BRODOGRADNJA
Marjanović: Swoboda podržao hrvatske kriterije za privatizaciju
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović izjavio je danas da je izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda podržao kriterije iz natječaja za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta koje su dogovorili Vlada i sindikati.
Swoboda je na jučerašnjem sastanku održanom u Bruxellesu prihvatio s razumijevanjem model privatizacije brodogradilišta koji je hrvatska Vlada uputila Europskoj komisiji, rekao je Marjanović Hini po povratku iz Bruxellesa. Swoboda je obećao da će o hrvatskom prijedlogu razgovarati s Uredom povjerenice Europske komisije za tržišno natjecanje Neelie Kroes.
Model koji su sindikati tijekom prosinca dogovorili s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom predviđa da svaki potencijalni kupac mora ponuditi poslovni plan s programom restrukturiranja, plan investicija i iznos za dokapitalizaciju tvrtke. Također se traži jasna razrada plana investicija, posebno dijela koji govori o tehnološkoj obnovi.
U natječajima se ponuditelju daje mogućnost da sam procjeni koji dio obaveza društva postaje njegova obveza i za to treba dati zamjenska jamstva. Preostale obveze brodogradilišta prema bankama koje su pokrivene državnim jamstvima preuzima država.
Procjenu i odabir ponuda radit će povjerenstva u kojima će biti predstavnici Uprava brodogradilišta, sindikata, Hrvatskog fonda za privatizaciju i Ministarstva gospodarstva.
Svatko može dati ponudu, no pod približno jednakim uvjetima prednost imaju kupci koji će nastaviti s brodograđevnom djelatnošću, što je jamstvo za opstanak hrvatske brodogradnje i nakon privatizacije brodogradilišta, smatraju sindikati.
Upozorio sam Swobodu da je to minimum sindikalnih zahtjeva koji su usklađeni sa zahtjevima Europske komisije, pa ako to Bruxelles odbije nitko ne može jamčiti socijalni mir u hrvatskim brodogradilištima, rekao je Marjanović.
Osim toga, Sindikat metalaca traži da brodogradilište Uljanik bude izuzeto iz sadašnjeg procesa privatizacije jer ono nije ni u kakvim poteškoćama.
Uljanik već dvije godine ne koristi državna jamstva ni subvencije, a ima program i knjigu narudžbi do 2012. koji mu jamče dugoročnu opstojnost i održivost.
Pulsko brodogradilište čak je spremno vratiti poticaje koje je primilo od 2006. do danas, a oblik i dinamiku povrata treba dogovoriti s Vladom, kaže Marjanović.
Europska komisija trebala se o hrvatskom prijedlogu privatizacije brodogradilišta očitovati u petak, 9. siječnja, ali je danas u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva iz Bruxellesa stigla obavijest da će to učiniti u četvrtak, 15. siječnja.
UPOZORENJA
U Hrvatskoj ordinira lažni dr. Nedžad Branković!?
Autor/izvor: Saida Mustajbegović
SARAJEVO – Nadležna služba Federalne vlade uputila je neobično upozorenje.
U posljednje vrijeme "nepoznata osoba, predstavljajući se lažno kao premijer Federacije BiH dr. Nedžad Branković, od menadžera uspješnih firmi kao i načelnika općina u Bosni i Herecegovini i inozemstvu traži novčane priloge za liječenje djevojčice oboljele od leukemije". U dopisu Službe za odnose s javnišću Vlade Federacije BiH naglašava se da je "ovih dana posebno je aktivan u Republici Hrvatskoj".
"Molimo građane da ne nasjedaju na ovu prevaru. O svemu su obaviješteni nadležni organi," piše u saopćenju.
RECESIJA I BRIGE
Europske burze: FTSE i DAX potonuli više od 2%
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
LONDON/FRANKFURT – Europski burzovni indeksi u četvrtak su se našli pod pritiskom slabljenja dionica u bankarskom i rudarskom sektoru uslijed tvrdokornih zabrinutosti oko globalne recesije, a pozornost ulagača plijenila je i odluka britanske središnje banke o spuštanju kamatnih stopa na rekordno niske razine.
