"Konzultacije Sanadera i Zabe napravljene bez namjere miješanja u poslovne odluke"
"Konzultacije obavljene između premijera Ive Sanadera i Zagrebačke banke napravljene su bez bilo kakve namjere i miješanja u poslovne odluke Zabe ili bilo koje druge banke", rekao je za Business.hr glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun.
Najveća solarna centrala na svijetu radi punim pogonom
Solarna centrala Amareleja na jugu Portugala, najveća na svijetu, radi punim pogonom a količina struje koju će prozvesti biti će jednaka količini električne energije koju potroši oko 30.000 domaćinstava.
REKORD
Rekordno niska stopa rasta zajmova privatnom sektoru u eurozoni u studenom
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
FRANKFURT – Rast zajmova kompanijama i domaćinstvima u eurozoni usporio je u studenom na najnižu razinu u proteklih najmanje 17 godina, pod utjecajem manjka likvidnosti na tržištima, pokazali su u utorak podaci Europske središnje banke (ECB).
Zajmovi privatnom sektoru povećani su tako u studenom za samo jednu milijardu eura u odnosu na listopad, što je gotovo nulta stopa rasta i najslabije povećanje od početka praćenja tog pokazatelja 1991.
Zbog te je stagnacije godišnja stopa rasta zajmova privatnom sektoru u studenom kliznula na 7,1 posto, u odnosu na 7,8 posto u listopadu, a posebno je teško pogođena kategorija zajmova domaćinstvima, zbog pojačanih napetosti na financijskim tržištima i slabljenja gospodarstva.
Godišnja stopa rasta zajmova domaćinstvima u studenom kliznula na novu rekordno nisku razinu od 2,5 posto, u odnosu na 3,3 posto u listopadu, dok je stopa rasta zajmova kompanijama kliznula na najnižu razinu u protekle dvije i pol godine i iznosila je 11,1 posto, u odnosu na 11,9 posto u prethodnom mjesecu.
"Oštro usporavanje rasta zajmova privatnom sektoru u eurozoni u studenom vjerojatno će dodatno potpiriti zabrinutosti u ECB-u u vezi s manjkom likvidnosti u regiji", ocijenio je Martin Van Vliet iz ING Financial Marketsa.
"Sve u svemu, najnoviji gospodarski podaci iz eurozone vjerojatno će poduprijeti očekivanja tržišta da ECB vjerojatno neće napraviti pauzu sljedećeg tjedna na redovitom sastanku te da bi mogla sniziti ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda", zaključio je Van Vliet.
ECB je od početka listopada već snizio kamatne stope za 1,75 postotnih bodova, na važećih 2,5 posto, ali ekonomisti očekuju nova sniženja, s obzirom na slabljenje gospodarstva i naglo usporavanje inflacije.
VALUTE
Dolar nastavlja s povlačenjem, funta i dalje pod pritiscima
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
LONDON – Dolar je u utorak oslabio prema euru na međunarodnim valutnim tržištima nakon što su trgovci odlučili zatvoriti neke pozicije pred kraj godine, te uoči objave izvješća o stanju na američkom tržištu nekretnina i povjerenju potrošača tijekom dana.
Euro je do podneva ojačao 1,3 posto prema dolaru, popevši se na 1,4164 dolara. Zelena je novčanica oslabila i prema jenu, 0,4 posto, kliznuvši na 90,21 jen.
Pritisci na dolar i poticaji za euro i dalje su rezultat suprotnosti koju čini agresivno monetarno popuštanje u SAD-u s jedne i nešto oprezniji pristup Europske središnje banke (ECB).
Neki tržišni sudionici upozoravaju da dolar pogađaju i sukobi na Bliskom Istoku, koji su dali podršku rastu švicarskog franka na petomjesečnu najvišu razinu.
"Euro dobiva na snazi na račun dolara, prema kojemu vlada negativno raspoloženje zbog Fed-ova okretanja kvantitativnom jačanju likvidnosti", ocjenjuje Neil Mellor, valutni strateg Bank of New York Mellon u Londonu. "Ulagači žele biti manje izloženi pogrešnoj vrsti pozicija pred ulazak u novu godinu pa ih se rješavaju", dodaje.
