BANKARSKI PESIMIZAM
Europske burze: BNP Paribas potonuo čak 16%

Autor/izvor: SEEbiz / Hina
LONDON/FRANKFURT – Europski burzovni indeksi u srijedu su se našli pod pritiskom pada cijena dionica u bankovnom sektoru, izazvanog jačanjem bojazni od novih gubitaka, no veće gubitke na vrijednostima indeksa sprječavali su dobitci u sektoru energetike.

Londonski FTSE indeks u takvim je okolnostima bio na manjem dobitku, od 0,2 posto, dosegnuvši 4.318 bodova, dok je frankfurtski DAX indeks bio na gubitku, od gotovo 0,6 posto, spustivši se na 4.703 boda.

Na najvećem udaru našle su se dionice banaka, predvođene francuskom bankom BNP. Njezine dionice oslabile su 16 posto nakon što joj je ulagačka jedinica u prvih 11 ovogodišnjih mjeseci poslovala s gubitkom, a razlog je i izloženost financijskom skandalu oko prijevara američkog financijskog menadžera Bernarda Madoffa.

Deutsche Bank zabilježio je pad cijena dionica od 6,4 posto, pod utjecajem tržišnih priča o potencijalnom gubitku u četvrtom tromjesečju uslijed otpisa ulaganja. Njemačka banka nije željela komentirati navedene glasine, a od ostalih pripadnika oslabile su još dionice HSBC-a i Societe Generalea, i to za više od 5,0 posto

S druge strane, gubitke su ograničavali dobitnici u naftnom sektoru. Povod tomu je rast cijene sirove nafte na 45 dolara, zbog očekivanja da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) srezati proizvodnju za rekordna dva milijuna barela dnevno, u pokušaju uravnoteženja ponude sa svjetskom potražnjom koja ubrzano slabi.

BP je bio najveći dobitnik, s rastom cijena dionica od 2,2 posto a ojačale su i dionice StatoilHydroa i BG Groupa, za oko 2,0 posto.

Najnoviji podaci iz eurozone svjedoče o usporavanju stope inflacije u studenome, ponajprije zahvaljujući padu cijena energenata i hrane. Stopa inflacije u visini 2,1 posto, kako je objavio Eurostat, neznatno je tako viša u odnosu na ciljanih "blizu ali ispod 2,0 posto" u Europskoj središnjoj banci (ECB), pa su ojačana očekivanja nastavka sniženja ključnih kamatnih stopa u eurozoni.

Indeks Tokijske burze Nikkei bio je na dobitku 0,5 posto, zaključivši trgovanje na 8.612 bodova.

NAFTA
Lukoil: Nema akvizicija dok nafta ne dosegne 65 dolara po barelu
Autor/izvor: Marina Šunjerga
MOSKVA – Zamjenik izvršnog direktora OAO Lukoila, Leonid Fedun rekao je kako najveća privatna ruska naftna kompanija neće realizirati akvizicije u 2009. ukoliko cijena sirove nafte ostane niža od 65 dolara po barelu, prenijele su ruske novine Vedomosti.

Fedun je odbio komentirati upit o tome jeli kompanija u pregovorima sa španjolskim Repsol YFP, o preuzimanju udjela.
Ukoliko cijena nafte dosegne 80 dolara po barelu, Lukoil će imati pozitivan tijek novca u iznosu oko dvije milijarde dolara. Jedan dio tog iznosa kompanija bi koristila za pokrivanje dugova, najavio je Fedun.

REAKCIJE
Bijela kuća: Odluka OPEC-a je kratkovidna
Autor/izvor: SEEbiz
WASHINGTON – Bijela kuća je kao „kratkovidnu” ocijenila odluku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da smanji proizvodnu kvotu za dodatnih 2,2 milijuna barela na dan, naglašavajući da naftni kartel „ima obavezu da dobro snabdijeva tržište”.

Ocjenjujući da je nejasno hoće li članice kartela ispoštovati odluku, donesenu na jučerašnjem sastanku u Oranu, u Alžiru, glasnogovornik Bijele kuće Toni Fratto je naglasio da „bez obzira na to, OPEC ima obavezu da dobro opskrbljuje tržište i da uzima u obzir zdravlje globalne ekonomije”, tako da su „napori da se ograniče koristi od nižih cijena energenata kratkovidni”.

U nezavisnoj izjavi, šef američke Uprave za energetske informacije, glavne agencije za prognoze u energetskom sektoru u SAD, Howard Greenspacht je ocijenio da će stvarni efekt smanjenja ovisiti o tome koliko će se članice OPEC-a držati dogovorenog.

