HR je u 4Q2008 otplatila oko 2,9 milijardi eura duga.
1Q2009 rata je oko 1,8 milijardi dakle puno manja nego u ovom kvartalu.
Čini mi se da to ne bi trebalo biti toliko problematično koliko se prikazuje, iako bi za HR gospodarstvo bilo jako dobro da se dio duga iz 2009. reprogramira u 2011 i dalje.
Kosor: Prosvjedima se ništa ne da promijeniti
Ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor izjavila je u nedjelju kako će Hrvatska imati dobar proračun koji će i dalje biti stimulans proizvodnje.
"Napravili smo štedljivi proračun koji će, naravno, i dalje pokretati projekte koji mogu biti kotač zamašnjak proizvodnji", rekla je Kosor komentirajući izjavu predsjednika Stjepana Mesića da treba pokrenuti proizvodnju te da sada nije vrijeme za štednju nego da se trebalo štedjeti ranije. Napomenula je da se Vlada nije odrekla ničega što se tiče podupiranja onih hrvatskih građana kojima je teško, a među njih spadaju umirovljenici i građani koji primaju socijalnu skrb. Osigurana su i sredstva za dječji doplatak i za majke rodilje, rekla je novinarima ministrica Kosor prilikom donošenja Betlehemskog svjetla u zagrebačku katedralu.
Na upit hoće li Vlada uspjeti skupiti novac za božićnice umirovljenicima, Kosor je odgovorila da će Vlada do sljedeće sjednice, četvrtka ili petka, zatražiti izvješće od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o točnim izvorima sredstava za božićnice. Podsjetila je da je za božićnice umirovljenicima 2006. bilo isplaćeno 157 milijuna kuna, dok bi ove godine za božićnice Vlada trebala osigurati 160 milijuna kuna.
Komentirajući već održane prosvjede, ali i one koje, primjerice najavljuju škverani zbog nerješavanja problema u brodogradilištima, Kosor je rekla da su prosvjedi u demokratskom društvu građansko pravo koje nitko ne može zanijekati, ali je ocijenila kako se prosvjedima ništa ne da promijeniti nego se problemi moraju rješavati za stolom. Najavila je da će se potpredsjednik Vlade Damir Polančec u ponedjeljak sastati sa sindikalistima škverana pri čemu je izrazila uvjerenje da će doći do kompromisnog rješenja tih problema.
"I Vlada i sindikati znaju da je situacija vrlo teška i da je Vlada do sada iz proračuna u brodogradilišta ulijevala velik novac. Rješenje tih problema nije samo pitanje pregovora s Europskom unijom nego i konačno rješenje za sve zaposlene u brodogradilištu", rekla je Kosor. Naglasila je da je Vladi u interesu da ljudi ostanu zaposleni i da rade, a isto tako da razumije zabrinutost radnika. Dodala je da će Vlada učiniti sve kako bi našla zajedničko rješenje koje neće zapriječiti daljnje pregovore i njihov završetak i koje će biti na dobrobit škverana i proizvodnje. (H)
Irački novinar Busha nazvao psetom i gađao ga cipelama
Business.hr/Hina
15.12.2008 07:20
Irački novinar nazvao je u nedjelju američkog predsjednika Georgea W. Busha, koji je nenajavljeno doputovao u Irak, "psetom" na arapskom, gađavši ga svojim cipelama na konferenciji za novinare održanoj u Bagdadu.
Iračko sigurnosno osoblje i američki tajni agenti odmah su ščepali novinara, koji je počeo vikati i odupirati se, odvukavši ga iz prostorije u kojoj je u tijeku bila zajednička konferencija za novinare iračkog premijera Nurija al-Malikija i Busha.
Cipele su prilično promašile metu – za oko 4,5 metra, prenose novinari. Jedna je preletjela iznad glave američkog predsjednika, udarivši u zid iza njega. Bush se s nelagodom nasmijao, a Maliki je izgledao vrlo napeto.
"Ne smeta me to", kazao je Bush, pozvavši sve prisutne da se smire. Na pitanje novinara, nakon konferencije, o incidentu koji se dogodio, američki je predsjednik odgovorio kako taj čin nije osjetio kao nikakvu prijetnju. Ostali irački novinari ispričali su se Bushu zbog ponašanja svojeg kolege – televizijskog novinara.
