VALUTE I ROBE
Zbog nestašice plina, pala i češka kruna
Autor/izvor: Teuta Franjković
PRAG – Češka kruna pala je najviše naspram euru u posljednja tri tjedna zbog zabrinutosti da bi ruska neispostava plina mogla utjecati na proizvodnju Hyundai Motorsa. Stoga je iz te kompanije već najavljeno rezanje izvoza.
Najveća češka kompanija koja se bavi razmjenom i uvozom prirodnog plina RWE Transgas AS objavila kako je preko noći obustavljena ispostava plina u tu zemlju. Češka podružnica Hyundaija objavila je da će reducirati proizvodnju u Nosovicama te će raditi četiri dana u tjednu.
Analitičari tvrde da je pad krune najvjerojatnije psihološki povezan s situacijom oko plina a Češka je tu jedna od najranjivijih zemalja jer ovisi o isporuci plina iz Ukrajine.
Kruna je tako pala 1,5 posto na 26.325 naspram euru što je najveći gubitak na Praškoj burzi u posljednja tri tjedna.
Rast češkog gospodarstva u trećem je kvartalu ispao manji nego li su vlasti to prvotno očekivale te se tako sada nalazi na najnižoj stopi u posljednje četiri godine. Rast bi mogao usporiti i zbog činjenice da je euro regija, inače ključna za češke izvoznike, zapala u ‘teška vremena’ a recesija se ogleda u svim segmentima pa tako i u onom potrošačkom. Kamatne stope su ove godine već dva puta rezane a zbog mogućnosti da se rezanje nastavi, kruna je pala 0,5 posto na 25.886 nasprama euru.
Nije lakše ni ostalim srednjeeuropskim članicama EU. Forinta je tako pala 0,4 posto na 266.13 naspram euru, dok je rumunjski lev pao 0,8 posto na 4.1015 naspram euru. Turska lira je pak naspram dolaru pala 0,6 posto na 1.5211.
SINDIKATI
Zabrana rada trgovina nedjeljom neće dovesti do masovnih otkaza
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Zabrana rada trgovina nedjeljom neće uzrokovati veće otpuštanje radnika, a najave masovnih otkaza samo su sredstvo pritiska velikih trgovačkih lanaca za ukidanje zabrane, tvrde sindikati i nakon što je od Nove godine stupio na snagu novi Zakon o trgovini.
To su priče za malu djecu, kaže o prijetnjama poslodavaca ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Goran Bakula, jer zabrana rada nedjeljom može samo biti izlika za otpuštanje dijela radnika koji su ionako smatrani viškom. Poslodavci za rad nedjeljom uglavnom nisu zapošljavali dodatne radnike već su im radili isti oni koji su radili i preko tjedna, a pritom ih nisu niti pošteno plaćali, kršeći odredbe Zakona o radu i kolektivnog ugovora.
Veliki shopping-centri kod nas rade sve ostale dane do 21 sat, tako da građani imaju dovoljno vremena obaviti potrebnu kupnju, dok npr. u Austriji do tog vremena rade samo četvrtkom, napominje Bakula. Za neplaćeni rad u trgovini nisu krivi sindikati, jer oni ne mogu natjerati poslodavce na poštivanje zakona, već Državni inspektorat koji neefikasno obavlja svoj posao.
Sindikati i Crkva stoga nisu krivi nego zaslužni za zabranu rada nedjeljom, tvrdi Bakula, a time brane i neke tradicijske vrijednosti koje zbog uvoza svega i svačega, pa i zatupljujućih ideologija, nestaju iz hrvatske svakodnevice.
Direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Sanja Smoljak kaže da HUP još nema podataka o smanjenju broja zaposlenih u trgovini. Trgovci se u pogledu predviđanja smanjenja prometa i povećanja otkaza razlikuju s obzirom na djelatnost kojom se bave – može se očekivati da trgovce prehrambenim artiklima neće zadesiti značajnije smanjenje prometa i broja zaposlenih, koje bi moglo biti veće u trgovini odjećom i obućom.