„Mislim da je ključni faktor činjenica koliko će smanjenje zaista biti, budući da se u prošlosti zemlje članice nikada nisu pridržavale dogovora 100 posto”, izjavio je on.

SVE DUBLJE
Početak kraja? Chrysler zatvara 30 tvornica na mjesec dana
Autor/izvor: SEEbiz
DETROIT – Američki proizvođač automobila Chrysler morat će zaustaviti proizvodnju u svih svojih 30 tvornica na rok od najmanje mjesec dana.

Zatvaranje će početi već sutra i obuhvatit će pogone u SAD-u, Kanadi i Meksiku koji proizvode vozila Chrysler, Jeep i Dodge. Takav potez ne iznenađuje zna li se kako je Chryslerova prodaja u studenome pala 47 posto, a u prvih 11 mjeseci ove godine 28 posto.

Chrysler mora štedjeti novac dok čeka da američka vlada pronađe način za spas automobilske industrije. U Senatu je prošlog tjedna propao plan ubrizgavanja 14 milijardi dolara u taj sektor posrnule američke ekonomije te je to povećalo strah od gubitka poslova i kraha te grane industrije. Zaposlenici se sigurno ne vraćaju na posao do 19. siječnja

Autoindustrija je nesposobna prodati automobile čak i onima koji imaju želju kupiti ih, ali ne mogu doći do kredita za kupnju.

U srijedu je Ford najavio kako će produžiti za tjedan dana tradicionalni dvotjedni božićni dopust u svojim Sjevernoameričkim tvornicama. General Motors je prošlog tjedna najavio smanjenje svoje proizvodnje za 30 posto.

Kako god bilo ,službenih reakcija iz Bijele kuće zasad nema, no zato se iz krugova Demokratske stranke može čuti kako se odluka o paketu pomoći više ne može odgađati.

HRT-ova blamaža: Suspendirali Kapovića s nepostojeće emisije, on nastavio raditi s Vlahovom

Jozo Kapović, HTV-ov novinar i urednik, koji je postao Pedro te televizije nakon što je izbila korupcijska afera oko kupovanja gostovanja na HRT-u, kaže kako ga o "suspenziji" nitko nije obavijestio.

Danas u Business.hr-u: Stranci nas prestaju kreditirati, no uskaču domaće banke

Danas u Business.hr-u: Stranci nas prestaju kreditirati, no uskaču domaće banke Inozemni će krediti zbog uvjeta na globalnom tržištu kapitala sljedeće godine praktički izostati, upozoravaju analitičari za novi broj Business.hr-a.

Recesija stvara velik broj kandidata za stečaj

Otkazi za 10 tisuća djelatnika drvne i papirne industrije, za 10 posto zaposlenih u građevini, smanjivanje broja radnih mjesta u trgovini, turizmu, tekstilnoj i automobilskoj industriji te gašenje polovice brokerskih kuća tmurna su predviđanja dijela analitičara za sljedeću godinu.

Novi broj Lidera donosi pregršt zanimljivih i aktualnih priča i doista je teško izdvojiti neku posebno. No, ipak tema o kojoj se u posljednje vrijeme naveliko govori jest razjedinjenost poduzetničkih institucija. Dok se HGK i HUP ‘ribaju’, nitko Sanadera ne pita zašto (ni)je povukao ovaj ili onaj potez. Kruha i igara-staro je pravilo skretanja pozornosti. Obje udruge pristaju na takvu ‘uporabu’, a njihovi članovi sve češće i žešće kritiziraju neučinkovitost obiju institucija. Vie u priči Gordane Gelenčer ‘Sanader usred krize za koju nema rješenja potiče sukob HGK i HUP-a.

Tema tjedna nastala je iz pera Ivice Grčara i Antonije Knežević, a bavi se bankrotom. Recesija koja nailazi stvorit će velik broj kandidata za stečaj. Vjerovnici, a najčešće su to banke i država, morali bi u što kraćem roku osposobiti brojne krizne menadžere. Budu li odvjetnici stečajni upravitelji – većina će pogođenih tvrtki biti rasprodana ili likvidirana.Otkazi za 10 tisuća djelatnika drvne i papirne industrije, za 10 posto zaposlenih u građevini, smanjivanje broja radnih mjesta u trgovini, turizmu, tekstilnoj i automobilskoj industriji te gašenje polovice brokerskih kuća tmurna su predviđanja dijela analitičara za sljedeću godinu.

