16. članica eurozone
Slovaci mijenjaju krune eurima

Od prvog dana sljedeće godine Slovaci će svoje krune zamijeniti eurima. No u prvih nekoliko mjeseci, prema ustaljenom europskom običaju, cijene će biti izražene i u eurima i u krunama.

Spora putanja planeta najavljuje dramatičnu godinu

Pred svijetom, ali i Hrvatskom, turbulentna su vremena: otpuštanja radnika, stečajevi, borba za energente, a djelomično smirenje dolazi tek u listopadu 2009. kada dolar i američka ekonomija napokon počinju rasti. Baracku Obami prijeti atentat, a hrvatskom premijeru zdravstveni problemi, kaže astrologinja Anđelka Subašić.

Piše: Ema Martinović

Iako već nekoliko mjeseci cijeli svijet zbraja posljedice recesije, pravi val ili je možda čak bolje reći valovi zatvaranja tvrtki i otpuštanja radnika, posebice u zemljama zapadnog svijeta, tek prijete u godini koja je pred nama. U takvoj konstelaciji kada od neposredne budućnosti strepe i oni najveći i najbogatiji, blagostanju ili izbjegavanju pandemijskih problema ne može se nadati ni malena i mlada država poput Hrvatske. No, premda je pred nama turbulentna i relativno teška poslovna godina, Hrvatska bi pravu težinu krize trebala spoznati tek 2010. godine.

Hrvati neće podleći panici
Ljudi u Hrvatskoj neće podleći globalnoj panici, nastavit će trošiti više nego imaju, ali naravno ipak manje nego dosad. Obični mali ljudi u svim će se tim nevoljama, nakon više od desetak godina, ipak okrenuti jedni drugima, više se družiti i grupirati. Povećava se potreba za zajedničkim vrijednostima i idealima, međusobnom empatijom i senzibilitetom. U tome leži i velika prilika za neku vrstu samoizlječenja našeg društva, kojem bi jedna od nagrada (za neke možda i kazna) za sve napore i probleme od osnutka do danas mogla biti 2011. godina. Među ostalim darovima zvjezdanih konstelacija, ta bi godina trebala biti i godina primanja Hrvatske u EU.

Prvi mjeseci godine, istina, bit će iznimno teški, obilježeni padom dionica, naplatom vanjskih dugova, nesuglasica u vezi s rješenjima, tako da bi premijer Ivo Sanader zbog brojnih pritisaka mogao imati ozbiljnijih zdravstvenih problema. Tako barem pokazuju analize ekonomistice i astrologinje specijalizirane upravo za poslovnu astrologiju Anđelke Subašić. Možda će mnogi odmah odmahnuti rukom na spomen astrologije, ali činjenica je da savjete poslovnih astrologa koriste Europska banka za obnovu i razvoj, IBM, LEGO, Microsoft, danska duhanska industrija, a da o tvrtkama s azijskog prostora i ne govorimo. Uostalom, zar kontradiktorne, panične ili pak preoptimistične izjave, ali i potezi svjetskih i domaćih državnika, bankara, industrijalaca, intelektualaca… o globalnoj krizi i mogućim scenarijima za njeno smirenje ikome, posebice menadžerima i političkoj garnituri, daju jasne premise o tome što je najmudrije učiniti? Kako preživjeti buru?

Krizu predvidjeli prije 20 godina

Bez obzira jeste li ili niste skloni vjerovati da položaji planeta u svemiru djeluju na pojave na Zemlji, vrijedi imati na umu da se u zadnjih 30-ak godina dogodila istinska renesansa financijske astrologije, koja ekonomske cikluse uspoređuje s astrološkim. Novac je oduvijek bio taj koji je pokretao svijet i osiguravao moć, stoga se nije štedjelo u naporu da se poslovna i financijska astrologija istraži do najsitnijih detalja, a najveći joj je zamah zapravo dala široka primijenjenost računala i pojava interneta. Iako inače radi detaljne analize za tvrtke i menadžere – od toga kada pokretati tvrtku, kada ulagati, zapošljavati, koga odbrati za suradnika, kada svoju djelatnost širiti, a u kojim trenucima izbjegavati rizik – Anđelka Subašić za Lider je analizirala neka opća, svjetska kretanja, kao i najvažnije planetarne uticaje koji će kreirati gospodarska i socijalna zbivanja kod nas. Za biznis ništa nije važnije od dobrog tajminga, a upravo poslovna, točnije financijska astrologija pokušava dati odgovor na pitanje što činiti i kada.