Londonski FTSE indeks u takvim je okolnostima oslabio za 2,1 posto, na 4.412 bodova. Na približno istom postotnom gubitku bio je i frankfurtski DAX, spustivši se na 4.835 bodova. Britanska središnja banka Bank of England srezala je ključnu kamatnu stopu za pola postotna boda, na rekordno niskih 1,5 posto, u sklopu nastojanja sprečavanja da britansko gospodarstvo zapadne u dublju i dugotrajnu recesiju. Riječ je o najnižoj razini ključnih kamatnih stopa od utemeljenja središnje banke u Velikoj Britaniji prije više od 300 godina.
Iako kretanje cijena dionica u bankarskom sektoru nije bilo ujednačeno, taj je sektor bio najveći uteg burzovnim indeksima. Na strani gubitnika našle su se dionice HSBC-a, Standard Chartereda, Credit Suissea i Deutsche Banka, koje su redom oslabile između 1,3 i 2,9 posto. Nasuprot njima, ojačale su dionice britanskih banaka Barclays, Lloyds TSB i HBOS-a, i to u rasponu od 1,2 do 2,5 posto.
Pad cijena kovina pritisnuo je pak rudarske dionice, pri čemu su Anglo American, BHP Billiton, Rio Tinto i Xstrata redom zabilježili pad cijena dionica od 3,85 posto do 7,25 posto. Rijetki dobitnici zabilježeni su još u sektorima energetike i automobilske proizvodnje. Naftne dionice, poput BP-a, Royal Dutch Shella i Totala, dobile su na cijeni između 0,5 i 1,2 posto, pod utjecajem 2,2-postotnog rasta cijena sirove nafte.
Od proizvođača automobila isticao se Volkswagen, čije su dionice poskočile 2,7 posto budući je luksuzni brend toga koncerna Audi izvijestio o prodaji milijun vozila u prošloj godini, sukladno procjenama Uprave.
Indeks Tokijske burze Nikkei potonuo je golemih 3,9 posto, završivši trgovanje na 8.876 bodova.
PRKOS
Tuerk protiv susreta s Napolitanom i Mesićem o pomirenju
Autor/izvor: SEEbiz / HINA / Delo
LJUBLJANA – Slovenski predsjednik Danilo Tuerk "odlučno" se protivi mogućnosti skorašnjeg susreta predsjednika Italije, Slovenije i Hrvatske u Trstu, na kojemu bi se iskazale geste pomirenja u odnosu na događaje iz prošlosti, piše ljubljansko "Delo".
"Predsjednik Danilo Tuerk smatra da takav susret u sadašnjem trenutku nije potreban niti su za njega ispunjeni svi uvjeti. Predsjednik ocjenjuje da u političkom smislu visoka razina pomirenja već postoji. Slovenija i Italija su članice Europske unije koja predstavlja najveći i najuspješniji projekt pomirbe u povijesti Europe, a između Slovenije i Hrvatske ne postoji povijesno nasljeđe koje bi zahtijevalo dodatne državničke geste pomirenja", prenio je vodeći slovenski list izjavu iz Tuerkova kabineta.
Podsjećajući na svoje razgovore s talijanskim predsjednikom Giorgiom Napolitanom u Ljubljani prije godinu dana, Tuerk je podsjetio da je tom prigodom zaključeno kako pitanje pomirenja ima i "etičku dimenziju".
"Ta dimenzija zahtijeva da u Italiji dođe do jasnijeg suočavanje sa zločinima fašizma koji je u povijesnom smislu najstariji totalitarizam u ovom dijelu Europe i izvor mnogih vrsta zala. Velik dio slovenskog naroda, jednako kao i mnogi Talijani, trpio je više od dva desetljeća pod fašističkom diktaturom, te bio podvrgnut različitim vrstama ugnjetavanja", stoji u izjavi slovenskog predsjednika.
