Ekonomsko vijeće predlaže mogućnost skraćivanja radnog tjedna

Ekonomsko vijeće predlaže, u slučaju većih poremećaja, mogućnost skraćivanja radnog tjedna te ugovaranja nižih minimalnih plaća u određenim sektorima, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću.

Vijeće je na današnjoj sjednici predložilo socijalnim partnerima da u slučajevima većih poremećaja u poslovanju zbog naglog i velikog gubitka tržišta predvide mogućnost ugovaranja kraćeg radnog tjedna, kako bi se smanjili troškovi te u promijenjenim gospodarskim uvjetima očuvala radna mjesta.Istovremeno, analizirajući troškove rada i njihov utjecaj na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, Ekonomsko vijeće predlaže socijalnim partnerima da se za kratkoročno razdoblje izmjenama Zakona o minimalnoj plaći za pojedine sektore omogući da kolektivnim ugovorima utvrde niže minimalne plaće, kako bi se očuvala odgovarajuća razina zaposlenosti.

Vijeće naglašava značaj urednog izvršavanja međusobnih obveza plaćanja između svih poslovnih subjekata kako bi se zaustavio uočeni trend širenja nelikvidnosti, što se posebno odnosi na plaćanje obveza velikih poduzeća u odnosu na sektor malih poduzeća.Na sjednici se raspravljalo o hrvatskom izvozu te očuvanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.U pripremi interventnog paketa mjera u okviru šire radne grupe predstavnika Ekonomskog vijeća i resornog ministarstva, sudjelovali su i predstavnici izvoznika i banaka, kaže se u priopćenju.

Mjere za poticanje izvoza te malog i srednjeg poduzetništva, koje su sadržane u programu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za 2009. godinu, Vijeće je ocijenilo primjerenim uz konstataciju da je za njihovu provedbu nužno osigurati dodatna sredstva.Vijeće je ocijenilo da je nužno osigurati dodatne izvore financiranja te ojačati ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvoj kao posebne financijske institucije s ciljem dopunskog osiguranja sredstava za potporu hrvatskim izvoznicima.Vijeće je posebno naglasilo neophodnost smanjenja troškovnog pritiska (javna poduzeća, jedinice lokalne samouprave, neporezni troškovi).

Istovremeno je ukazalo na značaj utvrđivanja preciznih kriterija za potpore te ocjenu učinkovitosti pri korištenju sredstava potpora.Vijeće je ocijenilo da dosljednom provedbom odgovarajućih tehničkih propisa treba povećati nadzor nad kvalitetom uvezenih roba. U tu svrhu poziva na usku suradnju strukovnih udruženja HGK-a i HUP-a s nadležnim državnim tijelima. Također je nužno olakšati proceduru uvoza radi izvoza. Ekonomsko vijeće ističe da je ponajprije očuvanje postojeće razine izvoza, a trajno promatrano jačanje konkurentnosti tog izvoza te malih i srednjih poduzeća, osnovna pretpostavka prevladavanja aktualne krize, stoji u priopćenju. (H)

društvena mreža
Crna Gora zabranila pristup Facebooku u radno vrijeme

Crna Gora je zabranila zaposlenima u svim ministarstvima i drugim vladinim službama da u radno vrijeme koriste popularnu društvenu mrežu Facebook i internetsku stranicu za razmjenu video sadržaja YouTube.

Zaposlenici se od četvrtka više neće moći prijaviti na Facebook, a ako to pokušaju na ekranu će im se pojaviti poruka "pristup odbijen".Ured zadužen za održavanje računalnog sustava vlade objasnio je da je cilj tog poteza smanjiti zagušenje i pad sustava."Tijekom radnog vremena bit će onemogućen pristup određenim potencijalno opasnim internet stranicama i onima koje zbog velikog prometa izazivaju zagušenje sustava", navodi se u priopćenju ureda.(H)

Poslodavci traže izmjene Zakona o minimalnoj plaći

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predložit će socijalnim partnerima u Gospodarsko-socijalnom vijeću izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima bi se omogućilo utvrđivanje minimalne plaće granskim kolektivnim ugovorima, no sindikati su već izrazili oštro protivljenje tom prijedlogu.