Smoljak napominje da siječanj i veljača, kao tradicionalno loši mjeseci za trgovinu, nisu dobar temelj za procjenu učinka zabrane rada nedjeljom.
Članice HUP-ove Udruge trgovine nisu utvrdile jedinstven stav o radu nedjeljom i o pokretanju ustavne tužbe zbog narušavanja poduzetničkih sloboda i prekomjernih izuzetaka od odredaba o ograničavanju radnog vremena, pa stoga ustavna tužba koju najavljuju neki trgovci neće biti pod okriljem HUP-a.
S druge strane, galama oko radnog vremena trgovina i ekonomske krize služi kao izlika za otpuštanje radnika i poslodavcima koji nemaju veze s trgovinom, upozoravaju sindikalci. Goran Bakula kao primjer navodi vinkovačku Spačvu koja prije Nove godine, pravdajući se krizom, nije produžila ugovore o radu s 300 radnika, da bi sada zaposlila petnaestak novih jer se približava vrijeme održavanja velikog sajma namještaja u Koelnu, gdje očito očekuju nove narudžbe.
Kod nas nema opravdanja za velika otpuštanja, tvrdi Bakula, jer nemamo industriju koja bi bila podložna udaru recesije poput automobilske industrije.
Osim toga, u Europi to rješavaju drugačije, pa je tako u Njemačkoj postignut tripartitni dogovor da ove godine neće otpuštati radnike u autoindustriji, unatoč krizi i padu potražnje.
U Hrvatskoj svake godine nezaposlenost raste od kolovoza do ožujka, kada se zbog prestanka turističke sezone te smanjenja narudžbi i građevinskih radova ugasi od 25.000 do 30.000 radnih mjesta, kaže ekonomski stručnjak Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir. Prvi otkaze dobivaju radnici koji rade povremeno i privremeno i kojima su ugovori o radu istekli ili ih nije skupo raskinuti, što znači da najgore prolaze zaposleni na sezonskim poslovima, niže kvalificirani i mladi radnici.
Ove godine zabrinjavaju opća atmosfera i ozbiljno ugrožena likvidnost i kupovna moć građana, napominje Švigir. Svako povećanje cijena, kao npr. plina, dovodi do pada sklonosti potrošača da kupuju proizvode i usluge na tržištu, a rizici neizvjesnosti rastu.
Cijene koje kontrolira država treba što prije staviti pod kontrolu jer se ionako loša očekivanja mogu
REZULTATI
Luka Rijeka: U 2008. prekrcano više od 6 milijuna tona tereta
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
RIJEKA – Luka Rijeka d.d. u 2008. ostvarila je ukupni promet od 6,027 milijuna tona suhog tereta, što je 7 posto više nego prethodne godine i jedan od najboljih prometa ostvarenih u posljednjih dvadesetak godina, doznaje se iz Luke.
Više od 6 milijuna tona tereta prekrcano je u riječkoj luci posljednji put 1987. Prekrcaj generalnog tereta povećan je u 2008. za 10 posto, rasutog tereta za 7 posto, a promet drvom bio je nešto manji nego prethodne godine.
Najviše je povećan promet kontejnera. Ukupno je u 2008. prekrcan 168.761 kontejner, što je 16 posto više u odnosu na godinu prije i najveći promet kontejnera koji je do sada ostvaren u riječkoj luci.
Iz Ureda za odnose s javnošću Luke Rijeke (ZSE:LKRI-R-A) istaknuli su da je prošlu godinu u tom poduzeću obilježilo više poslovnih događaja od kojih su posebno važni dokapitalizacija tvrtke nekretninama u Škrljevu nedaleko Rijeke, ulaganja u novu mobilnu mehanizaciju i nastavak ulaganja u modernizaciju lučkog područja, koje provodi riječka Lučka uprava.
