Zaba odgađa povećanje kamatnih stopa

U konzultaciji s Vladom, Zagrebačka banka donijela je odluku o odgodi povećanja kamatnih stopa na kredite građanima, priopćeno je danas iz Zabe.

Zagrebačka banka pomno će pratiti daljnji razvoj na međunarodnim i hrvatskom financijskom tržištu, te će prema razvoju situacije odgovarajuće usklađivati kamatne stope, o čemu će pravovremeno izvijestiti svoje klijente i javnost, navodi se u priopćenju.

Vichy i Lider daruju desetero odabranih

Nasumičnim kompjutorskim odabirom izabrali smo deset osoba koje su točno odgovorile na postavljeno pitanje ‘Kako se zove linija Vichy proizvoda za muškarce?’ koje će na dar dobiti Vichy Homme Normactiv Cg njegu za lice. Da podsjetimo, točan odgovor bio je ‘Vichy homme’

Dobitnici su:

Renato Gašparić, Koprivnica

Jasminka Vidaković, Osijek

Goran Erceg, Zagreb

Stjepan Tvorić, Vrbovec

Luka Smolković, Velika Gorica

Antonela Bogdan, Drniš

Miroslav Martinčević, Varaždin

Petra Petak, Velika Gorica

Mate Radojković, Zagreb

Niko Ikić, Pazin

Stambene štedionice dobrile gotovo 30.000 kredita za međufinanciranje

Tijekom tri godine, otkada je međufinanciranje i uvedeno, pet je naših štedionica: Prva, Raiffeisen, Wüstenrot, te PBZ i HPB stambena štedionica, odobrilo gotovo 30.000 kredita za međufinanciranje građana vrijednih 3,6 milijarde kuna.

Ti se krediti mogu dobiti odmah, u većem iznosu i na dulji rok otplate nego redovni, pa su dijelom i zato štedišama postali zanimljiviji od redovnih. Vodeća u odobravanju kredita za međufinanciranje je Wüstenrot štedionica koja je u protekle tri godine sama dodijelila oko 880 milijuna kuna tih sredstava i omogućila da oko 7100 njezinih štediša i na taj način razriješi svoje stambeno pitanje. Prva i Raiffeisen stambena štedionica zajedno su do sredine prosinca odobrile više od 13.000 tih kredita ukupno vrijednih 1,5 milijardi kuna. Dvije najmlađe PBZ stambena i HPB štedionica, koje su te kredite i najkasnije uvele, ukupno su dosad dodijelile gotovo 9.900 kredita za međufinanciranje.

U kojoj su mjeri krediti za međufinanciranje štedišama stambenih štedionica postali privlačniji, pa i traženiji od redovnih govori i pokazatelj da su naše štedionice u proteklih godinu dana odobrile čak sedam puta više kredita za međufinanciranje nego redovnih. ‘Zanimanje za redovne kredite opada i zato što su iznosi tih kredita ograničeni iznosom štednje, pa najčešće iznos koji možemo odobriti u potpunosti ne zadovoljava potrebu štediše. Na drugoj, pak, strani krediti za međufinanciranje nisu ograničeni (iznose i do 200.000 eura), na dulji su rok (i do 24 godine) otplate, a i po kamatama (već od 3 posto) jednako su povoljni kao i redovni. Velika je pogodnost i ta što svi krediti stambenih štedionica (za razliku od bankarskih) imaju fiksnu kamatu tijekom cijelog razdoblja vraćanja’, pojašnjava Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrota.