Direktor CRO-industrije pri HUP-u Vladimir Kovačević upozorava da je iznos minimalne plaće utvrđen zakonom za pojedine radno intenzivne djelatnosti neodrživ pa bi mogao, uz druge troškove, dovesti do gašenja proizvodnje i radnih mjesta.Kao primjer navodi drvnu industriju u kojoj minimalna plaća iznosi 2.586 kuna bruto, dok je granskim kolektivnim ugovorom, sklopljenim nekoliko dana prije donošenja zakona, ugovorena u iznosu od 2.441 kune.Zbog primjene načela najpovoljnijeg prava minimalna plaća u drvnoj industriji porasla je na 2.586 kuna što, uz obvezu poštivanja drugih materijalnih prava iz kolektivnog ugovora, uzrokuje neodržive troškove poslodavcima, kaže Kovačević.

Izmjenama zakona izbjeglo bi se definiranje neodrživih troškova rada, a svaka bi gospodarska grana mogla u kolektivnim pregovorima utvrdi prihvatljivo opterećenje po osnovi cijene rada, smatraju poslodavci.No, tom su se prijedlogu odmah oštro usprotivili Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) ističući da trenutna minimalna plaća i bez sektorskog smanjenja ne doseže ni granicu siromaštva i nedostatna je za život. S obzirom na krizu, možda bi HUP-u odgovaralo da poduzeća niti ne isplaćuju plaće ili da radnici plaćaju poslodavcima što im uopće daju prigodu raditi, ironično pita NHS u priopćenju.

Umjesto inzistiranja na snižavanju minimalne plaće, treba tražiti dodatne modele zaštite svih radničkih plaća, a posebno minimalnih. Stoga, neka poslodavci krenu u rezanje drugih troškova, pogotovo menadžerskih plaća i drugih pogodnosti, poručuje NHS.Radi zaštite najugroženijih, onih s niskim primanjima i s minimalnom plaćom, kao i poduzeća u kojima su zaposleni, treba formirati interventna sredstava u proračunu koja će Vlada dodijeliti onima koji zapadnu u teškoće, kako se plaće ne bi smanjivale, a radnici ne bi ostajali bez posla, predlažu sindikalci.

Prema odredbama zakona, visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, u lipnju tekuće godine, te se njezin rast veže uz realan rast BDP-a iz prethodne godine prema objavi Državnog zavoda za statistiku.Minimalna plaća za razdoblje od 1. srpnja 2008. do 31. svibnja 2009. iznosi 39 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini kod pravnih osoba u Hrvatskoj, a prema objavi Državnog zavoda za statistiku to je 2.747 kuna.Za tekstilnu, drvnoprerađivačku i kožarsko-obućarsku industriju minimalna plaća određuje se množenjem tog iznosa s 0,94 u prvoj godini od dana stupanja na snagu zakona, u drugoj godini s 0,96, trećoj s 0,97, a u četvrtoj s 0,98. (H)

EK
Komisija ohrabruje: Imate šanse ako se popravi stanje na terenu
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
BRUXELLES – Europska komisija je u četvrtak izrazila žaljenje što Slovenija nije prihvatila prijedlog francuskog predsjedništva koji bi omogućio otvaranje deset i zatvaranje pet poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom.

"Francusko predsjedništvo je uložilo velike napore da se pronađe rješenje za pitanja koje je postavila Slovenja. Komisija je u potpunosti podržavala napore predsjedništva i žali što Slovenija nije prihvatila rješenje koje je predložilo predsjedništvo. Rezultat toga je da imamo znatan broj poglavlja, za koja su dovršene pripreme u Vijeću, ali ne mogu doći na stol na konferenciji o pristupanju", izjavila je Krisztina Nagy, glasnogovornica povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Umjesto deset poglavlja za čije je otvaranje Hrvatska spremna, zbog slovenske blokade u petak će na pristupnoj konferenciji biti otvorena samo jedno, a umjesto pet spremnih poglavlja za zatvaranje, bit će zatvorena tri. Nagy je u vezi s tim citirala zaključke sa sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u kojima se kaže da "Vijeće ističe da će ona poglavlja, za koja su obavljene tehničke pripreme biti otvorena ili privremeno zatvorena sukladno uspostavljenom postupku i Pregovoračkom okviru". Komisija ističe da se eventualna kašnjenja u formalnom otvaranju i zatvaranju poglavlja mogu nadoknaditi odlučnim reformama na terenu.