Hrvoje Mateljić razgovarao je s Matom Babićem, profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji tvrdi da su svi veliki štediše već su prenijeli uloge iz Hrvatske u inozemstvo. ‘U slučaju bankrota ili likvidacije banaka novac treba vratiti štedišama. To predlažem kako bi se implicitno osigurali svi štedni ulozi’, kaže Babić.

Atmosferu u poslovnom središtu Hrvatske uoči blagdana i kraja krizne godine istražio je Krešimir Raguž. Što se događa i kako diše Zagreb City čitajte u odličnoj reportaži pod naslovom ‘Menadžeri glume ležernost, ali tvrtke već daju u podzakup poslovne prostore’.

Naš savjetnik Hrvoje Kačer otkriva je li zakonito automatsko produljenje ugovora nakon roka. U jednom nedavnom slučaju jedan je davatelj usluga u pripremljeni tekst ugovora na jednu godinu unio odredbu da se, ako se prije isteka godine ne otkaže, ugovor smatra produljenim i to na daljnjih deset godina. Zato čitajte pažljivo ono u ugovoru napisano najsitnijim slovima.

Tomislav Birtić u svojem Dnevniku malog ulagača šalje apel hrvatskim brokerima: napišite knjigu o svojim iskustvima!

Ovotjedni feljton inspiriran je otvorenjem Brioni butika u Zagrebu.Novokomponirani ruski bogataši i menadžeri obožavaju Brioni odijela, ali ne samo oni. Još od vremena iza Drugoga svjetskog rata, kada su Nazareno Fonticolli, glavni krojač u Satosu, i Gaetano Savini, menadžer, odlučili pokrenuti svoj posao, Brioni odijela zaštitni su znak svih koji žele potvrditi svoj ukus i prestiž. (G. J.)

Munja: Ako zapne s Fiatom, uspjet će s nekretninama

Ulaskom u Fiat Munja bi dobila svoju ‘prvu ugradnju’ kod nekog proizvođača automobila što otvara znatno širi i sigurniji prostor na tržištu i osigurava referencije

Piše: Matilda Bačelić
matilda.bacelic@liderpress.hr
Foto: Željko Jelenski

Pod haubom Fiata uskoro bi se mogla skrasiti Munja. Iako odluka još nije službena, zagrebačka Munja ušla je u krug deset dobavljača koji će se naći na Fiatovoj listi, kao jedini proizvođač akumulatora i baterija iz okruženja. Nakon što je ušao u kragujevačku Zastavu, s kojom je Munja i prije radila, Fiat je krenuo u ispitivanje i provjeru potencijalnih dobavljača. Prvi krug provjere je iza zagrebačkog proizvođača, a konačna odluka, nakon detaljnog audita, trebala bi se znati u siječnju. Osim ako kriza ne sreže i zaustavi baš sve u automobilskoj industriji…

– Ne ovisimo o Fiatu niti na tome gradimo svoju strategiju. Bude li posla to će nam svakako mnogo značiti, no ako ga ne bude živjet ćemo kao i prije – kaže Ivan Miloloža, vlasnik i predsjednik Uprave Munje. Ulaskom u Fiat Munja bi dobila, automobilskim rječnikom rečeno, svoju ‘prvu ugradnju’ kod nekog proizvođača automobila što otvara znatno širi i sigurniji prostor na tržištu i osigurava referencije jer su dijelovi na dobavnoj listi proizvođača. Kontakti s koncernom Volkswagen, konkretno Škodom, uspostavljeni su otprije, a u posljednje vrijeme koketira se i s Audijem. Druga ugradnja predstavlja masovno tržište na kojem se Munja sada bori za mjesto pod suncem, a nužan uvjet za ulazak na europsko tržište su novodobiveni certifikati kvalitete.

Najveći projekt i ono ne čemu Munja gradi svoju strategiju jest nova tvornica koja bi uskoro mogla niknuti u okolici Zagreba, točnije u Brckovljanima, gdje će ponovno biti susjed Elki. Doduše, s obzirom na krizu koja je zaustavila gotovo sve investicije, termin bi uskoro mogao postati vrlo rastezljiv. Zasad je Munja kupila zemljište, a nova bi tvornica prema planu trebala biti gotova u sljedeće dvije-tri godine. Vrijednost investicije procjenjuje se na približno 10 milijuna eura, a kapital za gradnju osigurat će se prodajom neke od vrijednih nekretnina u vlasništvu Munje. Preseljenjem u novu modernu tvornicu u Munji računaju da bi mogli povećati kapacitete za sto posto i krenuti u borbu sa svjetskim igračima a, gledano dugoročno, razmišljati i o akvizicijama.