Financije i krediti: U ljeto će kuna devalvirati
Udar na sektor počinje u ožujku, kulminira izvanrednim rebalansom proračuna (inflacija), u svibnju i lipnju kuna će devalvirati, a u listopadu prijeti bankrot. Guverner Rohatinski će biti pod velikim pritiskom i pitanje je hoće li ga izdrža

Poticaji privremenim korisnicima poljoprivrednog zemljišta

Vlada RH obvezala je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da utvrdi koje su kulture zasađene na poljoprivrednom zemljištu te koliko je sredstava isplaćeno na ime poljoprivrednih poticaja korisnicima za zemljište koje je dodijeljeno na privremeno korištenje, priopćeno je danas iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću.

U priopćenju se podsjeća kako je na temelju Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, Komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine Grada Benkovca donijela svojedobno rješenja o dodijeli poljoprivrednog zemljišta na privremeno korištenje. Riječ je o dvanaest rješenja, od kojih je danas osam korisnika još u posjedu dodijeljenog poljoprivrednog zemljišta, na kojima su nastali višegodišnji nasadi voćki i vinograda.

U međuvremenu, jedan od korisnika je odustao od daljnjeg obrađivanja dodijeljenog zemljišta, dok ih sedam još uvijek obrađuje dodijeljeno poljoprivredno zemljište. Za četiri slučaja nije poznat korisnik pa će Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva utvrditi činjenice o privremenom korištenju zemljišta prema tim rješenjima.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) dostavit će podatke o kreditima i otpisima kredita za privremene korisnike poljoprivrednog zemljišta, na temelju kojih će Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u zadanom roku sistematizirati te podatke i utvrditi slučajeve u kojima je potrebno sklapanje nagodbe.U slučajevima u kojima je korisnik uložio veća vlastita sredstva od dobivenih na ime poticaja i kredita, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva može zaključiti nagodbu radi naknade tih sredstava, navodi se u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s javnošć. (H)

Vancouver
Vancouver najsigurniji i najbolji grad za život

Svjetska organizacija Economist Intelligence Unit (EIU) proglasila je kanadski grad Vancouver najsigurnijim i najboljim gradom za život. U istraživanju EIU-a sudjelovalo je 127 gradova diljem svijeta, a testirane su infrastruktura, privredna dobra i sigurnosna situacija, prenosi Reuters.

Deset najboljih gradova za život prema EIU-u su Vancouver, Melbourne, Beč, Geneva, Perth, Adelaide, Sydney, Zurich, Toronto i Calgary, dok deset najlošijih čine Teheran, Douala, Harare, Abidjan, Pnom Pen, Lagos, Karachi, Dhaka, Alžir i Port Moresby. Interesantno je da su London, Los Angeles, Berlin i Tokyo ostali vrlo nisko na popisu najpoželjnijih svjetskih gradova.Kanadski gradovi, kao i Beč i Zurich u Europi, okarakterizirani su kao gradovi koji nemaju problema s terorizmom niti su potencijalna meta terorističkih napada.(www.hrt.hr)

Borut Pahor
Pahor: Slovenija u blokadi Hrvatske ima sve više saveznika

Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je za subotnje izdanje lista Dnevnik da je Europska unija danas spremnija slušati argumente njegove vlade o blokadi hrvatskih pristupnih pregovora i dodao kako Slovenija u sporu s Hrvatskom ima sve više saveznika u Europskoj uniji.

Na pitanje tko su saveznici Slovenije u blokadi i graničnom sporu s Hrvatskom, Pahor je rekao da ih nema smisla nabrajati, ali je kazao kako ih je "svaki dan sve više" što je posljedica dokumenta ministarstva vanjskih poslova kojima Slovenija od jednog do drugog blokiranog pregovaračkog poglavlja dokazuje slučajeve prejudiciranja granice.

"Nije istina da zbog blokade trpi međunarodni ugled Slovenije. Naprotiv, pokazali smo dosljednost koja će se isplatiti. Mi ispunjavamo naše obveze i držimo se riječi, ali da sada nismo reagirali problem bi kao gruda snijega s vremenom izazvao lavinu – došlo bi do situacije u kojoj bi bio raspisan referendum na kojem bi Slovenci odlučivali o ulasku Hrvatske u EU, a to bi do kraja zatrovalo naše odnose", rekao je Pahor u razgovoru za ljubljanski "Dnevnik".