"Napredak u tehničkim pregovorima je važan, ali ono što je stvarno važno jesu reforme na terenu koje provodi kandidatska zemlja kao i provedba tih reformi. Čak i kada postoje neka kašnjenja u nekim područjima u formalnim pregovorima, jednom kada se reforme provedu, posao je zapravo dovršen i nakon toga se vrlo brzo može napraviti formalni dio posla", rekla je Nagy odgovarajući na pitanje može li slovenska blokada dovesti u pitanje plan Komisije za dovršetak pristupnih pregovora s Hrvatskom do kraja sljedeće godine.

"Potičemo Hrvatsku da odlučno nastavi reforme kako bi ispunila mjerila za otvaranje i zatvaranje i na taj način ostvari napredak u pregovorima", istaknula je Nagy.

Nagy je ponovila da Komisija "ustrajno stoji na stajalištu da su granična pitanja bilateralna stvar, koju ne treba donositi za pregovarački stol u pristupnim pregovorima", te pozvala Sloveniju i Hrvatsku da "riješe otvorena granična pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa"

SVE JAČA KUNA
Dolar nakon godinu dana ispod 5 kuna
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu oslabila prema euru za 0,08 posto.

Dolar je nakon studenoga prošle godine ponovno ispod 5 kuna. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 7,207498 kuna. Kuna je istodobno oslabila prema švicarskom franku, za 2,30 posto, a ojačala prema američkom dolaru, za 2,91 posto i prema britanskoj funti, za 2,97 posto.

Srednji tečaj franka na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 4,705555 kuna, dolara 4,952926 kuna, a funte 7,639108 kuna.

MJERE PROTIV KRIZE
HOK traži odgodu zabrane rada nedjeljom i zabrane pušenja
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je Vladi, premijeru Ivi Sanaderu i resornom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva prijedlog mjera za prevladavanje nastupajuće gospodarske krize, čiji se efekti osjećaju i kroz smanjenu potražnju za proizvodima i uslugama obrtnika.

Predsjednik HOK-a Mato Topić na današnjoj Skupštini istaknuo je kako se HOK, kao zastupnik interesa više od 100 tisuća obrtnika, želi aktivno uključiti u predlaganje načina da se u kriznim vremenima očuva što veći broj obrta, jer se time čuvaju radna mjesta 232 tisuće osoba zaposlenih u obrtu, kazao je. Mjere koje predlaže HOK, kazao je Topić, podijeljene su u tri grupe.

Među mjerama za poticanje gospodarskog razvoja su suzbijanje rada na crno, intenzivnije državne potpore, oslobađanje poreza na dobit i dohodak tijekom prve tri godine poslovanja. Mjere za uklanjanje prepreka gospodarstvu i povećanje konkurentnosti predviđaju prolongaciju zabrane rada nedjeljom, odgodu primjene zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima, učinkovitiju zaštitu vjerovnika.

Među mjerama za olakšanje posljedica gospodarskim subjektima u krizi su izjednačavanje obrtnika sa radnicima u slučaju nezaposlenosti, uspostava posebnog fonda mirovinskog osiguranja za obrtnike.

Govoreći o planovima za 2009. Topić je rekao kako je ona proglašena godinom prilagodbe Europskoj uniji (EU) te će se tijekom godine provesti niz aktivnosti posvećenih upoznavanju obrtnika s mogućnostima opstanka i razvoja na zajedničkom europskom tržištu.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tajana Kesić-Šapić podsjetila je kako je u ovoj godini obrtu, malom i srednjem poduzetništvu plasirano 273,7 milijuna kuna bespovratnih potpora.

Istaknula je i kako je proračun Ministarstva za 2009. identičan onom u ovoj godini (351 milijun kuna), što znači da neće biti smanjenja potpora.

Najavila je kako se u idućoj godini planira novi program za one poduzetnike koji će se zbog gospodarske krize naći u teškoćama kojim će im se putem bespovratnih potpora pomoći da prevladaju krizu. Također će se ponovo pokrenuti projekt subvencioniranja kamata na kredite, kazala je.

Na današnjoj Skupštini potpisan je i sporazum o poslovnoj suradnji između HOK-a i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) koji za cilj ima predstaviti HAMAG-ove usluge obrtnicima te potaknuti razvoj obrtništva i poduzetništva.

Najveća devalvacija rublja u tri mjeseca

Ruska središnja banka u srijedu je devalvirala rubalj 1,2 posto prema košarici eura i dolara, na razinu od 38,80 rubalja za euro i 27,45 rubalja za dolar.Ovo je najveća deprecijacija ruske nacionalne valute u protekla tri mjeseca i jedanaesta u nešto više od mjesec dana.