Američke su kamatne stope gotovo na nuli i tamošnje su monetarne vlasti signalizirale spremnost na poduzimanje manje konvencionalnih koraka jačanja likvidnosti radi stimulacije gospodarstva.
Suprotno tome, ključne kamatne stope u eurozoni iznose 2,5 posto a stajališta ECB-a manje su jasna oko toga koliko su daleko europske monetarne vlasti spremne ići s njihovim snižavanjem u bliskoj budućnosti.
Nastavljaju se pritisci i na britansku funtu, koja se spustila na najnižu razinu prema dolaru u šest i pol godina, te nadomak rekordno niske razine ili izjednačavanja u odnosu na euro, pod utjecajem očekivanja novih snižavanja kamatnih stopa u Velikoj Britaniji radi suočavanja s produbljenim gospodarskim usporavanjem.
Funta je tako u utorak pala na 1,4385 dolara, najnižu razinu od početka 2002., dok se euro prema funti popeo na 97,75 penija, ojačavši 1,3 posto, nadomak rekordnih 98 penija dosegnutih u ponedjeljak.
Tržišta su sada u očekivanju objave podataka o američkom tržištu nekretnina, epicentru jednogodišnje recesije, tijekom dana. Odvojeno se očekuje i objava izvješća o povjerenju potrošača u prosincu.
VALUTE
Kuna oslabila prema euru za 0,43 posto, euro iznad 7,3 kune
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Na današnjoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je oslabila prema euru za 0,43 posto, a srednji tečaj eura nakon više od 11 mjeseci vratio se iznad razine od 7,3 kune za jedan euro.
Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a iznosi 7,324425 kuna, a posljednji je put iznad razine od 7,3 kune bio 24. siječnja ove godine, kada je iznosio 7,318067 kuna.
Kuna je na današnjoj tečajnici HNB-a oslabila i u odnosu na ostale značajnije svjetske valute, a za najvećih 1,20 posto pritom je povećan srednji tečaj američkog dolara, i to na 5,155504 kune.
Srednji tečaj švicarskog franka veći je za 0,94 posto i iznosi 4,911107 kuna, dok je britanska funta ‘poskupila’ za 0,22 posto, na 7,484595 kuna po srednjem tečaju HNB-a.
ZAHTJEVI
Srbi od Hrvatske potražuju imovinu vrijednu 30 milijardi eura
Autor/izvor: SEEbiz / Nezavisne
BEOGRAD, BANJA LUKA – Vrijednost imovine izbjeglih Srba iz Hrvatske iznosi više od 30 milijardi eura, tvrdi Milojko Budimir, glavni tajnik Udruženja Srba izbjeglih iz Hrvatske, sa sjedištem u Beogradu.
Budimir napominje da se radi o procjeni zasnovanoj na istraživanjima i podacima do kojih se došlo na različite načine, jer precizne podatke o vrijednosti te imovine nema nitko.
"Ono što je sigurno je da se radi o zaista ogromnoj imovini. Uzmite kao primer da su hrvatski Srbi isključeni iz procesa pretvorbe i privatizacije, imate penzije koje nisu isplaćivane i slično. Radi se o enormnoj količini novca", rekao je on.
I bivši potpredsjednik krajinske vlade Branko Lubovac kaže da je imovina Srba jako velika, ali da točan podatak teško dobiti jer registracija imovine nije obavljena kako treba. Naime, prema njegovim riječima, Srbi su UNHCR-u do kraja prosinca 1995. godine dostavili spisak svoje imovine, što je bio uvjet da dobiju status izbjeglice. Međutim, Lubovac kaže da je UNHCR taj posao uradio "traljavo".
"Ukupno je popisano više od 100.000 predmeta. Problem je što taj posao nije odrađen, a u međuvremenu je dio kuća obnovljen, pa bi se i taj spisak trebao revidirati ako bi se željela utvrditi vrijednost", pojašnjava Lubovac.