Slovenski premijer rekao je da će Slovenija pozitivan signal Hrvatskoj poslati vjerojatnim ratificiranjem hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO savez koji je već upućen u parlamentarnu proceduru. "Ta će ratifikacija pokazati zrelost slovenske politike i bio bih vrlo iznenađen da do ratifikacije u parlamentu ne dođe", rekao je Pahor.

Pahor je rekao da je zajedno s prijašnjim premijerom Janezom Janšom i hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom tražio način za izbjegavanje slovenske blokade, kazavši da je Slovenija predložila "zadovoljavajuće rješenje" na koje Sanader nije pristao jer je očekivao da će nova slovenska vlada biti "fleksibilnija" u tom pitanju, kako je to od nje uostalom i tražila Europska komisija nakon slovenske blokade na prethodnoj pristupnoj konferenciji 30. listopada.

No, kazao je Pahor, okolnosti se od tada nisu promijenile, Hrvatska nije povukla sporne dokumente i Slovenija je ponovo "upalila crveno svjetlo" na istim poglavljima. Slovenski je premijer zaključio kako između dviju zemalja "zapravo nema većih problema". "Radi se samo o tome da nam je potrebno nešto vremena da te probleme protumačimo europskim kolegama", kazao je.(H)

George W. Bush
75 posto Amerikanaca zadovoljno što Bush odlazi

Tri četvrtine Amerikanaca zadovoljno je što predsjednik George W. Bush za nešto više od tri tjedna napušta dužnost, a samo trećina želi da on ostane aktivan u javnom životu, pokazalo je ispitivanje javnog mišljenja objavljeno u petak.

spitivanje CNN/Opinion Research Group pokazalo je da 75 posto ljudi kaže kako im Bush neće nedostajati, dok je za njegovog prethodnika Billa Clintona, na kraju drugog mandata 2000., isto govorilo 51 posto ispitanih.Samo trećina ispitanih kazala je kako želi da Bush ostane aktivan u javnom životu, u usporedbi s 55 posto za Clintona.

"To je bilo kao propali brak", ocijenio je analitičar CNN Bill Schneider. "Stvari su dobro počele. Kada je predsjednik Bush preuzeo dužnost 2001., više od 60 posto Amerikanaca smatralo ga je snažnim i odlučnim. Taj je dojam potvrđen nakon terorističkih napada 11. rujna. Javnost je još uvijek vidjela Busha kao hrabrog i odlučnog, kada je drugi puta preuzeo dužnost 2005.".Samo 20 posto ispitanih u anketi CNN/ORG kaže da im predsjednik Bush ulijeva povjerenje, 40 posto kaže da ima loše rezultate kao predsjednik, a 28 posto ga opisuje kao najgoreg predsjednika u povijesti SAD-a.(H)

VALUTE
Slabosti SAD-a i najave iz ECB-a podižu vrijednost eura
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – U oskudnoj blagdanskoj trgovini prošloga je tjedna euro ojačao prema dolaru nakon novih podataka koji ukazuju na slabljenje gospodarstva SAD-a, ali i naznaka da bi kamate u eurozoni mogle ostati nepromijenjene.

Tečaj eura prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 1,2 posto, na 1,4060 dolara, a u tom skraćenom radnom tjednu kretao se u rasponu od 1,3903 do 1,4125 dolara. Euro je ojačao i prema japanskoj valuti, za 2,6 posto, na 127,12 jena. I američka je valuta prošloga tjedna ojačala prema japanskoj, pa je tečaj dolara porastao za 1,5 posto, na 90,4 jena, čime se odmaknuo od najniže razine u posljednjih 13 godina od 87,13 jena, na koju je pao prije desetak dana.

U studenome su prodaja i cijene postojećih kuća u SAD-u zabilježile rekordan pad, što pokazuje da se tržište nekretnina još ne stabilizira. Ti su podaci negativno utjecali na američku valutu.

"Iako ti podaci nisu nikoga iznenadili, svakako nisu baš pomogli trendu kretanja dolara. U uvjetima manje likvidnosti dolar ima tendenciju slabljenja", kaže Jeremy Stretch, valutni strateg Rabobanka u Londonu.

Snaga eura zahvaljuje se i špekulacijama da bi Europska središnja banka, nakon nedavnih smanjenja, mogla neko vrijeme kamatne stope ostaviti nepromijenjenima na 2,5 posto, što je više od britanskih 2,0 posto i gotovo nula posto u SAD-u.

Predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet nije u obraćanju javnosti u utorak ponudio konkretne smjernice glede daljnjeg kretanja monetarne politike ECB-a. Odbivši komentirati pitanje eventualnih novih smanjenja kamata, Trichet je ustvrdio da će ECB učiniti sve što je neophodno kako bi se održala stabilnost cijena te signalizirao kako središnja banka ne želi prenisku stopu inflacije.

Među ostalim valutama prošloga se tjedna isticala britanska funta, osjetno oslabivši prema euru pod pritiskom strahovanja od novog snižavanja kamatnih stopa britanske središnje banke nakon objave pesimističnih podataka o gospodarskom rastu u trećem tromjesečju u uvjetima globalne financijske krize.

Britansko je gospodarstvo tako u tri mjeseca do rujna oslabilo 0,6 posto, što je najsnažniji tromjesečni pad zabilježen od 1990. U odgovoru na to, funta je bila gotovo u paritetu s eurom, oslabivši na 94,05 penija za euro.

"Ovo je bio tipičan predbožićni tjedan obilježen ograničenim aktivnostima te, u odnosu na nedavno razdoblje, skromnim rasponima kretanja valuta", ocjenjuju situaciju na tržištima analitičari britanske tvrtke Moneycorp.

TRŽIŠTE
Svjetske burze: Dow Jones u tjednu ojačao 0,7%
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Na svjetskim je burzama prošloga tjedna bilo vrlo mirno, a zbog nedostatka poticajnih vijesti i mršavog prometa izostao je tradicionalan rast cijena dionica, uobičajen za kraj svake godine.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks pao 0,7 posto, na 8.515 bodova. S&P 500 indeks pao je, pak, 1,7 posto, na 872 boda, dok je Nasdaq indeks izgubio 2,2 posto, zaronivši na 1.530 bodova. Od početka godine S&P indeks pao je više od 40 posto i na putu je da u 2008. zabilježi jedan od najvećih godišnjih padova u povijesti. Veći godišnji pad, 47,1 posto, zabilježen je samo 1931, u doba Velike depresije.

Prema istraživanju Merrill Lyncha, u ovoj su godini Amerikanci izgubili oko 10 tisuća milijardi dolara na vrijednosti svoje imovine, djelomice zbog pada cijena dionica, djelomice zbog pada cijena nekretnina, a djelomice zbog opće recesije.

"Svi smo se nadali tradicionalnom rastu cijena dionica krajem godine, no svi su podaci slabi, što nimalo ne ohrabruje. Recesija je globalna i duboka, a što je još važnije, vjerojatno se još produbljuje", kaže Chip Hanlon, predsjednik tvrtki Delta Global Advisors.

Na daljnje slabljenje američkog gospodarstva ukazuju i prošloga tjedna objavljeni podaci o padu prodaje postojećih kuća u studenome za rekordnih 8,6 posto, dok je prodaja novih kuća istodobno pala 2,9 posto. Ulagači su se nadali boljim podacima, jer se smatra da je stabilizacija tržišta nekretnina ključan uvjet za oporavak američkog gospodarstva, koje je u recesiji već godinu dana.

Pod najvećim je pritiskom prošloga tjedna bio trgovački sektor nakon podatka da je tijekom posljednjeg vikenda uoči Božića u ‘shoppingu’ bilo samo 38,7 posto Amerikanaca, što je najslabiji podatak u posljednjih šest godina. To je, inače, jedan od vikenda u godini kada se najviše troši.

Slabost tržišta kapitala posljedica je i mršavog prometa, uobičajenog za blagdansko razdoblje. Primjerice, u petak, prvi radni dan nakon božićnih blagdana, na Wall Streetu je vlasnika zamijenilo samo 516 milijuna dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 1,9 milijardi.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks izgubio je 1,6 posto, zaronivši na 4.216 bodova, dok je DAX indeks Frankfurtske burze pao 1,4 posto, na 4.629 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna ostao gotovo nepromijenjen. Porastao je s 8.734 na 8.739 bodova.

Sarajlije prosvjeduju zbog zabrane "Djeda Mraza"
Business.hr/Hina
28.12.2008 17:01
Više stotina Sarajlija okupilo se u nedjelju oko nekoliko osoba obučenih u lik Djeda Mraza u središtu toga grada na prosvjedima zbog pokušaja zabrane "djedice" u vrtićima u glavnome gradu BiH.