DOBRA VIJEST
Hrvatskoj 700 tisuća eura novčane potpore flamanske vlade
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Flamanska vlada nastavlja s programom novčane potpore za projekte suradnje sa zemljama središnje i istočne Europe, a za Hrvatsku je predviđen iznos od 700.000 eura, s udjelom troškova flamanske strane do 85 posto, objavljeno je iz belgijskog veleposlanstva.
Prijedlozi projekata koji bi se financirali tim sredstvima primaju se od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine.
Nastavak je to programa kojim flamanska vlada od 1992. godine financira projekte suradnje flamanskih tvrtki s partnerima u središnjoj i istočnoj Europi, a u 2009. godini posebna će se pozornost, kako se navodi, pridati suradnji s Hrvatskom, Makedonijom i zemljama zapadnog Balkana – Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Srbijom i Kosovom, navodi se na internet stranicama flamanskog ministarstva vanjskih poslova.
Pritom je iznos novčanih potpora predviđenih za ovu godinu najveći za Hrvatsku i iznosi 700.000 eura. Za Makedoniju je predviđen iznos od 250.000 eura, a za ostale zemlje ukupno 750.000 eura.
PRIJETNJA
Žbogar: Sve je realniji slovenski referendum o Hrvatskoj
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Ne dođe li ubrzo do procesa rješavanja graničnog pitanja koji bi zadovoljio i slovenske interese, pristupni pregovori Hrvatske s EU-om ostat će blokirani, a mogućnost da o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om slovenski birači odlučuju na referendumu sve je realnija, izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar.
"Referendum bi se mogao izbjeći ako dvije države počnu rješavati pitanje granice", rekao je Žbogar u razgovoru za tjednik "Mag", ediciju ljubljanskog "Dela".
"No, ako u tom pogledu stanje ostane kao sada, situacija će biti vrlo složena. Referendum nije prijetnja nego činjenica ako se pitanje granice ne poćne rješavati. Budu li međutim ljudi dobili osjećaj da se u svezi s granicom odvija neki proces koji će dovesti do dobrog rješenja za obje strane, onda se ne moramo bojati referenduma", pojasnio je Žbogar.
Slovenska je vlada potkraj prošle godine na dvije pristupne konferencije pod predsjedavanjem Francuske blokirala većinu pregovaračkih poglavlja u pregovorima Hrvatske s EU-om, argumentirajući to stajalištem kako Hrvatska svojim zakonskim i podzakonskim aktima na koje se referiraju poglavlja "prejudicira granicu" sa Slovenijom. Europska komisija izrazila je žaljenje zbog tog stajališta Slovenije.
Slovenski premijer Borut Pahor izrazio je spremnost za bilateralni susret s hrvatskim premijerom Sanaderom, ali i ustrajanje da neće povući salovenski veto ako Hrvatska u međuvremenu ne povuče "spornu dokumentaciju" ili ne izjavi da je neće koristiti pred mogućom međunarodnom arbitražom ili sudom na kojemu bi se rješavao bilateralni granični prijepor.
DRAGAN ČOVIĆ
"Ovo plavo sigurno mora pripasti Hrvatima"
Autor/izvor: SEEbiz / Biznis.ba
SARAJEVO – Čović objasnio kako će izgledati treći entitet: Hrvatski „uslovno“, ali treći entitet će biti teritorij sa hrvatskom većinom
Kao što je bilo i očekivati, nakon izjave predsjednika SDA BiH Sulejmana Tihića o „federalizaciji“ u kojoj je doslovno rekao da je „jasno je da će u svakoj od federalnih jedinica jedan od naroda imati većinu“, na realizaciju je krenuo Dragan Čović.