Mnogi fašistički ratni zločini nad Slovencima ostali su "nesankcionirani" što je stvorilo "etički deficit" zbog kojega Italija, ističe se u izjavi, "još nije doživjela potrebnu katarzu".
Na taj problem, navodi slovenski predsjednik, upozoravaju i neki intelektualci u Italiji, a kad taj problem bude otklonjen doći će i do potrebnog razumijevanja u talijanskoj javnosti.
"Na taj će način biti moguće stvoriti napredak u stvaranju okolnosti u kojima će biti moguće nove geste pomirenja", naveo je Danilo Tuerk u izjavi.
"Delo" podsjeća i na polemike o traumatičnim povijesnim poglavljima iz prošlosti koje se u Italiji obično pojavljuju uz skorašnji "Dan sjećanja", koji je u Italiji prije četiri godine proglašen državnim praznikom, a kojim se odaje počast talijanskim žrtvama "fojbi", bez uravnoteženog povijesnog prikazivanja slovenskih i hrvatskih žrtava u vrijeme fašizma.
Inicijativu o trilateralnom sastanku predsjednika u Trstu, pokrenutu prije nekoliko godina, zapravo je svojim govorom uz talijanski Dan sjećanja 2007. godine "zamrznuo" talijanski predsjednik Napolitano, kad je govorio o "krvoločnoj slavenskoj mržnji" i "etničkom čišćenju", navodi "Delo".
"Na te je riječi tada reagirao samo hrvatski predsjednik Mesić, prepoznavši u njima elemente otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma. Službena Slovenija tada je a i kasnije preko takvih izjava većinom šutke prelazila. Sve do sada", piše "Delo" komentirajući Tuerkovu izjavu.
Iz Rusije smo 2006. uvezli 40 posto ukupne potrošnje plina
Količina ruskog plina uvezenog u Hrvatsku u 2006. godini pokrivala je 40 posto ukupne potrošnje, odnosno uvezli smo 1,127 milijardi prostornih metara plina od 2,88 milijardi koliko je iznosila potrošnja u toj godini, podatak je iz publikacije "Energija u Hrvatskoj 2006." koje u priopćenju u četvrtak iznosi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP).
Ministarstvo je, naime, reagiralo na članak u današnjem Večernjem listu pod naslovom "Hrvatska proizvodi više plina nego što joj treba" u kojem se uz tu tvrdnju, kako se navodi u članku, neovisnog stručnjaka Branimira Molaka potkrepljuje podacima iz spomenute publikacije. "Energija u Hrvatskoj 2006." godišnja je publikacija Ministarstva gospodarstva koja se, kako navode iz tog resora, kao javni i svima dostupni dokument nalazi i na Internetskim stranicama Ministarstva. Iz Ministarstva također ističu kako je u toj publikaciji razvidno i detaljno navedena bilanca plina – proizvodnje, uvoza, izvoza i potrošnje za 2006. godinu, a ne, kako je navedeno u spomenutom članku, za 2008. godinu.
"Količina ruskog plina koja se uvozi u Republiku Hrvatsku je dakle u 2006. pokrivala 40 posto ukupne potrošnje, odnosno uvezli smo 1,127 milijardi prostornih metara plina od 2,88 milijardi prostornih metara plina koliko je iznosila potrošnja u toj godini. Iste godine je temeljem dugoročnog ugovora između Ine i talijanske tvrtke ENI izvezen plin kao naknada za dio investicija koje je ENI uložio u istraživanje i privođenje plinskih polja u eksploataciju u sjevernom Jadranu u količini od 895,6 milijuna prostornih metara. Ovaj ugovor ima karakter komercijalnih bilateralnih ugovora i kao takav zasnovan je na tržišnim odnosima, kao i plin koji uvozimo iz Ruske Federacije", kaže se u priopćenju.