Ispred katedrale Srca Isusova u Sarajevu okupili su se građani i brojna djeca od kojih je najveći broj imao crvene kapice te su nosili transparente i pjevali pjesme o Djeda Mrazu. Prosvjedovali su zbog odluke direktorice predškolske ustanove ‘Djeca Sarajeva’ Arzije Mahmutović koja je naložila ukidanje tradicije dijeljenja darova s Djedom Mrazom iz vrtića jer nije u "bošnjačkoj tradiciji".

Predstavnica skupine roditelja djece iz sarajevskih vrtića Vesna Vlašić-Jusupović ocijenila je nevjerojatnim da se roditelji na prosvjedima moraju boriti "za lik i djelo Djeda Mraza". Prosvjednici su tražili smjenu direktorice Mahmutović.

U slučaju da Djed Mraz ipak ne uspije pohoditi djecu u sarajevskim vrtićima uoči Nove godine, okupljeni su najavili nove, još veće prosvjede.

RECESIJA
Gospodarstva u nastajanju suočena sa žestokom konkurencijom za kredite
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Prijeti opasnost da će rekordna emisija državnih obveznica u industrijaliziranim zemljama u sljedećoj godini, kao pomoć u borbi protiv recesije, ograničiti pristup tržištima zajmova za gospodarstva u nastajanju, piše u ponedjeljak The Financial Times.

Očekuje se da će velika razvijena gospodarstva sljedeće godine izdati državne obveznice ukupne vrijednosti do 3.000 milijardi dolara, tri puta više nego u ovoj godini, i time istisnuti s tržišta zajmova gospodarstva u nastajanju, upozoravaju analitičari, navodeći da bi samo SAD trebao izdati obveznice u visini 2.000 milijardi dolara.

"Drugim riječima, više izdavača obveznica konkurirat će za ograničenu količinu kapitala", tumači Nick Chamie iz RBC Capital marketsa.

Sljedeće godine vladama i tvrtkama iz gospodarstava u nastajanju dospijeva na naplatu 6.865 milijardi dolara duga, uključujući obveznice, zajmove, kamate i alate za financiranje trgovine, pokazuju podaci savjetodavne tvrtke ING Wholesale Banking.

"Rizik vezan za otplatu dugova bit će u 2009. jedan od najvećih problema za tržišta u nastajanju", tumači David Spegel iz ING-a. "Iako ne treba očekivati da države neće podmirivati svoje obveze, mnoge kompanije mogle bi se suočiti s potrebom restrukturiranja duga ili nepodmirivanjem financijskih obveza", dodao je on.

"Vlade i kompanije s visokim rejtingom i dalje će privlačiti kupce za svoje obveznice ali jako veliki obujam emisije gotovo pouzdano znači da će morat plaćati više kamate da bi ih zaista pridobile", dodaje Chamie.

Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini dospijeva 2009. na naplatu vanjski dug u visini 205 milijardi, 605 milijardi, 257 milijardi odnosno 2.437 milijardi dolara, ali se te zemlje pri otplati mogu osloniti na devizne rezerve. Argentini u sljedećoj godini dospijeva na naplatu 64 milijarde dolara vanjskog duga a Turskoj 36 milijardi, dodaju u ING-u.

MAJKA I KĆER
Erste Bank kreditira ESB sa 150 milijuna eura
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Erste & Steiermärkische Bank d.d. i Erste Group Bank AG iz Beča potpisale su ugovor o kreditu u visini 150 milijuna eura, s rokom otplate od pet godina.

Potpisom ugovora o kreditu s matičnom bankom Erste banka (ZSE:RIBA-R-A) osigurava dodatna financijska sredstva za kreditiranje klijenata na hrvatskom tržištu u 2009. godini. Financijska sredstva su opće namjene te je predviđeno da se koriste za sve segmente poslovanja: kreditiranje građana, malog i srednjeg poduzetništva te velikih gospodarskih klijenata.

„Potpisivanjem ovog ugovora o kreditu nastavlja se dugoročna suradnja Erste banke i naše matične banke u Beču na osiguravanju dodatnih izvora financiranja za kreditiranje naših klijenata u Hrvatskoj. S obzirom na otežane gospodarske uvjete koji se očekuju u idućoj godini, ova će kreditna linija u dodatnoj mjeri olakšati pristup izvorima kapitala za građane i tvrtke tijekom 2009. godine“, naglasio je predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković ovom prigodom.