Iako je u posljednje tri godine u nas došlo do znatnog pomaka na planu novog stambenog kreditiranja, analitičari su mišljenja da se na tome ne smije stati. Naprotiv treba kažu stalno iznalaziti nove, povoljnije modele povećanja i ugovaranja, pa i stambenog kreditiranja. U svezi s tim odgovorni ljudi iz naših stambenih štedionica tvrde da ukupno kreditiranje, pa i samo međufinanciranje – može realno rasti tek po približno istim stopama kako bude raslo ugovaranje štednje. Ako se, pak, na kraju ostvare najnovije prognoze da i u sljedeće tri godine treba očekivati najmanje 10-postotni godišnji rast novog ugovaranja, naše bi stambene štedionice, znači i u naredne tri godine građanima štedišama mogle odobriti još najmanje 30-ak tisuća novih kredita za međufinanciranje. (Nikola Prskalo)

Eu četvrtinu plina dobiva iz rusije
Gazprom se sprema na obustavu plina Ukrajini

Počele su tehničke pripreme za obustavu plina Ukrajini, izjavio je u utorak direktor ruskog energetskog diva Gazproma, podsjetivši da na Novu godinu ističe rok za otplatu ukrajinskog duga.

"Ukoliko do kraja dana 31. prosinca Ukrajina ne plati svoj dug, tada Gazprom neće moći 2009. nastaviti s isporukom plina", rekao je Aleksej Miller.Gazprom je, s tim u svezi, uputio i pismo upozorenja svojim europskim klijentima.EU četvrtinu plina dobiva iz Rusije a 80 posto te količine putuje kroz ukrajinski teritorij.Ukrajina je za dosadašnje isporuke Gazpromu dužna isplatiti više od dvije milijarde dolara.Ruski je energetski div također objavio da će Ukrajina od 1. siječnja 1.000 prostornih metara plina morati plaćati 418 dolara dok je dosad Kijev plaćao 179,5 dolara za istu količinu. (H)

Rast BDP-a u trećem kvartalu usporen na 1,6 posto

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je tromjesečju ove godine osjetno usporen – realno je bio veći za svega 1,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

To je jedna od najnižih tromjesečnih stopa rasta BDP-a u zadnjih osam godina.Niža od te zabilježena je zadnji put u četvrtom kvartalu 2000. od 0,6 posto, dok je nešto malo viša bila u prvom tromjesečju 2005. kada je iznosila 1,8 posto. Stopa rasta BDP- u u trećem ovogodišnjem kvartalu prepolovljena je u odnosu na onu iz drugog ovogodišnjeg tromjesečja kada je iznosila 3,4 posto, dok je u prvom kvartalu bila 4,3 posto.Prema istom razdoblju prošle godine, kada je iznosio 5,1 posto, porast BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu niži je za čak 3,5 postotna boda.

Na takvo kretanje BDP-a utjecalo je izrazito smanjenje rasta osobne potrošnje, kao i izvoza roba i usluga, a i nižih stopa rasta u svim ostalim kategorijama potrošnje. Tako je stopa rasta osobne potrošnje u trećem tromjesečju ove godine iznosila svega 0,4 posto, što je najniža stopa rasta u zadnjih devet godina.U prethodnom je tromjesečju osobna potrošnja zabilježila rast od 2,2 posto, a u trećem tromjesečju prošle godine od 6,2 posto.Značajniji doprinos rastu BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju bilježi se samo kod investicija u kapital, sa stopom rasta od 6,6 posto. No, stopa rasta investicija u trećem je kvartalu ove godine prepolovljena u odnosu na prethodno tromjesečje, u kojem je ostvaren značajan, 12,6 postotni rast.

Državna je potrošnja, nakon rasta od 3,2 posto u drugom, u trećem ovogodišnjem tromjesečju povećana za 1,3 posto.Istodobno, na stopu rasta BDP-a nepovoljno je utjecao odnos s inozemstvom, budući je izvoz roba i usluga porastao za svega 1,7 posto, a uvoz roba i usluga za znatno viših 6,3 posto. Pritom je stopa rasta tromjesečnog izvoza najniža od početka 2005. godine. Statistički podaci o obračunu BDP-a po proizvodnoj metodi, odnosno bruto dodanoj vrijednosti također ukazuju na osjetno usporavanje rasta, obzirom da je rast bruto dodane vrijednosti u trećem tromjesečju ove godine iznosio 2,1 posto, odnosno dvostruko manje nego u prethodnom tromjesečju.