Na pitanje kako bi on stvorio federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom u BiH, Čović galantno odgovara: „Jednostavno, promjenom Ustava BiH! Želimo novi ustav koji može da pruži priliku BiH i Hrvatima u Bosni u narednih nekoliko desetina godina, a ne kratkoročno.“ Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je da "će se hrvatski entitet samo uslovno zvati hrvatski, a to će biti teritorij sa hrvatskom većinom. Hrvatske stranke su u Kreševu definisale diskontinutitet teritorija kao jedan od kriterijuma, i svakako da ćemo nastojati da oblikujemo jednu od cjelina u kojoj će Hrvati biti većina" …
Čović je u posljednje vrijeme u više navrata kritikovan da je obećao da neće dirati RS, što je i sam rekao u intervju Nezavisnim novinama. No, pod pritiskom kritika, Čović sada mijenja stav i kaže „da ni Miloradu Dodiku, niti bilo kome drugom nije obećao da granice RS u predstojećim ustavnim promjenama neće biti pominjane“.
Polovinom prošlog mjeseca Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a Đapić – Jurišić, rekao je da je Čović sam izjavio da je za njega RS u postojećim granicama nedodirljiva te da u tome ima podršku i Tihića.
Podsjetimo, u intervju Nezavisnim novinama Dragan Čović je doslovno da niko ne može dovesti u pitanje postzojanje RS-a.
Mesić: Katar spreman u Hrvatskoj izgraditi terminal za ukapljeni plin
Predsjednik Republike Stjepan Mesić komentirao je danas za Radio Split krizu vezanu uz plin rekavši da je Katar prije nekoliko godina bio spreman u Hrvatskoj izgraditi terminal za ukapljeni plin, što je naišlo na nerazumijevanje, no, dodao je, Katar je i sad spreman na to ulaganje.
"Ja sam ponovno razgovarao s emirom, oni su i sad spremni ulagati u terminal", kazao je Mesić, koji je na odmoru na Hvaru."Kada sam prije šest godina bio u Kataru i dogovorio se s tamošnjim emirom da Katar izgradi kod nas terminal za ukapljeni plin – a ulaganja bi bila dvije milijarde dolara i prije svega bi profitirale naše tvrtke koje bi gradile taj terminal i danas bi bili osigurani što se tiče plina i ne bismo ovisili samo o ruskom plinu – mene su ispljuvali", rekao je Mesić. Rekao je kako je katarski emir dao Hrvatskoj, to jest splitskoj tvrtki "Konstruktor" velik posao u Kataru vrijedan 220 milijuna dolara. (H)
nema rekonstrukcija
Premijer odbacio nagađanja o smjenama u Vladi
Premijer Ivo Sanader odbacio je danas nagađanja o smjenama u Vladi te istaknuo kako položaj potpredsjednika Jadranke Kosor i Damira Polančeca nikad nije bio čvršći.
"Nikakvih smjena u Vladi nema, nema rekonstrukcija u Vladi", izjavio je premijer u Banskim dvorima nakon sastanka s čelnicima resornih ministarstava te Ine, Plinacroa i HEP-a.Odbacivši sva nagađanja u pojedinim medijima o smjenama potpredsjednika Kosor i Polančeca, dodao je da njihov položaj nikad nije bio čvršći nego danas. To, naglasio je, vrijedi i za glasnogovornika Vlade (Zlatka Mehuna).Ocijenio je kako su nagađanja o smjenama "spinovi iz različitih izvora", odnosno kako je riječ o "dobro plaćenim ili kreativnim spin-doktorima". (H)
Ukrajina odredila cijenu plina, ne želi posrednika za uvoz
Ukrajina će ustrajati na cijeni od 201 dolara za 1.000 prostornih metara ruskog plina u 2009. godini, što je manje od polovice onoga što traži Rusija, i želi ukinuti posrednika za uvoz ruskog plina, objavio je čelnik državne energetske tvrtke u srijedu.
Direktor Naftogaza Oleh Dubina izjavio je u intervjuu Reutersu da Ukrajina pristaje samo na tu cijenu, veću od 179.50 dolara koliko je plaćala u 2008. godini, ali samo ako ruski energetski div Gazprom pristane na povećanje tranzitne tarife sa 1.7 na 2.05 dolara po 100 kilometara plinovoda.Gazprom je zatražio cijenu od 450 dolara za 1.000 prostornih metara što je Ukrajina ranije odbila.Dubina je također rekao kako želi ugasiti tvrtku RosUkrEnergo, od 2006. godine ekskluzivnog posrednika za uvoz plina u Ukrajinu i da želi izravne ugovore između Naftogaza i Gazproma.
