prosincu nije uspjela u pokušaju da riješi spor.
Slovenija zbog graničnog spora blokira pristupne pregovore Hrvatske s Europskom unijom navodeći kao razlog to što Hrvatska navodno u priloženim dokumentima prejudicira međusobnu granicu.
HZZO
70 posto liječnika u primarnoj zaštiti preuzelo blokove za naplatu participacije
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izvijestili su da je do sada 70 posto liječnika primarne zaštite preuzelo blokove za naplatu participacije, a očekuju da će taj postotak biti i veći s obzirom da veliki broj ordinacija zbog godišnjih odmora nije radio u prvom tjednu ove godine.
Dodaci ugovoru o obavljanju djelatnosti poslani su svim liječnicima obiteljske medicine, a kako je kranji rok za njihovo potpisivanje 20. siječnja, iz HZZO-a poručuju da je još prerano govoriti o broju liječnika koji su ih potpisali.
Očekuju da će svi liječnici primarne zaštite prihvatiti ponuđene dodatke ugovoru budući da im on omogućuje višu glavarinu u odnosu na prošlu godinu za 24 posto, te zasad ne razmatraju sankcije za one koji ih odbiju potpisati.
Inače, Hrvatska liječnička komora pozvala je danas HZZO da izmijeni Odluku o osnovama za sklapanje ugovora zbog nejasnoća jer nije u potpunosti jasan način ostvarivanja sredstava.
Na to upozoravaju i predstavnici Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, koji ističu kako im je rečeno da će dobiti 100-postotni iznos glavarine, dok im je ankesom ugovora zajamčeno 80 posto ugovorenog godišnjeg iznosa.