Pritom je u industriji, koja ima najveći udio, zabilježen pad bruto dodane vrijedosti, također po prvi put unazad nekoliko godina, i to za 0,1 posto. Pad se bilježi i u trgovini, i to za 2,1 posto.Visoka stopa rasta bilježe se pak samo u građevinarstvu, i to od 8,5 posto, što je niže u odnosu na 10,4 posto iz drugog, ali i više od 7,7 posto iz prvog tromjesečja ove godine.Niže stopa rasta bruto dodane vrijedosti u odnosu na prethodno tromjesečje u trećem su kvartalu imali prijevoz i skladištenje – pad sa 7,3 na 4,8 posto, i financijsko posredovanje – pad sa 5,6 na 5,4 posto, dok su više stope zabilježene u poljoprivredi (sa 3,5 na 4,8 posto) te hotelima i restoranima (sa 1,6 na 2,4 posto). (H)

plinski biznis
Gazprom zabilježio rast dobiti za 83 posto

Ruski energetski div Gazprom u utorak je izvijestio da je u prvoj polovici 2008. ostvario snažan, 83-postotni rast neto dobiti, većim dijelom zahvaljujući prodaji jedne banke u svojem vlasništvu.

Neto dobit u šest mjeseci do lipnja iznosila je 573,75 milijardi rublji (19,5 milijardi dolara, 13,8 milijardi eura), stoji u priopćenju te kompanije.Prihodi su u prvih šest mjeseci skočili 52,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, na oko 59 milijardi dolara."Najveći udio u tome ima prodaja Gazpromovog udjela u Gazprombanku u lipnju", priopćila je ta kompanija.Procjenjuje se da Gazprom kontrolira oko četvrtinu svjetskih rezervi prirodnog plina, te da podmiruje oko četvrtine potreba Europske unije.Tvrtka je u zbog nepodmirenih dugova u sukobu s Ukrajinom, te je zaprijetila obustavom opskrbe toj zemlji, važnoj tranzitnoj ruti za Europu, ne postigne li se sporazum do Nove godine. (H)

TRAKAVICA
IGH: Ingra nam nije konkurent, njihov je problem struka
30.12.2008 13:50:30

ZAGREB – Radićeva kompanija tvrdi da je Ingra ‘nekoliko desetaka puta’ upozoravana na propuste o čemu postoje pisani tragovi u građevinskom dnevniku.

KARIJERE
Pliva: Željko Čović definitivno odlazi, umjesto njega Matko Bolanča
Autor/izvor: Ivan Hrstić
ZAGREB – Pliva je objavila da je "na sjednici Nadzornog odbora održanoj 29. prosinca Željko Čović, predsjednik uprave Plive d.d. i glavni operativni direktor obavijestio Nadzorni odbor da je na osobni zahtjev odlučio napustiti kompaniju i karijeru nastaviti izvan Plive te je podnio ostavku s mjesta predsjednika Uprave sa stupanjem na snagu 31. prosinca 2008. godine."

Čović odlazi nakon 16 godina u najmekšoj fotelji najveće farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj, a donedavno i u regiji. Njegovi pokušaji da zauzme jače pozicije na globalnoj razini ipak su završili nuspjehom: u doba konsolidacije farmaceutske industrije Pliva je ostala premalena da bi zaigrala ulogu lovca, pa se ubrzo našla na meti mnogo brže rastućih kompanija.
Brzi odlazak Čovića, bez ‘razdoblja tranzicije’, ukazuje pak na to da više-manje nije imao ni izbora nego ‘na vlastiti zahtjev’ otići. On za sada još ne otkriva ima li već negdje osiguranu rezervnu poziciju, no savim je jasno da mu egzistencija ne ovisi o novom zaposlenju.

Pliva nije uspjela u dovoljnoj mjeri iskoristiti plodove svog rada u doba kad rad na istraživanju novih lijekova zbog sve većih troškova nije bio rezerviran samo za one najveće farmaceutske multinacionalke. Sa sumamedom je ostala one-hit-wonder, a kad su rojaliteti od Pfizera i ostalih prestali dotjecati, bilo je već odavno posve jasno da Pliva toj utakmici ipak ni po čemu nije dorasla.