Bush je tijekom oproštajnog posjeta Iraku samo pet tjedana prije odlaska iz Bijele kuće izjavio u nedjelju u Bagdadu da je "pobjeda blizu … iako rat još nije završen".
"Rat još nije završen, no zaključenjem sporazuma (o sigurnosti između Iraka i SAD-a), odvažnošću iračkog naroda i iračkih vojnika, američkog vojnog i civilnog osoblja, odlučni smo na našem putu prema pobjedi", izjavio je Bush nakon simboličnog potpisivanja bilateralnog sporazuma s iračkim premijerom Nurijem al-Malikijem.
Još jedanput iskoristio je priliku da opravda vojnu intervenciju SAD-a u ožujku 2003., koja je, kako je istaknuo, dovela do pada iračkog diktatora Sadama Huseina, no promatrači dodaju i do kaosa i vjerskog nasilja u zemlji.
"Zadaća nije bila lagana, no bila je potrebna zbog američke sigurnosti, zbog nadanja iračkoga naroda i zbog mira u svijetu", rekao je Bush nakon sastanka s iračkim predsjednikom Jalalom Talabanijem.
Bilateralnim sporazumom, koji je dogovoren i službeno potpisan još u studenome, predviđeno je potpuno povlačenje 140.000 američkih vojnika iz Iraka do kraja 2011. Prema sporazumu, borbene postrojbe američke vojske napustit će iračke gradove i sela do 30. lipnja 2009.
Bush se tijekom boravka u Bagdadu sastao i s drugim iračkim čelnicima koji su na vlast došli nakon pada Sadama Huseina. Među njime je bio i jedan od glavnih šijitskih predstavnika koji podupire vladu, Abdel Aziz al-Hakim.
Predsjednik Talabani Busha je nazvao "velikim prijateljem iračkog naroda", jer je pridonio promjenama nakon 24-godišnje diktature.
"Pomogao nam je da oslobodimo našu zemlju i da dočekamo trenutak u kojemu se veselimo demokraciji, ljudskim pravima i prosperitetu", rekao je. "Zahvaljujući njegovoj odvažnosti danas se nalazimo u ovoj zgradi", dodao je Talabani, oštar protivnik iračkog predsjednika Sadama Huseina i za njegova života, aludirajući na diktatorovu palaču.
Wall Street ovaj tjedan testira je li dosegnuto dno
Business.hr/Hina
15.12.2008 07:53
Sastanak čelnika Feda i nastojanja američkih vlasti da pronađu najbolji način na koji bi se pomoglo automobilskoj industriji bit će ovoga tjedna u središtu pozornosti ulagača na Wall Streetu.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks pao 0,1 posto, na 8.629 bodova. S&P 500 indeks porastao je, pak, 0,4 posto, na 879 bodova, dok je Nasdaq indeks osvojio 2,1 posto, dosegnuvši 1.540 bodova.
Sudbina američke automobilske industrije bit će ovoga tjedna u prvom planu. Nakon što je Senat krajem prošloga tjedna odbio 14 milijardi dolara vrijedan prijedlog pomoći automobilskoj industriji, Bijela kuća najavila je da će intervenirati kako bi spriječila kolaps posrnulih automobilskih divova.
Još nisu poznati detalji novog plana, no vjeruju se da će se sredstva pronaći u 700 milijardi dolara vrijednom fondu za sanaciju banaka.
Ulagači se plaše da bi bez pomoći vlasti mogli propasti General Motors i Chrysler koji imaju dovoljno gotovine za normalno poslovanje još samo nekoliko tjedana, dok je Ford u nešto boljoj poziciji. Propast samo jednog od tih triju najvećih američkih proizvođača značila bi gubitak na tisuće radnih mjesta i produbljivanje recesije u SAD-u.
"Čini se da će vlasti dati automobilskim kompanijama infuziju i održavati ih na intenzivnoj njezi dok nova vlada ne preuzme dužnosti", kaže William Stone, strateg u tvrtki PNC Wealth Management.
Od vlade novoizabranog predsjednika Barracka Obame puno se očekuje. Wall Street Journal piše kako bi Obamin paket mjera za poticanje gospodarstva mogao dosegnuti i 1.000 milijardi dolara u iduće dvije godine.
