Ljudi moji, ovo sa zemljom, golfom i izvlaštenjem je kriminal samo takav, pa zar je to moguće … pa zar takva Hrvatska sebi daje za pravo ulaz u EU .. i kao Slovenci su krivi kaj nismo u EU, a naši mili poštenjaci su sve učinili da tamo budemo … pa nismo rješili pravosuđe, kriminalci i dalje šetaju, Mehunka parkira di hoće, Bandić radi šta mu se sprdne … sad još i uzet raji zemlju pod kao isprikom mi radimo golf terene, tebe ko jebe što sadiš krumpir i od toga živiš, i kasnije ajmo prenamjena u apartmane .. to zakon HDZ-a omogućuje,

Admin daj molim te neku posebnu temu nađi di će Šef trpat vijesti , i dajte mu koju pinku da ga mi ostali ne žalimo

Poštovane kolege

Čuo samda nick DONJADUBRAVA prijeti ljudima po forumu u moje ime

Pzivam sve forumaše dami se jave koji su dobili bilo kakvu prjetecu poruku s tog nicka, kako bi uz dokaze mogao vidjeti koje cu pravne postupke pokrenuti protiv te osobe.

Ovakvim stvarima nije mjesto na forumu i mora im se stati na kraj

Pozivam sve forumaše na zajedničko djelovanje.

Mislim da nam u ovom trentku neviđene slovenske arogancije ne treba svakodnevno gledanje reklame Ifeel slovenia

I do not feel slovenia

Vlasnici portala skinite tu reklamu

evo što am ja dobio jučer od DonjeDubre

1)Mrtvu ti mater jebem. Mama ti je kurva za 5 kuna. Naći ću ja tebe kad tad, pička ti materima. Ajmo se naći u gradu??? ALEXANDAR knele

1)Marš jebem ti mater BOSANSKU. Ajde dođi u Dubravu, kad dođem iz moskve na ćevape i kajmak papčino. Ne zvao se ja Knele, mamu ti jebem ustašku.

[shocked] [shocked]-nikad kontaktiro s kneletom-ni dobro ni loše [shocked]

kolega

donja dubrava je nick stanislav/baron s kojim sam ja vec dulje vrijeme u sukobu pa na ovaku pokvaren nacin pokušava ocrniti mene ali i sve koji se ne slažu s njegovim razmišljanjem…ispričavam se zbog neugodnosti koje ste imali zbog njegovih i mojih razmirica, ja cu sada ovo sve javno napisati i iznijeti na forum
Još jedan put moje isprike!

ma nisam ja za to da se tebe skrati, svaka tebi čast na skupljanju vijesti, samo nekako mi se čini da bi bilo ok da se otvori neka tema tipa …. arhiva vjesti ili u tom stilu, — inače samo ti daj, očito da patiš od sindroma hrčka pa zašto to ne iskoritit 🙂 pozdrav Šefe

Mi Hrvati trebamo napraviti ono što je najbolje i što možemo, a to je da bojkotiramo odlazak u Sloveniju bilo da se radi o shopingu ili o skijanju. Trebamo bojkotirati proizvode iz Slovenije.
U Hrvatskoj možemo organizirati bojkot slovenskih proizvoda, ali i odlazak u slovenske shoping centre, sve dok Slovenija ne nauči koliko je bolno to što rade, jer blokadom kupovine ili bojkotom odlaska na slovenska skijališta učiniti ćemo isto kao i što je crna zajednica u SAD-u napravila tijekom 1960-ih….

http://broj.tk

Evo moj primjer danas, žena kupuje mixer i naravno Gorenje je najbolje, odemo mi u gorenje i gledamo mixere a ja lagano kipim, žena se dvoumi bi- nebi, kad velim ja, ajde idemo pogledat na drugo mjesto možda nađemo jeftinije i ona posluša. Naravno da sam je nagovorio na drugu firmu i odsad ču tako raditi dokle god če se slovenci tako ponašati prema nama hrvatima. Nema šanse da kupujem slovenske proizvode, ponašat ču se ko da ne postoje.

HNB prognozira rast BDP-a od samo 1 posto

Najnovija je prognoza rasta BDP-a u 2009.godini dvostruko lošija od prethodne koju je dao HNB – samo 1 posto. I to, kako kaže guverner Rohatinski, zbog svojevrsnog ‘kopernikanskog’ obrata u ekonomiji.