On je izradio studiju o imovini i podaci do kojih je on došao govore da je osim kuća do kraja rata Srbima, između ostalog, uništeno 182 zadružna doma, 56 ambulanti, 311 ugostiteljskih objekata, 118 privrednih skladišta, 30 muzeja, više od 300 trgovina, oko 50 ambulanti, te 113 vodovoda i sva niskonaponska mreža.
Lubovac je uvjeren da ključ rješavanja problema Srba iz Hrvatske drži Beograd, jer je u Sporazumu o međusobnom priznanju Hrvatske i Srbije definiran način obeštećenja ljudi i njihove imovine.
Pored hrvatskih vlasti, za nerješavanje ovog problema on krivi i EU, UN i međunarodnu zajednicu u cjelini, ali i srpske organizacije i udruženja koja su "rascjepkana, neorganizirana i podijeljena".
ANALIZE
Stratfor: Hrvatska će, kao i Slovenija, raditi probleme susjedima
Autor/izvor: Martina Čizmić
AUSTIN – Neovisna američka agencija za strateška istraživanja Stratfor, upozorila je da će spor oko graničnog pitanja između Slovenije i Hrvatske imati posljedice i na druge zemlje koje su u susjedstvu.
Stratfor upozorava kako će Slovenija blokiranjem hrvatskih pregovora sa Europskom unijom ugroziti cijelokupni proces ulaska država Zapadnog Balkana u Uniju.
"Spor između Hrvatske i Slovenije imati će domino efekt na buduće pregovaračke procese s drugim državama u regiji", ocjenjuju američki analitičari.
Dodaju kako će Zagreb "morati zakopati ratnu sjekiru sa Slovenijom i to pod uvjetima koje odluči Ljubljana".
"To će ih vjerojatno naučiti kako da sami vrše pritisak na susjede, posebice Srbiju, kada Hrvatska dođe na red da se njoj postavi pitanje o ulasku drugih država u EU", stoji u analizi.
"Hrvatsko-slovenski primjer, zbog toga će imati dugoročne i opasne posljedice za europsku budućnost cijelokupne Balkanske regije, jer će Hrvatska na temelju vlastitog iskustva biti hrabrija u zahtjevima prema svojim balkanskim susjedima", ističe Stratfor.
U budućnosti bi članice mogle prihvatiti kao svoju obvezu da riješe sve probleme koje imaju sa zemljama kandidatkinjama ili kroz blokadu ili kroz usporavanje njihovog procesa pridruživanja.
"Ukoliko Hrvatska postane članica EU u sljedećih nekoliko godina, biti će veoma glasna u isticanju svojih sporova sa Srbijom i BiH, a možda od Srbije bude zahtjevala i isplatu ratne odštete", ocjenjuju u Stratforu.
Amerikanci ističu kako je područje bivše Jugoslavije izvor potencijalnih sporova. Kao najbolji primjer navode upravo granični spor između Slovenije i Hrvatske koji je ugrozio Hrvatski ulazak u EU.
"Hrvatsko-slovenski odnosi uzrok su velikih glavobolja za EU", ističe Stratfor.
Ono što analitičari u Stratforu nisu naveli je da je i Slovenija prilikom ulaska imala problema jer ju je Italilja blokirala zbog nesređenih odnosa. Slovenija je tako naučila na svom primjeru, a istu će praksu nastaviti, vjerojatno, i Hrvatska.
Trgovački sud Bjelovar
Zdenka iz Velikih Zdenaca ide u stečaj
Uprava mliječne industrije Zdenka iz Velikih Zdenaca podnijela je danas Trgovačkom sudu u Bjelovaru Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad tom tvrtkom, stoji u obavijesti dostavljenoj danas Zagrebačkoj burzi.
Stagnacija na završetku dosad najlošije godine
Ulagači ispraćaju najgoru godinu na burzi
Na Zagrebačkoj burzi većina analitičara očekuje danas mirnu trgovinu i nastavak stagnacije Crobex indeksa.Mirno je i na globalnim burzama. Ulagači posvuda zbrajaju gubitke kako se približava završetak jedne od najgorih burzovnih godina u povijesti.