Obama je posljednjih tjedana u nekoliko navrata najavio velika ulaganja u izgradnju infrastrukture i otvaranje 2,5 milijuna novih radnih mjesta, ali nikada nije spominjao financijske iznose. Dosad se nagađalo da bi taj paket mjera biti vrijedan oko 500 milijardi dolara.
U fokusu ulagača bit će i sastanak čelnika američke središnje banke u ponedjeljak i utorak. Očekuje se smanjenje ključne kamatne stope za pola postotnog boda, sa sadašnjih 1,0 na 0,50 posto.
"S nestrpljenjem se očekuje odluka koliko će dubok biti rez cijene novca, ali i priopćenje Feda o tome kakva će se monetarna politika voditi ubuduće, s obzirom da niska razina kamata ne ostavlja središnjoj banci još puno prostora za manevriranje kamatama", kaže John Praveen, strateg u tvrtki Prudential International Management.
Veliki test za tržište bit će ovoga tjedna i reakcija ulagača na kvartalna poslovna izvješća investicijskih banaka Goldman Sachs i Morgan Stanley. Analitičari očekuju velike gubitke.
To bi, kažu analitičari, mogao biti test je li tržište dosegnulo dno. Naime, otkako je 21. studenoga pao na najnižu razinu u 11 godina, S&P 500 indeks porastao je gotovo 19 posto. Kako je u tom razdoblju tržište pokazalo veliku otpornost i nije negativno reagiralo na niz loših vijesti, neki analitičari smatraju da to znači da je tržište palo na dno i da ubuduće može samo postupno rasti. Ima, međutim, i analitičara koji nisu u to baš sigurni.
Nu ti onog UBS-a….nekretninskog…bogami zima kod njih došla rano…i smrznula ih na godinu dana…sve potiho…
http://www.investmentnews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20081212/REG/812129960
a i naši kriminalci iz Križevačke ŠKZ i Banke u likvidaciji delistirali UCMA-R-A…a i depozite ne isplaćuju koliko čujem…neide im nešto preregistracija…a Ministarstvo financija, zaduženo za nadzor…šuti li ga šuti i broji dane …da pređe briga na HNB…
BEZ REAKCIJE
Beskorisna oporba: SDP i Milanović kao da ne postoje
12/15/2008 6:28:30 PM
KOMENTAR – Posljednjih nekoliko tjedana pokazalo je sve slabosti vlasti, ali i opozicije. SDP nema odgovor na aktualne izazove.
POSLOVNA OČEKIVANJA
Ipak optimizam: Samo 10% tvrtki očekuje veće teškoće zbog krize
Autor/izvor: Marina Šunjerga
ZAGREB – ‘Krizom će najviše biti pogođeni građevinari, turizam i izvoznici’, zaključio je Žarko Primorac, nezavisni ekonomski analitičar, čime je potvrdio i rezultate istraživanja Privrednog vjesnika ‘Poslovna očekivanja’, koji su pokazali i da građevinski sektor očekuje velika pogoršanja likvidnosti i strahuje za budućnost.
‘Poslovna očekivanja u 2009.’, ocijenila su opće stanje u gospodarstvu ocjenom 2,82, a više od 90 posto ispitanih smatra da će gospodarski rast ostati isti ili da će se smanjiti. Najviše je onih, odnosno 41,32 posto, drži da će se gospodarski rast malo smanjiti, čime je pokazana doza optimizma.
Optimizam u hrvatskom gospodarstvu, očito vlada jer opet preko 90 posto kompanija misli da će uspjeti (ili pokušati) prevladati utjecaj krize iako gotovo isti broj drži kako će se uvjeti za investiranje pogoršati. Najgora predviđanja vezana su uz očekivanje likvidnosti, za koju čak 62 posto ispitanika smatra da će se pogoršati, 34,5 misli da će ostati na istoj razini dok tek 3,44 posto kompanija misli da će u 2009. biti prostora za poboljšanje likvidnosti.
Za krizu se pripremio veliki broj kompanija, odnosno čak 74 posto, a mjere protiv krize već provode ili su u stanju pripravnosti. Očekuju se isti prihodi, neto dobit i većina anketiranih kompanija ne planira otpuštanje radnika tijekom 2009.
Čak 77 posto ispitanih najavljuje povećanje stope izvoza, i ne odustaju od modernizacije kapaciteta. Spremni su još uvijek ulagati u edukaciju i istraživanje međutim planovi o akvizicijama i preuzimanjima definitivno su odgođeni.