– Desetak smo godina živjeli u uvjetima priljeva kapitala, zbog njegove dostupnosti i niske cijene, a HNB je taj priljev morao ograničavati. Sad se situacija bitno mijenja, kapitala ima manje, sve je skuplji i manje teži izvozu. Problem je kako zadržati postojeću razinu – kaže guverner. Većina se problema, tvrdi, krije u domaćim razlozima. I kod kuće smo imali napuhani balon na tržištu kapitala, a njegovo je puknuće potvrdilo kako financijski inženjering i visoke stope prinosa ne mogu biti trajan izvor potrošnje i ekonomskog razvoja. Problem je i to što se vlast pokazala potpuno pasivnom u odnosu na inflaciju. Iako će iduće godine, procjenjuje guverner, pasti na 3,5 posto (u 2008.prosječna je godišnja inflacija 6,2 posto) već ove godine nije bilo realnog rasta raspoloživog dohotka, koji je još lani iznosio 7 posto. Zbog usporavanja potrošnje, među ostalim i stanovništva, usporio je i rast BDP-a, s prošlogodišnjih 5,6 na ovogodišnjih 2,5 posto. Istodobno, pogoršali su se i odnosi s inozemstvom. Deficit na tekućem računu platne bilance s lanjskih 9 posto porast će na 11 posto ove godine, a udjel inozemnog duga u BDP-u s 89 na čak 93 posto.

Nema alternative štednji

Inozemna će zbivanja dodatno opteretiti hrvatsku ekonomiju i to ponajprije zbog recesije u najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima u eurozoni gdje će ekonomska aktivnost pasti čak 2,5 posto, a nezaposlenost se povećati na 9 posto. Porast cijene kapitala i njegova manja dostupnost stvorit će probleme financiranja i refinanciranja naših kreditnih obveza i tekućeg financiranja uvoza, kaže Rohatinski.
On kaže kako će se dostupnost i mogućnost zaduživanja u inozemstvu smanjiti čak 20 posto. Ove smo godine u inozemstvu podignuli 12 milijardi eura kredita, a iduće godine to bi, uz optimistične procjene, bilo oko 10 milijardi. Ili, kada se odbiju otplate glavnice i kamata koje nam stižu na naplatu, neto inozemno financiranje iduće će se godine smanjiti s 4 na samo 1 milijardu eura.

Iduće godine ne možemo očekivati niti prihode od privatizacije, pa bi se na kapitalnom računu platne bilance moglo naći samo 1,5 milijardi eura, dakle dvostruko manje nego ove godine. U takvim uvjetima neće biti prostora za financiranje uvoza (guverner procjenjuje kako će se smanjiti oko 5 posto), a ako će stagnirati i izvoz, onda bi i deficit tekućeg računa platne bilance trebalo s 4,5 milijarde eura smanjiti na 3 milijarde. Uz takva ograničenja nema alternative štednji, kategoričan je guverner. Kako je jedan od najvećih problema dostatnost kapitala za financiranje poduzeća, guverner misli kako banke neće imati problema refinancirati se kod svojih majki u inozemstvu te da neće iznositi dobit niti višak kapitala koji sada imaju. HNB je već smanjio stopu obvezne pričuve i stopu pokrića minimalno potrebnih deviznih potraživanja (sa 28,5 na 25,5 posto) a održavat će i dalje repo poslove na razinama dostatnim za stabiliziranje kamata na tržištu novca, a ako treba i dodatno će još smanjiti stopu obvezne pričuve. Kako sada stvari stoje, s obzirom na domaću štednju i raspoloživi dohodak, ukupni bi krediti iduće godine mogli porasti oko 30 milijardi kuna, od čega bi državi trebalo 5 milijardi.

Stabilan tečaj prije svega

No, da bi se zadržala kvaliteta aktive banaka i njihova solventnost HNB će ostaviti na snazi sve sadašnje prudencijalne mjere (adekvatnost kapitala od 12 posto, pondere svih rizika i ograničenje plasmana od 12 posto).
Rohatinski očekuje kako će neto inozemno zaduženje iduće godine iznositi samo 1 milijardu eura (ove je godine to 3 milijarde). Ukupni će krediti porasti oko 8 posto, što je dvostruko sporije nego ove godine. No i to je, tvrdi, dovoljno da uz inflaciju od 3,5 posto i stablan tečaj, za odvijanje ekonomske a

Rohatinski tvrdi da nam ne treba MMF

Hrvatska se zasad dobro nosi s krizom i njezinim posljedicama, tvrdi guverner Rohatinski. Uz odgovornu politiku u zemlji i uz pretpostavku da neće doći do ‘credit cruncha’, odnosno problema pri refinanciranju države i tvrtki u inozemstvu, nema potrebe za sklapanjem stand by aranžmana s MMF-om.

Doduše, za potrebe finaniciranja deficita platne bilance i HNB će morati angažirati svoje devizne pričuve. Bude li HNB morao angažirati više pričuva nego je planirano to bi moglo utjecati i na rejting zemlje u inozemstvu, ali i na povjerenje štediša u domaće banke i sigurnost njihovih depozita. Ako bi pritisci bili takvi da bi HNB doista morao anagažirati više deviznih pričuva tek onda bi HNB Vladi sugerirao da zatraži pomoć MMF-a i drugih financijskih institucija.
Komentirajući slovensko blokiranje ulaska Hrvatske u EU, guverner kaže kako je naš rejting stabilan upravo zbog brzog ulaska u Uniju. Ako se to uspori, a uz ekonomske pokazatelje kakve imamo, možemo očekivati lošiji rejting, posredno manje novca i skuplje kredite. (Gordana Gelenčer)