Iz Ministarstva reagiraju i na dio teksta vezano za cijene, odnosno na iznesenu tvrdnju kako je plin izvezen u Italiju po višestruko nižoj cijeni nego je on uvezen iz Rusije. "U publikaciji ‘Energija u Hrvatskoj 2006.’ navedene su cijene plina za krajnje kupce te cijene transporta plina na teritoriju Republike Hrvatske. U navedenoj publikaciji ne nalaze se cijene iz bilateralnih komercijalnih ugovora niti Ministrstvo može utjecati na tržišne odnose i tržište plina.
Ministarstvo prati kretanja na tržištu i sukladno tome, a vodeći računa o domaćoj proizvodnji, odobrava maksimalne cijene za zaštićene kupce sukladno propisanim tarifnim pravilnicima", navodi se u priopćenju. (H)
Plin stiže za dva dana?
Ruski energetski div Gazprom objavio je u četvrtak da će ponovno uspostaviti opskrbu Europe plinom preko Ukrajine čim stignu promatrači EU-a koji će nadzirati protok plina preko te zemlje.
Izvršni direktor Gazproma Aleksej Miller izjavio je, nakon razgovora s europskim dužnosnicima u Bruxellesu, da će na povratnom letu u Moskvu o ponovnoj isporuci plina Europi u četiri oka razgovarati s predstavnicima ukrajinske energetske tvrtke Naftogaz. "To pitanje se mora riješiti danas", izjavio je Miller novinarima.
Zamjenik direktora Naftogaza Igor Didenko nakon sastanka je u Bruxellesu zvučao optimistično rekavši: "Očekujemo da će sve ići u pozitivnom smjeru". Naftogaz je ranije priopćio da jamči za tranzit ruskog plina kroz svoje cijevi, ako Rusija ponovo pokrene opskrbu.
"Europi moramo osigurati plin. Nitko nas ne smije ucjenjivati", rekao je ranije u četvrtak zamjenik češkog premijera Alexandr Vondra čija zemlja predsjeda Europskom unijom. EU se nada da će njezini promatrači, koji će nadzirati protok ruskog plina preko Ukrajine, omogućiti da se pitanje opskrbe odvoji od sukoba Moskve i Kijeva oko cijene plina, tranzitnih pristojba i ukrajinskog duga Moskvi. Direktor za energiju Europske komisije izjavio je u četvrtak da će promatrači biti spremni za dva dana. (H)
Grijalice na struju i uljni radijatori idu kao alva
Dok jednom smrkne drugom svane. Stara poslovica najbolje opisuje situaciju s prodajom grijalica na struju, kalorifera i uljnih radijatora u četvrtak u zagrebačkim trgovačkim centrima nakon što je Vlada u srijedu objavila početak kriznog stanja u opskrbi plinom.
U Pevecu su nam rekli da se grijalice na struju i uljni radijatori prodaju bolje nego ‘kruh u pekarnicama’. Najbolje se prodaju uljni radijatori čije se cijene kreću od 250 do 350 kuna, a samo u srijedu zabilježili su rast prodaje od 40 posto. U Merkuru kažu da je prodaja porasla te u sljedećih nekoliko dana, nastavi li se kriza, očekuju znatniji porast. Najbolje se prodaju kaloliferi čije cijene se kreću od 99 do 600 kuna. U Gramatu, Bauhausu i Konikomu rekli su da je prodaja povećana, ali o kolikom je porastu riječ znat će se tek za nekoliko dana. (M. N.)
Lider i Vern dodjeljuju 90.000 kuna vrijednu stipendiju
Lider i Vern u sklopu zajedničke akcije dodjeljuju školarinu za specijalistički diplomski stručni studij Upravljanja poslovnim komunikacijama na Veleučilištu VERN’ u vrijednosti od 90.000 kuna.
Gdje je tanka linija koja dijeli odnose s javnošću od propagande? Koje su najučinkovitije tehnike za vođenje odnosa s javnošću? O čemu ovise i čime se koriste? Kako će ključna poruka doprijeti do ciljanih dijelova javnosti? – pitanja su na koja svakodnevno traže prave odgovore stručnjaci za odnose s javnošću čiji je zadatak savjetovati menadžment, sudjelovati u kreiranju poslovne politike i stvoriti kvalitetan program odnosa s javnošću.