‘Radujem se optimističnom stavu međutim činjenice govore o tome da čak 31,5 posto hrvatskih poduzeća posluje s gubitkom, pogotovo u sektorima brodogradnje, željeznica i hotelskog poslovanja’, naglasio je Primorac, istaknuvši kako je ukupna profitabilnost hrvatskog gospodarstva tek 1,5 posto.
Iako je Primorac kao jednu od bitnih mjera borbe protiv krize naglasio smanjenje potrošnje, odnosno ograničavanje troškova, prije zahtjeva za poreznim olakšicama, Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, odbacio je tu mjeru pod objašnjenjem da je ‘država još uvijek najveći hrvatski poduzetnik’.
‘Kriza je prilika da počistimo svoje dvorište. Gubitaša se moramo riješiti, a državnim novcem treba pomoći zdravi dio hrvatskog gospodarstva, koji bi mogao zapasti u probleme u ovim nepovoljnim okolnostima’, istaknuo je Marinac.
Naglasio je kako je nužno rekonstruirati cijeli državni aparat na način da bude u skladu s potrebama građana i ekonomije.
‘Država veliki spiderman koji nas svih drži i to ne može promijeniti reforma već je potrebna korjenita rekonstrukcija’, zaključio je.
Istraživanje je provedeno anketiranjem 570 kompanija koje ostvaruju gotovo 11 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva. Zapošljavaju preko 100 tisuća zaposlenika i ostvarile su 3,75 milijardi neto dobiti u 2007.
RASPRAVA U SABORU
Stazić: Sanader novim zakonom o golfu vraća usluge donatoru HDZ-a
Autor/izvor: SEEbiz – Hina
ZAGREB – Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić izrekao je danas prvu opomenu u mandatu, a dobio ju je SDP-ovac Nenad Stazić jer je zatražio pokretanje postupka protiv predsjednika HDZ-a i premijera Ive Sanadera i njegovih ministara, optuživši ih za korupciju jer, tvrdi Stazić, prijedlogom zakona o golfu "vraćaju uslugu HDZ-ovu donatoru".
Zatraživši, u ime kluba SDP-a, da se prijeporni zakon povuče iz procedure, Stazić je ustvrdio da je takav zakon predložen za račun tvrtke "Skiper d.o.o.", koja gradi golfsko igralište u Savudriji.
"Ta je tvrtka HDZ-u donirala jednom milijun, a jednom dva milijuna kuna", ustvrdio je Stazić, prozivajući premijera i sve ministre koji su digli ruku za takav prijedlog, po njegovoj tvrdnji, za "očitu korupciju".
Zbog te bi korupcije, smatra Stazić, DORH po službenoj dužnosti protiv Sanadera i ministara trebao pokrenuti kaznene postupke.
"Ovo je nečuvena optužba, nekog unaprijed optužujete za korupciju. To je isto kao da netko kaže da se dijete ne treba roditi, jer će kasnije biti bolesno i umrijet će", rekao je Bebić i Staziću izrekao opomenu zbog vrijeđanja predsjednika HDZ-a i same stranke.
Odmah zatim opomenu je izrekao i IDS-ovcu Damiru Kajinu, koji je govorio bez odobrenja predsjedatelja, a zatim i SDP-ovcu Zoranu Vinkoviću, jer je prosvjedovao zbog izrečenih opomena, a pritom se, po Bebićevoj ocjeni, nije pozvao na odgovarajuće članke Poslovnika.
Prve Bebićeve opomene HDZ-ovi su zastupnici pozdravili pljeskom.
Kako je u međuvremenu Sabor ostao bez kvoruma, jer su SDP-ovci napustili sabornicu, o prijedlogu zakona o golfu još se nije glasovalo. Sjednica je nastavljena raspravom o preostalim točkama.
Sabor je prije toga izmijenio Zakon o doprinosima pa će umirovljenici koji u idućoj godini ostvare mirovinu veću od 5108 kuna iz svojih će mirovina plaćati doprinos od tri posto, a za one s manjim mirovinama uplaćivat će se doprinosi od jedan posto i to i iz državnog proračuna. Iz proračuna će se uplaćivati i doprinosi za nezaposlene.
Donesen je i paket turističkih zakona – o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, o članarinama u turističkim zajednicama i boravišnoj pristojbi.