Potez se poklopio sa zajedničkom odlukom OPEC-a i Rusije o smanjenju proizvodnje nafte od dva milijuna, odnosno 320 tisuća barela na dan, javlja portal Russia Today.Ruska valuta, kao i ekonomija u cjelini, u velikoj mjeri ovise o cijenama nafte i vrijednosti američkog dolara. Zbog toga neki eksperti izražavaju bojazan da bi, ostvare li se predviđanja o kretanju vrijednosti američke valute, to moglo donijeti još više problema ruskoj valuti. – Mnoge zemlje, među kojima su Rusija i Kina, akumulirale su proteklih godina goleme rezerve u dolarima. Ako dolar deprecira, i njihove će rezerve ubrzano gubiti na vrijednosti. Zbog toga je to problem svjetskih razmjera – izjavio je glavni ekonomist u Tajništvu Ujedinjenih Naroda Rob Vos.

Ruska središnja banka još od početka financijske krize i pada cijena nafte izbjegava snažniju devalvalciju rublje i pribjegava malim koracima čestih deprecijacijskih prilagodbi, što prema nekim analitičarima samo pogoršava stanje. Umjesto da smiri tržište, takva politika samo pojačava spekulacije o sljedećem potezu Središnje banke. Prema analitičarima Commerzbanke, piše Financial Times, znatna devalvacija rublja više se ne može izbjeći. Sa sadašnjim pristupom, međutim, Središnja će banka morati i dalje u tržište ‘upumpavati’ goleme iznose iz deviznih rezervi radi obrane rublja. (Davorka Zmijarević)

Na ulazu u Zagreb počinje se nazirati novi golemi shopping centar – West Gate

Gradnja trgovačko-zabavnog centra West Gate na zapadnom ulazu u Zagreb u najzahtjevnijoj je fazi, a ovih dana završavaju pripremni radovi, pa će tijekom idućih mjeseci taj trgovački centar početi poprimati svoje konture, priopćeno je iz tvrtke Millenium promocija.

Nema krize za Bandića: Proračun Zagreba narastao pet posto!

Nema krize za Bandića: Proračun Zagreba narastao pet posto! Zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini većinom glasova podržali su danas proračuna za 2009. "težak" osam milijardi kuna, što je povećanje od oko pet posto u odnosu na ovogodišnji.

PODRŠKA
Slovenski predsjednik Tuerk podržao Pahorovu "zaštitu nacionalnih interesa"
Autor/izvor: SEEbiz / HINA
LJUBLJANA – Slovenski predsjednik Danilo Tuerk podržao je namjeru vlade premijera Boruta Pahora da blokira otvaranje 11 pregovaračkih poglavlja na sutrašnjoj pristupnoj konferenciji Hrvatska-EU, ali je u isto ocijenio potrebnim obnavljanje dijaloga među državama i nov pristup u rješenju graničnog pitanja.

"Odluka naše vlade bila je potrebna kako bi zaštitila naše nacionalne interese, no sada je pravi trenutak za novi početak", rekao je Tuerk novinarima, nakon čestitki koje je na posebnoj ceremoniji uputio ustavnim sucima povodom Dana ustavnosti koji se slavi ovih dana.

"Bilo bi dobro da se premijeri Pahor i Sanader nađu i razgovaraju, a nakon toga bilo bi potrebno promisliti o novom, svježem početku", rekao je Tuerk.

Slovenski promatrači procjenjuju da Ljubljana blokadom šalje poruku da nikako ne želi da se o pitanju prijepornih sektora granice raspravlja na međunarodnoj arbitraži, kako su se načelno dogovorili premijer Ivo Sanader i Pahorov prethodnik Janez Janša, nego sugeriraju da bi bilateralno bilo potrebno razgovarati o novom i svježem rješenju po uzoru na tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan, a najbolje u okviru hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Tuerk je rekao da ne bi trebalo postavljati rokove do kada bi trebalo riješiti granično pitanje nego umjesto toga uzeti nekoliko mjeseci da se o novom načinu rješenja spora dobro razmisli.

Upitan što misli o izjavi hrvatskog premijera Ive Sanadera da Hrvatska neće kupovati prijateljstvo teritorijem, Tuerk je rekao da je ta izjava posljedica "emocionalno intenzivnog trenutka" i da je bila izrečena neposredno nakon što je premijer Pahor najavio blokadu 11 poglavlja.