Kalendar natječaja
Do 6. veljače 2009.
U razdoblju od 9. siječnja do 6. veljače u Lideru će izlaziti članci o odnosima s javnošću na temelju kojih će biti postavljen PR
kviz na VERN’-ovu web portalu.
Do 13. veljače 2009.
Svi koji točno odgovore na pitanja iz PR kviza koji će biti postavljen na VERN’-ovu web portalu u razdoblju od 6. do 13. veljače 2008. ulaze u konkurenciju za dobivanje stipendije u vrijednosti od 90.000 kn. Kvizu će se moći pristupiti i putem linka postavljenog na Liderovu web portalu. Najbolji kandidati(kinje) na PR kvizu bit će pozvani na dodatno testiranje na Veleučilištu VERN’.
20. veljače 2009.
Najbolji kandidat(kinja) na testiranju bit će obaviješten/a o rezultatu i primitku vrijedne stipendije.
Kako bi pridonijeli kvalitetnijoj izobrazbi domaćih stručnjaka za odnose s javnošću, tjednik Lider je u suradnji s Veleučilištem VERN’ odlučio od 9. siječnja do 6. veljače 2009. na svojim stranicama predstaviti malu školu PR-a koja će završiti dodjeljivanjem jedne pune školarine za specijalistički diplomski stručni studij Upravljanja poslovnim komunikacijama na Veleučilištu VERN’ u vrijednosti od 90.000 kuna.
Okosnica VERN’-ova programa U sklopu male škole PR-a, profesori Veleučilišta VERN’ u sljedećim će brojevima čitateljima predstaviti najnovija promišljanja iz različitih segmenata odnosa s javnošću koji i inače čine okosnicu programa na VERN’-ovu specijalističkom diplomskom stručnom studiju Upravljanja poslovnim komunikacijama. Ta svojevrsna PR škola na stranicama Lidera obuhvatit će članke s područja djelovanja odnosa s javnošću poput odnosa s medijima, upravljanja brendom, kriznog komuniciranja, ispitivanja javnog mnijenja i djelovanja agencija za odnose s javnošću. Istodobno će svi zainteresirani za osvajanje stipendije moći odgovoriti na kviz pitanja koja će biti postavljena na VERN’-ovu web portalu http://www.vern.hr u razdoblju od 6. do 13. veljače.
Uvjeti natječaja i sudjelovanja
na PR kvizu
• završen studij na visokoj školi/veleučilištu/
fakultetu (trogodišnji ili četverogodišnji)
• pretplata na Lider ili zaposlenički status u
tvrtki koja je pretplatnik Lidera
Upitniku će se moći pristupiti i putem linka postavljenog na Liderovu web portalu http://www.liderpress.hr. Svi sudionici koji točno odgovore na pitanja iz PR kviza ulaze u konkurenciju za dobivanje stipendije, a najbolji kandidati na PR kvizu bit će pozvani na dodatno testiranje nakon kojeg će se odabrati jedan dobitnik stipendije. Kandidat s najboljim ostvarenim rezultatom na testiranju bit će 20. veljače obaviješten o rezultatu i primitku vrijedne nagrade. Veleučilište VERN’ jedna je od prvih visokoškolskih ustanova koja je prepoznala potrebu tržišta za stalnim usavršavanjem stručnjaka u odnosima s javnošću i svojim polaznicima ponudila poseban program za školovanje i usavršavanje stručnjaka za učinkovito komuniciranje i odnose s javnošću.
Zoo postavio grijalice slonovima, nosorozima, majmunima…
Teško pogođeni posljedicama prekida opskrbe plinom zbog rusko-ukrajinskih razmirica, zaposlenici zoološkog vrta u Sofiji, najvećeg i najstarijeg na Balkanu, bili su prisiljeni u kaveze sa životinjama iz tropskih krajeva postaviti grijalice na loživo ulje kako bi ih zaštitili i spasili od niskih zimskih temperatura.