Novim zakonima turističke zajednice, njih 330 u Hrvatskoj, dobivaju mogućnost upravljanja destinacijom, a Vlada očekuje i učinkovitiju naplatu i bolju raspodjelu, odnosno racionalnije trošenje novca od članarine i boravišne pristojbe.
Bebić je najavio da će se, ne uspije li HDZ skupiti kvorum, o nekim točkama glasovati sutra na izvanrednoj sjednici.
Neizvjesno je i što će se dogoditi s prijedlogom zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer se nekim rješenjima iz tog zakona protivi i HDZ-ov koalicijski partner SDSS, koji, uz oporbene klubove, također traži da se tekst uputi u treće čitanje.
TO NAS ČEKA?
Kriza: Ina najavljuje neplaćanje, Pevec otkaze
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Bauk nelikvidnosati je, kako se čini, već zahvatio ključne kompanije u hrvatskom goapodarstvu.
Naime, Ina (ZSE:INA-R-A) je naložila svojim tvrtkama kćerima da obustave plaćanja dobavljačima do daljnjega. Prema natpisima iz novina, plaćanja bi trebala biti obustavljena do veljače 2009. godine. Inin menadžment objašnjava ovaj potez mjerom opreza u svrhu prevencije potencijalnih problema s likvidnošću kao posljedice trenutačnih loših globalnih ekonomskih uvjeta. Probleme s likvidnošću iduće će godine gotovo sigurno imati građevinske kompanije zbog produljenih rokova plaćanja, a gotovo je soigurno kako će dobar dio nelikvidnosti generirati i država, odnosno poduzeća u njezinu većinskom vlasništvu. Teška vremena očekuju i brodarske kompanije zbog pada profitabilnosti povezane sa smanjenom potražnjom za vozarinama. Taj smo scenarij, uostalom, već gledali negdje koncem 90-ih godina prošloga stoljeća.
Na krizu je u intervjuu Jutarnjem listu upozorio i Zdravko Pevec koji tvrdi kako krizu dočekuje spremno. Najavljuje moguća otpuštanja radnika zbog odluke da se zabrani rad trgovina nedjeljom. Moguće je otkaze najavio i vlasnik Kutjeva Enver Moralić koji je rekao kako, zadržavanje broja radnika ovisi o mogućnosatima naplate potraživanja. To će, kako vidimo, u idućoj godini biti gotovo nemoguća misija. Ni u turizmu ne cvjetaju ruže. Prema sadašnjim najavama, tek će svaki deseti od više od 400 domaćih hotela držati otvorena vrata nakon novogodišnjih praznika. Usporedbe radi, prošle ih je godine bilo otvoreno dvostruko više.
UPOZORENJA
Strauss-Kahn: Ne primijene li se poticajni paketi, slijede socijalni nemiri
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
MADRID – Globalno gospodarstvo moglo bi zapasti u produljenu krizu, što bi moglo rezultirati novim socijalnim nemirima, ako vlade što prije ne primijene obećane pakete poticaja za gospodarstvo, upozorio je u ponedjeljak izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn.
Rast naglo usporava u Kini, u uvjetima snažnih pritisaka na globalno gospodarstvo i skretanja prema recesiji, što povećava opasnost od izbijanja novih nemira poput onih u Grčkoj, istaknuo je Strauss-Kahn.
"Kina je počela s 11-postotnim rastom, koji je potom pretočen u rast od 8, pa 7 posto, a sada će Kina vjerojatno ostvariti rast od 5-6 posto".
Ako vlade brže ne reagiraju, početak oporavka globalnog gospodarstva, koji se očekuje krajem 2009. ili početkom 2010., mogao bi biti odgođen, dodao je.
"Dosta se toga još mora učiniti a ako se ne učini, bit će teško izbjeći dugotrajnu krizu koju bismo svi željeli izbjeći", kazao je on na konferenciji o odnosima MMF-a i Španjolske.
On, kako je naglasio, očekuje učestale socijalne nemire ako financijski sustav ne bude reorganiziran tako da to odgovara svima a ne samo eliti. "Ako to nismo u stanju postići, mogli bi izbiti socijalni nemiri, i to i u naprednim gospodarstvima", kazao je.