REAKCIJA
HUP: Treba analizirati utjecaj Zakona na trgovački sektor
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Udruga trgovine Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) smatra kako je zbog prelijevanja svjetske krize i na hrvatsko područje te najave usporenog rasta gospodarstva i potrošnje potrebno u narednom razdoblju napraviti kompletnu analizu i efekte neradne nedjelje na trgovački sektor, koji ima više od 260.000 zaposlenih.
Podsjećaju kako je HUP-Udruga trgovine kao relevantan socijalni partner sudjelovala u svim fazama donošenja novog Zakona o trgovini u kojem se ujedno regulira i radno vrijeme prodavaonica.
U više navrata Udruga je isticala da se radno vrijeme mora regulirati na razini države, da se ne smije nikome pogodovati, tj. da država mora osigurati iste uvjete za poslovanje nedjeljom svim poduzetnicima. Udruga je, navodi se u priopćenju, tražila da se suzi krug izuzetaka od zabrane rada nedjeljom, koji su po mišljenju članstva ipak preširoko utvrđeni te se na taj način ne postiže jednaki pristup prema svim poslodavcima.
Po pitanju (ne)radne nedjelje, u strukturi članstva Udruge trgovine postojala su različita mišljenja pa je Udruga trgovine predlagala i određene sugestije i primjedbe u području reguliranja radnog vremena.
Kako određene sugestije Udruge nisu ugrađene u novi Zakon, u konačnoj odluci puštanja Zakona u saborsku proceduru, na Gospodarsko-socijalnom vijeću predstavnici HUP-a nisu podržali predložene odredbe vezane uz regulativu radnog vremena. Na preostali tekst Zakona kojim se uređuje djelatnost trgovine na GSV-u predstavnici poslodavaca dali su svoju suglasnost.
U HUP-u ističu kako su nakon prelijevanja svjetske krize i na hrvatsko područje i najave usporenog rasta gospodarstva i potrošnje, nastali i novi uvjeti poslovanja koji su različiti od onih koji su postojali dok se finalizirao novi Zakon. Stoga drže kako je potrebno u narednom razdoblju napraviti kompletnu analizu i efekte neradne nedjelje na trgovački sektor.
Ističu da u djelatnosti trgovine postoji granski Kolektivni ugovor koji se primjenjuje već od 1997., koji je 2005. proširen na cijeli sektor te u kojem se uređuju sva prava i obveze zaposlenika kao i prava i obveze poslodavca.
TRŽIŠTE
Europske burze: Opet pad indeksa, ulagači očekuju težak početak 2009.
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
LONDON/FRANKFURT – Posljednjeg cjelodnevnog dana trgovanja u 2008. europske su dionice u utorak ojačale, predvođene dionicama naftnog i plinskog sektora.
Londonski je FTSE indeks ojačao tako 1,1 posto, na 4.367 bodova, dok je DAX indeks Frankfurtske burze ojačao 2,2 posto, na 4.810 bodova. Indeks FTSEurofirst vodećih 300 europskih dionica na putu je da zabilježi pad od oko 46 posto u 2008., pogođen krizom na kreditnom tržištu koja je izazvala globalno gospodarsko usporavanje.
"Nitko nije očekivao takvu recesiju, takvu krizu. Uz takve oscilacije, tržišta čeka teška prva polovica 2009.", ocjenjuje Hans-Juergen Delp, ulagački strateg Commerzbanka u Frankfurtu.
Dionice naftnog sektora nisu pogođene nižim cijenama sirove nafte te su nastavile s dan ranije započetim rastom. BP, Royal Dutch Shell i Total ojačali su između 1,3 i dva posto. Cijena sirove nafte na američkom tržištu, koja je u srpnju dosegnula rekordnih 147 dolara za barel, oslabila je ukupno oko 59 posto u 2008. Cijene se trenutno kreću oko 40 dolara po barelu.
"Tek u drugoj polovici godine možemo očekivati naginjanje k oporavku", ističe Delp. "Na sve se strane poduzimaju razne mjere, bilo vladini programi ili paketi poticaja, tako da mislim da je sadašnja situacija neusporediva s onom iz 1929.", dodaje.