Slonovi, vodenkonji i nosorozi dobili su grijalice na loživo ulje, a majmuni, hijene, antilope, papige i reptili električne grijalice, izvijestio je direktor zološkog vrta Ivan Ivanov. "Centralno grijanje na plin više uopće ne radi i tri četvrtine naših životinja smrzava se", kazao je.
Za razliku od afričkih stanovnika bugarskoga zoološkog vrta, sibirski tigrovi, vukovi, lisice i šakali u četvrtak su istrčali ispred svojih nastambi i uživaju na temperaturama nižim od minus deset stupnjeva. (H)
Rusi i Ukrajinci u Bruxellesu nisu postigli dogovor
Čelnici ruskoga plinskog diva Gazproma Aleksej Miller i ukrajinskog Naftogaza Oleg Dubina razgovarali su odvojeno s čelnicima Europske komisije i Europskog parlamenta. Zasad neće biti zajedničkoga, trilateralnog sastanka s predstavnicima Europske unije.
No nije isključeno da će se danas ipak sastati.Predstavnici ukrajinskog Naftogaza u Europskom su parlamentu izjavili da su spremni prema Uniji propustiti sve količine ruskog plina namijenjenog članicama EU-a. Dubina smatra kako bi se dogovor s Gazpromom mogao postići u sljedećih 10 dana. Predstavnici Rusije ponovili su da je za krizu odgovorna Ukrajina, koja ne ispunjava svoje obveze.Čelnici Unije ponavljaju da građani 27 zemalja članica ne smiju trpjeti posljedice rusko-ukrajinskog spora. Unija je dogovorila redovite isporuke plina i inzistira na poštovanju ugovorenih količina. No, dok Europska komisija tvrdi da je riječ o trgovačkom sporu, europarlamentarci govore o energetskoj krizi koja, zbog svoje ozbiljnosti, postaje i političko pitanje.
Bruxelles je spreman za nekoliko dana poslati svoje promatrače u Ukrajinu, kako bi u distribucijskim postajama pratili uvjete i količine protoka ruskog plina namijenjenog tržištu Unije. Ne želi presuđivati u sadašnjem sporu, niti se u pregovore uključiti kao treća strana, ali će Rusiji i Ukrajini pomoći da što je moguće prije postignu dogovor. Miller i Dubina u Moskvi su telefonski razgovarali u noći sa srijede na četvrtak, kako bi pronašli rješenje za krizu oko isporuke plina Europi preko Ukrajine. Izjavio je to glasnogovornik Gazproma Sergej Kuprijanov, no nije naveo potankosti.Za petak je sazvan sastanak europskih ministara energetike. Razmatrat će mogu li zemlje koje imaju višak plina, solidarno podijeliti s onima koje ga nemaju. Češka, koja predsjeda Unijom, kao trajno rješenje vidi postavljanje novih instalacija na rusko-ukrajinskoj granici, kako bi se točno moglo nadzirati tranzit ruskog plina kroz ukrajinski plinovod. (www.hrt.hr)
Otvoreno pismo ministru Primorcu
Iz tvrtke Infomare dostavili su nam otvoreno pismo u kojemu se izražava nezadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno ministra Dragana Primorca na razvoju informatičke djelatnosti u Hrvatskoj. Pismo objavljujemo u cijelosti.
Poštovani ministre Primorac,
najodgovorniji ste za razvitak informatičke djelatnosti u Hrvatskoj, njenu normizaciju i u javnoj nabavi a to su pretpostavke stimuliranju proizvodnje i izvoza softvera i povezanih usluga. Vi to nedovoljno ili loše činite baš kao i vaši prethodnici.
Najodgovorniji ste prema sljedećim odredbama o području odgovornosti (djelokrugu) vašeg ministarstva:
•„usklađivanje i provođenje razvitka informatičke djelatnosti te
•planiranje i usklađivanje tehnološkog razvitka u Republici Hrvatskoj“
Pratimo reforme i gospodarsku krizu u RH, politiku i praksu izvršnih vlasti, osobito u informatičkoj djelatnosti koju poznajemo i od koje živimo.