MMF će idući mjesec vjerojatno sniziti važeću prognozu globalnog rasta od 2,2 posto, budući da se vlade pokazuju nespremnima ili nesposobnima izdvojiti dovoljno sredstava za obnovu gospodarskog povjerenja i poticanje oporavka.
"Suočeni smo s dosad neviđenim padom proizvodnje i imamo dokaze o značajnim neizvjesnostima koje ograničavaju učinkovitost nekih mjera fiskalne politike", kazao je Strauss-Kahn.
"Moramo brzo djelovati kako bismo obnovili financijsku i gospodarsku stabilnost. Ovo je kritično razdoblje i odluke donijete sada odredit će budućnost globalnog gospodarstva".
MMF preporuča vladama ulaganje ukupno dva posto svjetskog BDP-a, ili 1.200 milijardi dolara, radi smanjenja rizika od štetne globalne recesije. Podupire i državnu dokapitalizaciju banaka radi obnove povjerenja u financijski sustav.
"Puno je toga najavljeno ali smatram da realizacija nije dovoljno brza, i to je jedan od uzroka manjka povjerenja", upozorio je čelnik MMF-a.
FINANCIJE
Sabor rekordno brzo izglasao proračun; deficit 0,88% BDP-a
Autor/izvor: SEEbiz / HINA
ZAGREB – Nakon petosatne, do sada najkraće rasprave o državnom proračunu, za taj temeljni financijski dokument glasovalo je 80 zastupnika vladajuće koalicije, a protiv se izjasnilo 52 oporbenih zastupnika.
Vladinim amandmanima, koje je saborska većina prihvatila, proračunski je deficit smanjen za 2,3 milijarde kuna, pa će deficit konsolidirane opće države biti 0,88 posto BDP-a, umjesto prvotno planiranih 1,6 posto.
Vladinim je amandmanima smanjenjen deficit središnje države za 1,95 milijardi kuna, te su za 350 milijuna kuna smanjeni rashodi Hrvatskih cesta i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Spomenutim smanjenjem ukupni rashodi državnog proračuna za 2009. iznose
oko 127 milijardi kuna i u odnosu na ovu godinu porast će za nešto više od 4 posto, dok su planirani prihodi od 124,6 milijardi kuna, što je 5,3 posto više nego ove godine.
Sabor je donio i Zakon o izvršenju proračuna kojim je propisano da se država za pokriće deficita i refinanciranje postojećih obveza može na domaćem i inozemnom tržištu zadužiti za 14,7 milijardi kuna, a izvanproračunski korisnici za 1,6 milijardi kuna.
Sabor je odbio svih 79 zastupničkih amandmana na prijedlog državnog proračuna za 2009., ukupno ‘teških’ 1,8 milijardi kuna, među kojima i sva četiri amandmana podnesena na planove izvanproračunskih fondova (Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda) koje je podnio HNS-ovac Željko Vincelj.
birokratske zapreke?
Moralić odustaje od ulaganja u BiH
Hrvatski poduzetnik Enver Moralić najavio je kako odustaje od daljih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu objasnivši to brojnim birokratskim zaprekama na koje je nailazio tijekom dosadašnjih pregovora o mogućem investiranju u njoj.
"Gdje god se nešto započne dođe do problema koji nisu normalni", kazao je Moralić u intervjuu kojega su u ponedjeljak objavile banjalučke "Nezavisne novine".Podsjetio je na činjenicu kako je bezuspješno pregovarao o investiranju u čak tri tvrtke, uključujući mostarski "Hepok" od čije je kupnje odustao zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.Zbog administrativnih problema praktično je blokirana i drvna industrija "Omar" iz Skender Vakufa, koju je Moralić kupio no do danas nije uspio pokrenuti proizvodnju.
"Ne možemo doći do dozvole kako bi počeli s radom", pojasnio je Moralić te dodao kako i u poslovanju tvrtke "Ferosil" iz Jajca ima poteškoća jer naprosto ne može dobaviti potrebne količine električne energije."Mislim da će proći puno vremena dok se situacija ne poboljša… U BiH ima velikih mogućnosti ulaganja kada bi se neke stvari promijenile i kada bi ljudi shvatili rad kao prioritet", kazao je Moralić dodajući kako će toj zemlji vjerojatno trebati 10 do 20 godina da stabilizira svoje gospodarstvo.Procijenio je kako BiH najveće mogućnosti ulaganja nudi u području sirovinskih baza. (H)