Nikakva izloženost prema bankama

Najveća sigurnost i razlog zadovoljstva vlasnika Munje upravo su nekretnine kojima vrijednost stalno raste kako se grad širi. Munja će se tako treći put u 88-godišnjoj povijesti preseliti zbog širenja Zagreba, a prenamjenom zemljišta na Žitnjaku, gdje se sada nalazi tvornica, iz industrijske u poslovno-stambenu zonu te povećava izgradivost nekretnina u Vrbanićevoj i Heinzelovoj ulici, zbog proširenja poslovne zone, vrijednost tih nekretnina je višestruko porasla. Kolika je ona u ovom trenutku vrlo je teško procijeniti, s obzirom na to da nije revalorizirana, no zasigurno je mnogo viša od 30 milijuna kuna koliko stoji u prošlogodišnjem financijskom izvješću. Odluka vlasnika da ne pristane na brojne dosadašnje ponude za prodaju tih nekretnina tako se pokazala više nego ‘pronicljivom’.

Zainteresirani su bili brojni trgovački lanci i građevinari, kao i Grad Zagreb koji se još nije konačno izjasnio hoće li ulaziti u taj projekt ili ne.

– Nama je svejedno je li riječ o privatnom investitoru ili Gradu. Zainteresirani smo za svaku opciju koja je profitabilna – kaže Miloloža.

Ina traži od Munje da distribuira putem konkurencije

U Munji su prije nekoliko dana dobili obavijest iz Ine da zbog promjene strategije smanjuju broj dobavljača te da odsad svoje proizvode mogu prodavati u Ininoj mreži samo putem dva distributera – C.I.A.K.-a i Rox-a. Problem je u tome što nije riječ o ‘neovisnim’ dobavljačima, već o distributerima Varte i bugarskih i talijanskih brendova akumukatora kojima je, kao direktnoj konkurenciji i uvoznicima, cilj sma

Bloomberg: Slovenija – hrvatska prepreka na putu prema EU

Bloomberg: Slovenija – hrvatska prepreka na putu prema EUGranični spor koji datira još iz Titove Jugoslavije postao je najnovija prepreka na putu do proširenja EU, izvjestila je američka novinska agencija Bloomberg.

Svi veliki štediše već su prenijeli uloge iz Hrvatske u inozemstvo

U slučaju bankrota ili likvidacije banaka novac treba vratiti štedišama. To predlažem kako bi se implicitno osigurali svi štedni ulozi. Ovako je odljev kapitala iz banaka već gotovo i završio u slučaju velikih uloga

Razgovarao: Hrvoje Mateljić
Fotografije: Dražen Lapić

U veljači 2006. predstavljena je knjiga Od dezinflacije u zaduženost u kojoj je njen autor, jedan od najuglednijih domaćih ekonomista dr. sc. Mate Babić upozoravao da država mora početi stvarati proračunski suficit kojim bi otplaćivala vanjski dug. Dvije i pol godine poslije vanjski je dug je narastao s 25 na 35 milijardi eura, a plan Vlade da postigne barem nulti deficit neslavno je propao. Uza sve to, Hrvatska je suočena s opasnošću financijske i ekonomske krize. O mogućim opcijama koje sada stoje pred kreatorima ekonomske politike razgovarali smo s dr. sc. Matom Babićem.

• Što mislite o sadašnjoj ekonomskoj poziciji Hrvatske?
– Ekonomska se situacija posljednjih sedam-osam godina razvija upravo onako kako predviđa ekonomska analiza. To znači da se zadužujemo i ništa se ozbiljno ne radi na suzbijanju korupcije, a to je nužni uvjet za bilo kakav izlazak iz ove situacije i bilo kakav ozbiljniji privredni razvoj. Kad bih sada pokušao identificirati najveći problem hrvatske ekonomije, rekao bih da je to korupcija. U svakom segmentu ona znači povećanje troškova i neizvjesnosti, a to su smrtni neprijatelji konkurentnosti hrvatske privrede, ozbiljnijim dugoročnim proizvodnim investicijama i priljevu nešpekulativnoga kapitala u Hrvatsku. Drugi je problem visoka zaduženost i na nju se davno ukazivalo. Bilo je situacija da se ministar hvali kako su nam odobrili novi zajam! Zajmove treba otplatiti i što god smo se više zaduživali u prošlosti, to ćemo morati više otplaćivati u budućnosti i ostat će manje novca za domaće investicije.