Alternativa je bila logična, pa joj je utekao i Čović: ekspandirajuće globalno tržište generičkih lijekova, odnosno razvoj kopija lijekova koje su izmislili drugi, a za koje su u međuvremenu istekla ključna patentna prava, kao uostalom i za plivin azitromicin. Čović je dobar dio proteklog desetljeća proveo u zrakoplovu ostavljajući dojam da u tim međunarodnim vodama pliva kao riba u vodi. Na žalost, za Plivu je već bilo prekasno, jer su drugi u toj preorijentaciji bili brži i odlučniji, svoje ljudske i financijske kapacitete od početka su usmjerili na ono što će doista donijeti rezultate. U ovom poslu svako zaostajanje skupo se plaća. Širenje Plivinih pipaka po Europi, od Španjolske do Rusije, pa i prelazak Atlantika i pokušaj osvajanja Amerike u direktnoj utakmici s velikim dečkima, ostat će dvojbena Čovićeva strategija, kojoj nikad neće biti pružena šansa da vrati sve što je u nju uloženo.

Ono što treba priznati, Pliva je mnogo prije utakmice Actavisa i Barra prodana strancima, ali njome se i dalje upravljalo iz Zagreba (točnije, Čović je i dalje mogao provoditi svoju volju, gdje god da se nalazio). To je bila Čovićeva zasluga, no s vremenskim odmakom možemo definitivno reći da od toga Hrvatska i nije imala toliko koristi koliko bi se možda očekivalo.
Čovićev grčeviti otpor prema islandskom Actavisu bio je pokušaj da i dalje ostane u igri te da Plivu i dalje više-manje osobno vodi iz Zagreba, Barr je bio njegov izbor koji mu je to donekle omogućavao (a Pirova pobjeda nad Actavisom zorno je pokazala kakve je sve adute Čović u stanju izvući iz rukava)

Čovićev grčeviti otpor prema islandskom Actavisu bio je pokušaj da i dalje ostane u igri te da Plivu i dalje više-manje osobno vodi iz Zagreba, Barr je bio njegov izbor koji mu je to donekle omogućavao (a Pirova pobjeda nad Actavisom zorno je pokazala kakve je sve adute Čović u stanju izvući iz rukava). No, domino pločice farmaceutskih kompanija na europskoj i globalnoj razini i dalje se ubrzano nastavljaju preslagivati, pa je i Barr uskoro pao pod naletom onih koji su imali širu viziju i daleko veći moment sile.

Dolaskom Teve, definitivno nestaje i Pliva, odnosno Čovićeva Pliva, na kakvu smo se već navikli u proteklih dva desetljeća. Mnogo manje će se pričati o regionalnom divu, a europske i globalne ambicije ionako su već zaboravljene. Pliva će uskoro biti uklopljena u strukturu izraelske Teve, a u kolikoj mjeri će njen identitet preživjeti, ovisit će o procjeni tijekom sl

Umro Ante Čičin-Šain

Prvi guverner Hrvatske narodne banke i ugledni ekonomist, kojeg je premijer Ivo Sanader nedavno imenovao u Ekonomsko vijeće, Ante Čičin-Šain preminuo je od posljedica moždanog udara.

Prodaja stanova u 2008. smanjena za gotovo 11 posto

Prodaja stanova u 2008. smanjena za gotovo 11 posto Prodaja stanova u 2008. godini pala je za 10,7 posto, podaci su ispitivanja portala za oglašavanje nekretnina Crozilla.com.

Ministarstvo financija prodalo više od milijardu kuna trezorskih zapisa

Ivan Šuker Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija planiran je iznos izdanja od 750 milijuna kuna, a ostvaren je iznos emisije od 1,044 milijarde kuna.

Zbog hladnoće popucale zagrebačke vodovodne cijevi

Zagrebački Centar za hitne intervencije ispumpava vodu s cesta i sanira vodovodne cijevi koje su jutros zbog hladnoće popucale na više mjesta u istočnom i zapadnom dijelu grada.