Ministarstvo zaštite okoliša: Oppenheim u strahu od osobne odgovornosti iskrivljuje činjenice

Na prigovor predsjednika Uprave Ingre Igora Oppenheima ministrici Marini Matulović-Dropulić da odlučuje o sudbini dvorane Arena, odgovorilo je Ministarstvo zaštite okoliša.

Ulaganje u zlato sigurna investicija

Događaji bez presedana koji su zadesili svjetsko gospodarstvo kroz globalnu financijsku krizu zainteresirali su mnoge ulagače za zlato kao jedino sigurno ulaganje.

Domaće kompanije u pohodu na vlastite dionice

Uljanik plovidba je 23. prosinca stekla ukupno 2010 vlastitih dionica, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak. Nakon tog stjecanja ukupni broj trezorskih dionica tog brodara iznosi 29.703, što predstavlja 5,12 posto temeljnog kapitala društva.

Muke po Prisavlju: Suradnja novinara s PR-ovcima neophodna, ali kako spriječiti korupciju?

Muke po Prisavlju: Suradnja novinara s PR-ovcima neophodna, ali kako spriječiti korupciju? Nakon što je gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara priznao kako je preko PR agencije Moire "kupio" gostovanje u emisijama HRT-a, taj je skandal na Prisavlju potegnuo pitanje suradnje HRT-ovih novinara s agencijama za odnose s javnošću.

Matulović Dropulić presudila Areni jer je dioničarka IGH?

U Ingri su uvjereni da iza cijele kampanje protiv te tvrtke stoji IGH, čiji je interes naštetiti ugledu svog konkurenta, a u cijelom je slučaju, smatraju također u Ingri, još sramotnije to što se u sve uključila i ministrica Marina Matulović-Dropulić, dioničarka IGH.

Sanader: Slovensko ponašanje je dokaz slabih argumenata s njihove strane

Na sjednici Vlade na kojoj je usvojen Nacionalni program za pristupanje EU za 2009. premijer Ivo Sanader podsjetio je da je u 2008. završen sav planirani posao na zakonodavnom planu.

Ilegalna suradnja Đapića i Zeca ipak postojala?

Ilegalna suradnja Đapića i Zeca ipak postojala? Objava oglasa sa spornim trgovačko-političkim ugovorom između Ante Đapića i vlasnika Kamen-Ingrada Vlade Zeca aktualizirala je istragu Uskoka o analizi imovine čelnika HSP-a.

Hypo Real Estate pod istragom zbog insajderskog trgovanja

Krizom pogođena njemačka hipotekarna banka Hypo Real Estate (HRE) pod istragom je zbog sumnje u insajdersko trgovanje, prenosi u ponedjeljak tjednik Der Spiegel.

PORUKE
Sanader: Ne može nam Slovenija braniti iznošenje argumenata
29.12.2008 13:42:30

ZAGREB – "Hrvatska neće prejudicirati granicu, ali nećemo dopustiti da nam netko zabrani donošenje i iznošenje argumenata", rekao je premijer.

AUTO
Zastava: Punto će se sastavljati od delova iz Hrvatske i Slovenije
Autor/izvor: SEEbiz / Blic
KRAGUJEVAC – Sve je izvesnije da će oko 15.000 delova za punto i dalje stizati iz Italije jer domaći kooperanti nemaju dovoljno novca a ni želje da učestvuju u poslu veka.

Iako bi i samo 15 odsto proizvodnje delova obezbedilo 1.500 radnih mesta, domaći proizvođači delova čekaju da im Italijani isporuče ne samo zvaničan poziv za saradnju već i crteže delova. Poražavajuće je i to što će uz kooperante Fiata iz Italije u Kragujevac stizati i delovi iz Hrvatske i Slovenije budući da se firme iz regiona, za razliku od domaćih, još od prošle godine spremaju za dobijanje sertifikata Fiata.

U Kragujevac su u međuvremenu stigli pozivi iz Zagreba, Solina, Šibenika pa je sve izvesnije da će na automobilima koji izlaze iz Kragujevca još dugo stajati Fiat, budući da bi za „Made in Serbia” trebalo 60 odsto delova da se pravi ovde.

“Uzaludni su bili svi pokušaji da se tokom protekle dve godine domaći proizvođači auto-komponenata privole da prave nove delove za moderne automobile. Javile su se fabrike iz Hrvatske i Slovenije, koje su već u pregovorima sa Italijanima i već su se spremile da prave pojedine delove za Fiatova vozila koja će se praviti u Kragujevcu. Od domaćih firmi za sada niko nije ozbiljno zainteresovan, mada od ovog posla zavisi sudbina oko 250.000 radnika u Srbiji”, kaže izvor iz menadžmenta kragujevačke fabrike automobila.

Jedan od većih kooperanata bivše „Zastave automobila”, koji je za domaći program isporučivao čak 350 delova, već se sprema da potpuno prekine proizvodnju auto-delova iako je pre pet nedelja Fiat zatražio detaljan izveštaj o ljudskim i tehnološkim kapacitetima firme.

“Prošlogodišnja ponuda i nije bila ozbiljna jer se radilo o proizvodnji 5.000 vozila. Kada nam budu dali crteže ili nagovestili mogućnost saradnje direktno iz Fiata, možemo o tome razmišljati. Ne znamo da li bi naše cene bile niže od italijanskih jer ne znamo ni kako izgledaju ti delovi, ni kako treba da se prave, niti koliko koštaju delovi koji stižu iz Italije. Tehnološki, mi bismo mogli da pravimo bar 50 pozicija za Fiat, kaže Milorad Janošević, direktor „Zastava auto-delova” iz Raške.