• Kako otplatiti taj dug?
– Imamo nekoliko mogućnosti. Prva je prodaja državne imovine kojom su se sve vlade u posljednjih godina bavile. Apsurd je da su birači izabrali vladu da upravlja zemljom, a ne da rasprodaje zemlju. Oni koji ne znaju upravljati, oni je rasprodaju. Opravdavalo se to tvrdnjom da je privatni sektor efikasniji, što je s ekonomskog stajališta besmisleno jer i jedan i drugi sektor moraju biti jednako efikasni, što znači da moraju imati jednake uvjete poslovanja, a jednaku odgovornost mora imati uprava u javnim kao i u privatnim poduzećima.

• Dakle vlasništvo nije presudno?
– Za efikasnost poduzeća nije važno vlasništvo nego upravljanje. Uzmite primjer Renaulta i Peugeota – prvi je državni, drugi privatni, ali ne smije biti razlike u efikasnosti jer uprava odmah ide van. Takva je situacija i u ostalim državnim kompanijama u Francuskoj, ali i u ostalim državama. U Njemačkoj je manje od 40 posto banaka u privatnom vlasništvu, ali sve imaju iste uvjete privređivanja i odgovornost za rezultate rada. Kod nas je upravljanje državnim i javnim poduzećima nastavljeno kao u socijalizmu, ništa se bitno nije promijenilo. To stimulira neodgovornost, što je vidljivo jer stranke čim dođu na vlast, imenuju svoje ljude na čelo državnih kompanija. Imate primjer HŽ-a, koji je gubitaš, članovi Uprave imaju menadžerske ugovore, a plaće Uprave određuje Nadzorni odbor, koji u tom slučaju ne osjeća nikakvu odgovornost. Dok god ne lociramo odgovornost za rezultate poslovanja, nema prijelaza u tržišnu privredu. Ako je bilo koje poduzeće ostvarilo gubitak, uprava i nadzorni odbor moraju snositi odgovornost. Ako te odgovornosti nema, kako očekivati da se menadžment racionalno ponaša.

• Sada se ponovo spominje državni intervencionizam u gospodarstvu, pomaganje poduzećima, pa čak i ponovni ulazak države u vlasničku strukturu? Ima li to smisla u sadašnjoj situaciji?
– Američka je privreda paradigma liberalne privrede, pa ipak Vlada nije dopustila propadanje banaka. Sada imate proces da država dokapitalizira (podržavljuje) banke da bi ih spasila, jer banke zn

PONOVNO MINUS

Wall Street: Dionice energetskog sektora najveći gubitnici
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
NEW YORK – Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale jer je splasnuo entuzijazam nakon oštrog smanjenja kamata Feda, a ulagače počinje brinuti bujanje javnog duga uslijed nastojanja američkih vlasti da spriječe dublju recesiju.

Dow Jones indeks pao je 99 bodova ili 1,12 posto, na 8.824 boda, dok je S&P 500 indeks izgubio 0,96 posto, zaronivši na 904 boda. Nasdaq indeks pao je, pak, 0,6 posto, na 1.579 bodova.

Nakon što je dan prije američka središnja banka smanjila ključnu kamatnu stopu na rekordno niske razine od nula do 0,25 posto, te najavila da će koristiti sva sredstva na raspolaganju kako bi oživjela gospodarstvo, ulagače počinje brinuti bujanje javnog duga.

"Mislim da su svi već zabrinuti zbog golemog duga i likvidnosti u sustavu, što bi moglo ponovno potaknuti rast inflacije", kaže Robert Francello, analitičar u fondu Apex Capital.

Financijski sektor nije uspio zadržati dobitke od dana prije. S&P indeks tog sektora oslabio je jučer 1,2 posto, nakon rasta od 11 posto dan prije. Morgan Stanley izvijestio je jučer o gubitku u proteklom tromjesečju od 2,2 milijarde dolara, što je više od očekivanja. Međutim, kako analitičari procjenjuju da se takav gubitak više neće ponoviti, cijena dionice te investicijske banke porasla je 2,3 posto. Među najvećim gubitnicima bio je energetski sektor jer je cijena nafte u jednom trenutku pala čak ispod 40 dolara po barelu, i to premda je OPEC odlučio smanjiti proizvodnju za 2,2 milijuna barela dnevno, što je najveći rez proizvodnje u povijesti OPEC-a. Cijena dionice Exxon Mobila pala je 2,5, a Chevrona 2,8 posto.

Snažno je, gotovo 7 posto, pala cijena dionice Applea nakon što je ta kompanija priopćila da njezin izvršni direktor Steve Jobs neće otvoriti sajam Macworld trade show, što je obnovilo špekulacije o lošem zdravlju legendarnog osnivača Applea.

Wall Street "pati" zbog bujanja javnog duga

Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale jer je splasnuo entuzijazam nakon oštrog smanjenja kamata Feda.