Erste banka je 2008. godinu okončala uspješno, ostvarivši sve planirane ciljeve i rezultate. Tijekom 2009. godine Banka će podjednako kreditirati građane i tvrtke, a posebnu će pozornost u poslovanju posvetiti upravo vlastitim klijentima, kako bi kroz partnerski odnos i savjetovanje minimizirala

OČEKIVANJA
Inozemni dug iduće godine raste na alarmantnih 93% BDP-a
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Usporavanje rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda na procijenjenih oko 2,5 do 3 posto obilježit će hrvatsko gospodarstvo u 2008. godini.

Domaći utjecaji, uz prelijevanje globalne krize, gotovo će prepoloviti stopu rasta od 5,6 posto iz 2007., a za slijedeću 2009. godinu predviđanja se svode na gospodarski rast od 2 ili svega 1 ili čak i manje posto. Hrvatska kraj 2008. dočekuje i s inozemnim dugom većim od 36 milijardi eura, a procjenjuje se da će se udio inozemnog duga u BDP-u povećati s 89 na čak 93 posto. Deficit tekućeg računa platne bilance pak porast će na čak 11 posto BDP-a prema 9 posto u 2007. Prema procjenama HNB-a godišnja stopa inflacije u prosincu past će na 4 posto, a prosječna godišnja iznositi oko 6,2 posto.

Statistički podaci upozoravaju na usporavanje gospodarstva. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju od siječnja do studenoga zabilježila rast od svega 1,9 posto, dok je primjerice u istom razdoblju 2007. taj rast iznosio 5,9 posto. Građevinarstvo se još ‘drži’ s povećanjem od 11,8 posto u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Veliki se deficit bilježi u robnoj razmjeni s inozemstvom, a pokrivenost uvoza izvozom, prema podacima za prvih deset mjeseci ove godine, svela se vrlo niskih 45,2 posto.

Hrvatski je robni izvoz u deset ovogodišnjih mjeseci iznosio 58 milijardi kuna, što je za 5,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno je uvoz rastao znatno brže od izvoza, povećan je za 11,7 posto, na 128,5 milijardi kuna. Deficit u robnoj razmjeni sa svijetom dosegnuo je iznos od 70,5 milijardi kuna, što je povećanje za 17,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije.

Tako ni povećani prihodi od turizma, a očekuju se na razini od 7,1 milijardu eura, neće moći ‘pokriti’ pogoršane rezultate u robnoj razmjeni sa svijetom. Turistička će pak godina, što se tiče fizičkih pokazatelja, biti završena sa 1 posto više turističkih dolazaka i 2 posto više noćenja nego u godini prije.

Nezaposlenost, premda se smanjuje na godišnjoj razini, i dalje je ozbiljan problem, koji bi se, s najavama mogućih otpuštanja kao posljedica krize, mogao ponovno zaoštriti.

Potkraj studenoga u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bila je evidentirana 233.661 nezaposlena osoba, što je za 19.522 osobe ili za 7,7 posto manje nego u istom mjesecu 2007. Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni ove godine iznosila je 13,2 posto. Ukupno je zaposlenih pak, po zadnjim podacima iz listopada, bilo 1.538.270 (od toga 1.237.560 u pravnim osobama).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad ove godine iznosila je 5.263 kuna, što je za 392 kune ili nominalno za oko 8 posto više nego za isti prošlogodišnji mjesec.

Premda usporenijim tempom nego lani hrvatsko se stanovništvo kod banaka tijekom prvih deset mjeseci ove godine zadužilo za novih 12,3 milijarde kuna, od čega se gotovo polovica odnosi na stambene kredite.

Tako su krajem listopada građani kod banaka imali ukupno 125,2 milijarde kuna kredita, u čemu su stambeni krediti zastupljeni s oko 41 posto.

Ili krajnje pojednostavljeno rečeno, u novu ćemo godinu ući s 81,5 tisuća kuna duga prosječno po svakom zaposlenom s osnova zaduženosti stanovništva kod banaka, i još 23,4 tisuće eura duga prosječno po svakom zaposlenom s osnova ukupnog hrvatskog inozemnog zaduženja.

No, u idućoj godini očekuje se teže zaduživanje, posebice poduzeća u inozemstvu, a u središnjoj banci procjenjuju da bi rast kredita domaćih banaka mogao biti oko 30 milijardi kuna, što bi bio porast za oko 11,5 posto, što je neznatno manje nego u ovoj godini. U okviru toga država bi se, prema projekcijama HNB-a, na domaćem tržištu mogla zadužiti za oko 5 milijardi kuna, što znači da ostalim sektorima, poduzećima i građanstvu ostaje 25 milijardi kuna.

Središnja banka procjenjuje da bi inflacija u idućoj g