"Ne želim nikoga između nas", istaknuo je Dubina. "Ako bude prijedloga za očuvanje RosUkrEnergoa, neću to učiniti. To je moje čvrsto stajalište, a to može učiniti netko drugi. Podnijet ću ostavku i neću nikada potpisati sporazum s RosUkrEnergom", dodao je.Dubina kaže kako su ruske optužbe da je Ukrajina zaustavila isporuke plina Europi "apsurdne" jer su svi plinski ventili na ruskom teritoriju."U svakom slučaju na kraju ćemo postići neki dogovor. Ne možemo jedni bez drugih i stoga prestanimo ići dalje ovim putem", rekao je Dubina.On će u četvrtak u Moskvi predvoditi ukrajinsko izaslanstvo na razgovorima s izvršnim direktorom Gazproma Aleksejem Millerom.
Državne se potpore ipak smanjuju
Hrvatska izdvaja pet puta veći postotak BDP-a za državne potpore od prosjeka EU – zaključak je to Marine Kesner Škreb iz Instituta za javne financije i to na temelju godišnjeg izvješća o državnim potporama Agencije za zaštitu državnog natjecanja i državnog proračuna za 2009. godinu.
U Hrvatskoj je tijekom 2006. i 2007. godine naglo poraslo ukupno državno podupiranje gospodarstva – u 2007. bile su čak 77 posto veće (oko 4 milijarde kuna) nego u 2005.godini, pri čemu su se udvostručile potpore industriji i uslugama, dok se za poljoprivredu izdvojilo 50 posto više. Mjereno udjelom u BDP-u potpore su s 2,2 skočile na 3,3 posto u 2007., ili slikovitije – svaki je zaposleni za državne potpore 2007. godine izdvojio oko 6 tisuća kuna (dvije trećine više nego 2005.). Potpore su najviše porasle 2006. i to zbog sanacije brodogradnje i pomoći Hrvatskim željeznicama. U rujnu 2006. brodogradnji je odobreno čak 4,2 milijardi kuna državnih jamstava od čega je u dvije godine iz proračuna i plaćeno golemih 3,25 milijardi, zaključuje Kesner Škreb.
U promatrane tri godine pogoršala se i struktura potpora – prepolovljen je udjel horizontalnih koje su namijenjene svim poduzetnicima i sektorima, dakle onih koje u manjoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje od tzv. vertikalnih potpora koje se dodjeljuju određenom poduzetniku ili određenom sektoru. Kako EU favorizira upravo horizontalne potpore u Hrvatskoj se, piše Kesner Škreb, trebaju uložiti veliki napori za preokretanje trendova i ulaganje u istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, male i srednje poduzetnike. Inače, u strukturi sektorskih potpora s 51 posto pretežu one brodogradnji, prometu se dosjeljuje 32 posto, a ostalim sektorima 17 posto potpora.
U EU na državne potpore najviše troši Malta, 2,3 posto BDP-a, a najmanje Velika Britanija, samo 0,2 posto, dok je prosjek Unije 0,9 posto. Ono što Kesner Škreb vidi kao dobar trend jest smanjivanje planiranih potpora, prema podacima iz proračuna. Ove godine one bi se trebale smanjiti 6,7 posto (sa 7,4 na 6,9 milijardi kuna) s tendencijom smanjivanja i u idućim godinama, pri čemu bi udjel subvencija u proračunskim rashodima trebao pasti s 5,6 posto ove godine na 4,9 posto u 2011. (Gordana Gelenčer)
Sanader: Razmišljamo i o dodatnom uvozu plina
Premijer Ivo Sanader najavio je danas nekoliko dodatnih akcija kako bi se poboljšala situacija s opskrbom plina nakon što je Hrvatskoj noćas ponovo prekinuta isporuka iz Rusije te je istaknuo kako se čini sve da kućanstva imaju sigurnu opskrbu.