Za gospodarsku krizu u RH odgovorni su hrvatski politički i gospodarski menadžment. Okolnosti svjetske krize ne mogu opravdati stanje u našoj djelatnosti ni domaće generatore krize. Politički menadžment mora stimulirati proizvodnju i izvoz. Gospodarski menadžment mora proizvoditi kvalitetne i konkurentne proizvode.
Mnogi hrvatski poduzetnici ispunjavaju svoju zadaću. Primjerice, naš proizvod – poslovni aplikacijski sustav GPS® implementiran je u MUP-u RH 1997. i ocijenjen je 2005. godine najboljim među 56 ocjenjivanih sustava iste namjene u tijelima državne uprave (izvor: „Studija racionalizacije upravljanja javnim financijama“ Ministarstva financija RH, koju je izradila grupa neovisnih konzultanata).
U toj studiji je utvrđeno da je naše rješenje 10 puta jeftinije od onog u vašem ministarstvu iako je ocijenjeno da su jednake funkcionalnosti! Ne čudimo se, znajući da ste i nakon objave studije nastavili poslovati suprotno nalazima navedene studije.
Na hrvatskom informatičkom tržištu jačaju štetne tendencije za koje vas smatramo suodgovornim:
1.Ministarstvo nije obavilo svoje zadaće u području normizacije javne nabave informatičke i komunikacijske tehnologije i povezanih usluga niti je iniciralo donošenje nedostajućih provedbenih propisa:
a.Nužno je izraditi jedinstvene modele standardnih i posebno važnih tokova procesa i dokumentacije za grupe istovrsnih tijela javne uprave (ministarstva, lokalna samouprava, županije…) i definirati standardna komunikacijska sučelja.
Dok se to ne napravi:
•stalno će se proizvoditi „originalni“, nepotpuni i neprecizni funkcionalni zahtjevi za nabavu informacijske tehnologije
•sporo će se uvoditi red, normizirati i unaprjeđivati rad javne uprave
•proizvođači tehnologije presudno će utjecati na odabir rješenja, ponekad, upitne funkcionalnosti.
b.S nekoliko učestalih promjena Zakona o javnoj nabavi, nije završena „harmonizacija“ propisa javne nabave s propisima EU niti su otklonjene slabosti sustava javne nabave. Često se od ponuditelja zahtijeva posjedovanje različitih „industrijskih“ certifikata koji nisu međunarodne ni hrvatske norme niti su propisani Zakonom o javnoj nabavi i provedbenim propisima da bi se predodredio odabir. Dapače, to čini i vaše ministarstvo. Nema tog poduzetnika koji bi mogao svrsishodno ulagati u školovanje i certifikaciju zaposlenika da stekne u prihvatljivu vremenu sve zahtijevane certifikate koji se koriste za rečene svrhe. Od vas očekujemo da propišete uporabu certifikata u javnoj nabavi, vrijeme i sredstva za njihovo usvajanje do primjene u svrhu razvoja djelatnosti i osiguranja jednakih uvjeta za sve. Inače je poticanje malog i srednjeg poduzetništva puka deklaracija.
c.Nužno je propisati obveze naručitelja i obvezne faze u složenim projektima informacijskih sustava i tehnologije
Tvrdi se da se u javnoj nabavi ne smiju dopustiti projekti tipa „ključ u ruke“ ako sustav koji će se graditi nije u potpunosti definiran (projektiran). Zbog toga, primjerice, u graditeljstvu nije moguće je
Hrvatska svoje izvore plina predala Talijanima, od kojih sada traži milost
U osiguravanju dovoljne količine prirodnog plina za vlastite potrebe Hrvatska ovisi o milosti talijanskog energetskog diva Enija, koji zajedno s Inom ima 25-godišnju koncesiju na eksploataciju plina iz jadranskog podmorja.
To je prava vlada. [lol]