Na strani dobitnika našle su se i dionice farmaceutskog sektora. GlaxoSmithKline, AstraZeneca i Novartis redom su ojačale između 0,6 i 0,9 posto. Ojačale su i dionice bankarskog sektora, pri čemu je UniCredit zabilježio 2-postotni rast, a Deutsche Bank 4,6-postotni. Jedini sektor koji je zabilježio pad je onaj osiguravatelja, pri čemu su Prudential, Aviva i Standard Life izgubili između 0,7 i 2,6 posto na vrijednosti dionica.
"Što prije zaboravimo 2008., to bolje", kaže Howard Wheeldon, viši strateg tvrtke BGC Partners. "Imao sam negativan predosjećaj u vezi s 2008., no da sam prognozirao pad burzi od 46 posto, bili bi me smjestili u ludnicu. No, uvjeren sam da ćemo 2009. završiti u plusu, te u 2010. uploviti u znatno boljem stanju".
Ulagači su sada u očekivanju objave američkog Chicago PMI indeksa menadžera nabave tijekom dana.
Nikkei indeks Tokijske burze ojačao je 1,3 posto, na 8.860 bodova.
OSIGURANJA
HUO: Zaračunata bruto premija osiguravatelja gotovo 8,8 milijardi kuna
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Ukupna zaračunata bruto premija 25 hrvatskih osiguravatelja na kraju studenog ove godine iznosila je 8,79 milijardi kuna ili 6,9 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a rast je prvenstveno rezultat povećanja premije neživotnih osiguranja, pokazuju privremeni podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).
Zaračunata premija u neživotnim osiguranjima iznosila je, naime, na kraju studenog 6,57 milijardi kuna te je prema istom razdoblju lani povećana za 7,9 posto, dok se kod životnih osiguranja istovremeno bilježi rast premije od 3,8 posto, na 2,2 milijarde kuna.
Prema udjelu u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji, koji je na kraju prošlog mjeseca iznosio 34,36 posto, na prvom je mjestu i dalje Croatia osiguranje.
Ukupna premija Croatia osiguranja (ZSE:CROS-R-A) bila je veća od 3 milijarde kuna te je prema kraju studenog prošle godine porasla za 4,5 posto.
Na drugom je mjestu Allianz Zagreb, s ukupnom premijom od 999,1 milijuna kuna i udjelom od 11,37 posto. Na trećem je mjestu Euroherc (ZSE:EHOS-R-A), a ukupna premija tog osiguravatelja ostvarena je samo u neživotnim osiguranjima, te na kraju studenog bila je na razini od gotovo 974,3 milijuna kuna, što čini 11,08 postotni udio u ukupnoj premiji hrvatskih osiguravatelja. Prema studenom lani, premija Allianza je porasla za 6,2 posto, a Euroherca za 6,6 posto.
Glavnina ukupne premije Croatia osiguranja, odnosno više od 2,7 milijardi kuna, odnosi se na premiju u segmentu neživotnog osiguranja, u kojem Croatia drži 41,07 postotni udio. Slijede Euroherc s udjelom od 14,81 posto i Allianz s premijom od gotovo 644 milijuna kuna te udjelom od 9,79 posto, kao i Jadransko osiguranje (ZSE:JDOS-R-A) s nešto manjim, 9,42 postotnim udjelom (premija od 619,5 milijuna kuna).
Allianz se pak nalazi na prvom mjestu liste osiguranja s najvećom premijom u životnom osiguranju. S 355,13 milijuna kuna zaračunate bruto premije, Allianz je u tom segmentu na kraju studenog držao 16,05 postotni udio.
Udio Croatia osiguranja u tom segmentu iznosi 14,41 posto (premija od 318,7 milijuna kuna), a s udjelom od 10,49 slijedi osiguravajuća kuća Grawe, s premijom u iznosu od 239,2 milijuna kuna.
Podaci HUO-a pokazuju i da su na kraju studenog u ukupnoj premiji najveći udio imala osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (30,60 posto), životno osiguranje (21,37 posto) te osiguranje cestovnih vozila (12,16 posto).