PREDVIĐANJE
Rohatinski: Slovenska blokada mogla bi nam spustiti kreditni rejting
Autor/izvor: Teuta Franjković
ZAGREB – Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski smanjio je očekivanu stopu rasta BDP-a u 2009. godini na jedan posto.

Najavio je da će ova godina završiti s rastom BDP-a od 2,5 posto. Kao posljedicu slovenskog poteza najavio je mogućnost pada međunarodnog rejtinga piše Večernji List.

Rohatinski je još prije izjavljivao da država ima manevarskog prostora za intervenciju, i to usprkos zaklinjanju u tržišnu ekonomiju.

Prisjetimo se, krajem kolovoza ove godine kada je "kriza bila još daleko od Hrvatske" cjelina monetarnih kretanja odvijala se u skladu s predviđanjima. Nominalni tečaj čvrsto je stagnirao u uskom rasponu od 7,25 do 7,28 kuna za euro i uz ograničavanje rasta plasmana banaka predstavljao osnovno sidro i način antiinflacijskog djelovanja monetarne politike. Rohatinski je tada izjavljivao kako očekuje da će se osnovni parametri monetarnih tokova iz prvog tromjesečja održati i u cijeloj 2008. godini, dok bi, uz supstituciju inozemnog domaćim zaduživanjem države, ukupan inozemni dug mogao u ovoj godini porasti za oko 3 milijarde eura ili za oko 9 posto.

"U ukupnosti to će biti dostatno za financiranje realnog rasta BDP-a od oko 4,5 posto, uz prosječnu stopu inflacije od 5,5 do 6 posto, ali i uz i dalje visok deficit platne bilance od oko 8,5 posto BDP-a" izjavio je tada Rohatinski.

Dosad su najpesimističnija predviđanja za iduću godinu govorila o rastu od oko 2 posto, a jedino je potpredsjednik vlade Polančec još donedavno podgrijavao nadu o rastu od 3 do 3,5 posto.

KONTRAUDARAC
Reakcija: Sve brojniji pozivi na bojkot slovenskih proizvoda
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Kao reakciju na slovensku blokadau hrvatskih pregovora za članstvom u Europskoj uniji, internetom se u nekoliko dana počela provlačiti poruka kojom se ljude poziva na bojkot slovenskih proizvoda.

– Kao što se slovenska politika odnosi prema Hrvatskoj tako je vrijeme da se i mi prema njima počnemo ponašati drugačije! Obični smo građani i ne možemo izvesti neke posebne akcije, ali možemo paziti što kupujemo! Slovenski izvoz u Hrvatsku iznosi oko 9 posto njihovog ukupnog izvoza, što znači da naša zemlja spada u njima pet najvažnijih izvoznih tržišta. Taj postotak nije mali i ako ga uspijemo imalo smanjiti možemo nanijeti udarac slovenskom gospodarstvu i Sloveniji u cjelini. Nažalost, šteta koju im možemo prouzročiti nije ni blizu onoga što oni nama rade, ali barem neka osjete! – stoji u poruci.

Zato kada idete u shopping, osobito ovaj predbožićni, pripazite na porijeklo robe, dodaje autor spomenutog teksta i sugerira da se nipošto ne kupuje ‘Made in Slovenija’. Također se skreće pozornost na potrebu provjeravanja proizvođača i kod onih artikala na kojima stoji ‘Made in EU’, kako ne bi prošlo štogod slovensko, a primateljima poruka sugerira da e-mail proslijede prijateljima i na taj način potpomognu akciju protiv zemlje iz susjedstva.

Na Facebooku je također formirana je nova grupa s prekriženom slovenskom zastavom koja poziva na bojkot slovenskih proizvoda. Trenutno ima nešto manje oko 500 članova a objavila je i popis proizvoda koje bi trebalo izbjegavati. Osim toga, mnogi članovi pojedinačno predlažu "osvetu" Slovencima na sličan način.

Početkom godine, nakon slovenskog priznanja Kosova, bojkot slovenskih proizvoda mjesecima se uspješno provodio u Srbiji. Rezultat je toga bilo primjetno smanjenje srpskog trgovinskog deficita u trgovini sa Slovenijom u drugom tromjesečju ove godine. Tada je, podsjetimo, na meti srpskih prosvjednika najčešće bio Mercator i njegovi objekti u Srbiji.