"Razloga za paniku nema, ali za ozbiljnost ima. Da danas ništa ne činimo, imamo dovoljno plina za tri tjedna", izjavio je premijer Sanader nakon sastanka s čelnicima resornih ministarstva te Ine, Plinacro-a i HEP-a.Najavio je da bi Vlada danas, na telefonskoj sjednici, mogla donijeti odluku o kriznom stanju u opskrbi plinom što bi se ponajprije odnosilo na lokalne distributere vezano uz smanjenje isporuka plina industriji. Na upit o mogućnosti produženja školskih praznika zbog situacije s plinom premijer je kazao kako će se pratiti stanje. "Ako se situacija zakomplicira i to je jedna od opcija", kazao je.
Kao kratkoročne mjere u situaciji prekida isporuke ruskog plina premijer je rekao da je Ini pojačan nalog da intenzivira kontakte o mogućem dodatnom uvozu, kao i da u pregovorima s talijanskim ENI-jem pokuša dogovoriti da ENI Hrvatskoj prepusti dio svojih količina plina iz Sjevernog Jadrana.Kao strateške, dugoročne ciljeve, istaknuo je završetak razgovora s MOL-om o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine i nastojanje da se oni završe u siječnju, pri čemu bi plinski biznis preuzeo Plinacro. Dugoročni su ciljevi i izgradnja novih dobavnih pravaca i LNG terminal.
Građanstvo, odnosno tarifni kupci, apsolutno su sigurni i oni će dobivati potrebne količine plina, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec. Podsjetio je da je to Ministarstvo već uvelo mjere smanjenje isporuka velikim potrošačima, kao što je HEP, a kako bi imalo alat utjecaja i na lokalnu distributivnu mrežu najavio je donošenje odluke o kriznom stanju koja će omogućiti da se distributeri "stave pod kontrolu" vezano za smanjenje isporuka industriji.
Vlada će vjerojatno danas poslijepodne održati telefonsku sjednicu i prihvatiti taj prijedlog Ministarstva, najavio je Sanader.Velika većina povlaštenih potrošača već je smanjila svoju potrošnju, a odlukom će im se moći narediti da je svedu na minimum.U Hrvatskoj je 37 distributera i na njihov su sustav priključeni tzv. tarifni kupci, odnosno kućanstva, te dio industrije.Odluka o kriznom stanju omogućuje da se izda naredba distributerima da shodno kategorizaciji potrošača određenim kategorijama isporučuju manje količine plina (industriji na distributivnom sustavu).
Nakon što je noćas Hrvatskoj u potpunosti prekinuta opskrba ruskog plina potrebe se zadovoljavaju iz domaće proizvodnje i podzemnog skladišta Okoli.Prema trenutnim podacima, potrošnja plina je oko 580.000 prostornih metara na sat, od čega se oko 460.000 odnosi na široku potrošnju.HEP ima dovoljno drugih goriva za opskrbu toplinskom energijom i ne očekuje u tome nikakve probleme, a ne očekuje ni poteškoće u isporuci električne energije, rekao je Mravak.Dodao je kako procjene govore da će prelazak na skuplje gorivo na HEP utjecati maksimalno 20 milijuna kuna. Na ukupan prihod HEP-a od 13 milijardi kuna to je gotovo zanemarivo i neće imati nikakav utjecaj na cijene, rekao je Mravak. (H)
Sanader proglasio krizno stanje, gospodarstvo ostaje u "hladnom pogonu"
Dopunjeno 07.01 15:09!
Danas je na telefonskoj sjednici Vlada donijela odluku o proglašenju kriznog stanja u opskrbi prirodnim plinom, pa će gospodarstvo ostati u "hladnom pogonu".