Braneći nas od prezaduženosti spasio nas financijske krize

Potkraj prošle godine upozorio je na inflaciju, na što je vlast odmahnula rukom, kao u šali. Upozorio je i da će antiinflacijske mjere HNB-a imati negativne posljedice ako ih ne podrži Vlada. Vlast ga, kakvog li iznenađenja, nije slušala, pa sad imamo još veći deficit platne bilance, smanjenu opću likvidnost gospodarstva, jačanje kune i rast kamata!

Piše: Gordana Gelenčer
gordana.gelencer@liderpress.hr

Staro pravilo da su lopovi gotovo uvijek korak ispred policije u Hrvatskoj je već neko vrijeme (srećom!) preoblikovano u izreku, pomalo već i u javno mnijenje – Rohatinski je uvijek korak ispred Vlade! Prvi se čovjek većini ljudi posve nevažne institucije u godinu-dvije prometnuo u prinudnog, ali uspješnoga gasitelja požara i to zato što se jedini pobrinuo da ima i čime gasiti. HNB, naime, danas jedini raspolaže viškom novca i jedini ima instrumente kojima banke može dodatno opskrbiti kapitalom, bude li opet zatrebalo (a sigurno hoće). Željko Rohatinski je čovjek kojega svi, pa i kumice na tržnici, pažljivo slušaju i, unatoč govornoj mani i stručnoj ekonomskoj tematici, itekako dobro razumiju. Zato doista nikoga nije iznenadio potez Hrvatske udruge za odnose s javnošću da upravo guvernera proglasi komunikatorom godine. U trenutku kad nas s političke pozornice zatrpavaju spinom kao ključem komunikacije (koji je gotovo isključio sadržaj i njegovu važnost uopće) takav izbor pokazuje da su u javnoj komunikaciji potrebni ljudi koji imaju što reći, pri čemu je posve nevažno koliko će to (ne)savršeno izgovoriti.
Unatoč teškoćama u govoru, Rohatinski govori kristalno jasno. Još nas je potkraj prošle godine upozorio na inflaciju, na što je vlast odmahnula rukom, kao u šali. U siječnju je prognozirao da ove godine inflacija ne može biti manja od šest posto (u kolovozu je dosegnula 8,4 posto). Upozorio je da će antiinflacijske mjere HNB-a (ograničenje rasta kredita i inozemnog zaduživanja, smanjenje operacija na otvorenom tržištu koje su bankama izvor kratkoročne likvidnosti, obrana tečaja kune) imati negativne posljedice ako ih ne podrži Vlada svojom ekonomskom politikom. Vlast ga, kakvog li iznenađenja, nije slušala, pa sad imamo još veći deficit platne bilance, smanjenu opću likvidnost gospodarstva, jačanje kune i rast kamata!

Slalom s inflacijom i nelikvidnošću

No Rohatinskog nije ‘izolirala’ samo Vlada. U svibnju se, na opatijskoj konferenciji Hrvatskoga novčanog tržišta, uspio ‘zakačiti’ i s Mesićevim savjetnikom za gospodarstvo Dubravkom Radoševićem. Radošević godinama upozorava da prejaka kuna ruši i ono malo izvoza što imamo, ali guverner mu je odgovorio rečenicom koja se još pamti: – Blago populistima, njihovo je kraljevstvo nebesko!
U međuvremenu je HNB, potpuno osamljen, žonglirao između inflacije, obrane tečaja, refinanciranja dugova, održavanja likvidnosti… Najprije je, da bi amortizirao dodatne pritiske na inflaciju zbog vlasničkih promjena u Ini, iz obvezne pričuve izbacio gotovinu u blagajni i tako sterilizirao viškove likvidnosti. No kriza je ubrzo zatvorila inozemne izvore kapitala, pa je HNB odlučio ukinuti graničnu obveznu pričuvu (‘kazna’ koju su banke plaćale za svako novo zaduživanje) otpustivši im oko 3,5 milijarde kuna. Zbog potrebe države da se refinancira kod domaćih banaka, HNB je smanjio i obveznu pričuvu sa 17 na 14 posto dodavši tako sustavu još 8,4 milijarde kuna. No, bilo je i odbijanja ponuda banaka na repo aukcijama i to zato što su banke ili ‘igrale’ s tečajem kune (što je guverneru bio znak da likvidnosti imaju dovoljno) ili su i nakon ubrizgavanja likvidnosti banke nastojale izbjeći financiranje države i prebaciti tu obvezu na HNB. Središnja banka, doduše, popuštanjem monetarnih restrikcija bankama nije uvjetovala gdje će i kome plasirati taj novac, ali bilo je logično da ga iskoriste za kredite državi, jer bi se tako 8,4 milijardi kuna posredno pojavilo u gospodarstvu. Zbog toga su nekoliko puta bile ‘kažnjene’ neot

Niske cijene dionica privlačne, no ne zna se koga najviše pogađa recesija

Niske cijene dionica privlačne, no ne zna se koga najviše pogađa recesija U mirnoj trgovini cijene dionica na azijskim burzama nisu jutros osjetnije oscilirale, ali je zbog sukoba u pojasu Gaze znatno porasla cijena nafte, dok je američki dolar oslabio.