OD GUBITAŠA DO LIDERA
Kraš razmatra prebacivanje dodatne proizvodnje u Miru
Autor/izvor: Saida Mustajbegović
PRIJEDOR – Fabrika keksa i vafla Mira kao članica Kraš grupe, bilježi stalni rast proizvodnje, a slatki proizvodi iz njenih pogona u Prijedoru stižu do kupaca širom Evrope, SAD, Kanade i Australije.

Direktor Mire (BLSE:MIRA-R-A) Miroslav Turnšek rekao je Srni da će preduzeće ovu poslovnu godinu, u kojoj slavi 80 godina rada, završiti uspješno sa prihodima većim od 20 miliona KM i neto dobiti od 1,5 miliona KM.

"Za 11 mjeseci ove godine Mira je proizvela 5.124 tone keksa i vafla. To znači da je proizvodnja veća za 543 tone ili 12 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan proizvodnja za 109 tona ili dva odsto. U istom periodu prodaja je bila 5.099 tona, odnosno 361 tona ili osam odsto više na posmatrani period iz 2007, a u odnosu na plan prodaja je veća za 82 tone ili dva odsto" – ističe Turnšek.

I finansijski rezultati su dobri. Do kraja novembra ostvaren je prihod od 18.800.000 KM, "a neto dobit je u iznosu od 1.264.000 KM". Do kraja godine predviđa se da će ukupan prihod biti veći od 20 miliona KM i da će neto dobit premašiti 1.500.000 KM.

"Dođe li do pada standarda u BiH, a i u zemljama u koje Mira najviše izvozi (Hrvatska, Slovenija i Srbija), i mi ćemo to, vjerovatno, osjetiti. Jasno je – kada pada standard da se kupuje, prevenstveno, ono osnovno što je potrebno za život, a slatkiša se ljudi mogu i odreći" – kaže Turnšek.

Prelomni trenutak za Miru bio kraj 2003. godine – kada je Kraš (ZSE:KRAS-R-A) postao većinski vlasnik preduzeća i ocijenio da bi, "da Kraš tada nije preuzeo Miru, fabrika davno otišla u stečaj," zaključio je Turnšek.

Od firme koja je tada bila milionski gubitaš, napravljena je stabilna firma koja danas dobro posluje, firma sa dobrim profitom i perspektivom.

Preuzimanjem preduzeća, Kraš je napravio program sanacije i ozdravljenja fabrike koji se sastojao od investicionih ulaganja, socijalnog programa i programa zbrinjavanja viška radnika, kao i programa sanacije tekuće likvidnosti. Tek nakon toga, krenulo se u integraciju Mire u poslovni sistem Kraša.

Kraš je odmah uložio oko tri miliona eura s ciljem da stvori uslove da se u Miri može proizvesti kvalitetan i mikrobiloški ispravan proizvod. Sama zgrada fabrike bila je u vrlo teškom stanju – krov je prokišnjavao, nisu bile uređene hale itd. Sanirani su svi krovovi i proizvodne hale. Polako se ulagalo u neophodne mašine, u program zbrinjavanja viška radnika i neophodna obrtna sredstva za nesmetan rad fabrike.

Turnšek je potvrdio da će novih investicionih ulaganja sigurno biti u narednom periodu, pogotovo zato što su svi reprogrami otplaćeni, kao i najveći dio kredita prema Krašu.

"Već u ovoj godini potpisaćemo ugovor za mašinu za pakovanje proizvoda. Tako ćemo za dva mjeseca zamijeniti ručno pakovanje čajnih kolutića – od 500 i 800 grama – i nekih drugih proizvoda. Razmatramo i druge mogućnosti, kao što su nabavka mašina i opreme. Ali, u to sada ulazimo vrlo oprezno zbog praćenja situacije u svijetu i okruženju" – navodi on i pojašnjava:

"Od toga da li će na tržištu prodaja Mirinih` proizvoda biti ovakva kakva je sada, a računamo i veća, zavisi kolika će biti investiciona ulaganja i nabavka nove opreme i da li će se ići u krupnu investiciju, što je Kraš ranije planirao na Svalama. Ja čvrsto vjerujem da ćemo ići u nova ulaganja – da bismo mogli dalje raditi i razvijati se".

Turnšek iznosi podatak da Mira ima 498 radnika, od kojih je 430 stalno zaposleno.

"Plate su solidne. Prosječna plata u prošlom mjesecu bila je 622 KM, a prosjek za prvih 11 mjeseci ove godine – 513 KM. To je više od prosjeka grane prerađivačke industrije u Republici Srspkoj (RS), po čemu se mi i ravnamo. Vrlo bitno je reći da plate redovno isplaćujemo sa svim doprinosima. Radnicima je plaćen prevoz sa posla i na posao, a imaju besplatan topli obrok,

Njemačka kreće u borbu protiv krize s još najmanje 30 milijardi eura

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako će mini-summit vladinih i gospodarskih stručnjaka u zemlji, sazvan za nedjelju, omogućiti razmatranje dodatnih planova koji će pridonijeti učinkovitijoj reakciji na pogoršanje gospodarske krize, budući da je prvi plan potpore ocijenjen financijski nedostatnim.

Njemački tjednik Wirtschaftswoche objavio je, pozivajući se na vladine izvore, kako kancelarka želi program "raznolikih mjera" koji bi mogao biti predstavljen u siječnju, nakon inauguracije američkog predsjednika Baracka Obame. No vođa socijal-demokratske parlamentarne skupine Peter Struck kazao je kako će odluka o novome planu potpore biti donesena "najranije krajem veljače". Struck je za list Tagesspiegel, koji će se u prodaji pojaviti u nedjelju, rekao kako bi koalicija Angele Merkel "krajem veljače i početkom ožujka" trebala razmotriti situaciju na tržištu rada, situaciju u poduzećima, posebice situaciju u automobilskoj industriji. "Tek tada moći ćemo odlučiti što nam je činiti", rekao je Struck, dodavši kako se s tim rokom složila i kancelarka.

Dodatni plan posebnih mjera trebao bi biti težak "minimalno 30 milijarda eura", što je slično prvome planu koji iznosi 31 milijardu eura i, kako prenosi Wirtschaftswoche, njemački ga parlament namjerava usvojiti. "Želimo razmotriti sve mogućnosti koje možemo iskoristiti za što bržu reakciju na ovo pogoršanje krize", objasnila je Merkel za tjednik. "Vrlo ćemo predano raspravljati o ovome problemu kako bismo izašli iz krize", rekla je kancelarka.

Mini-summitu u nedjelju će, uz ministre vlade, prisustvovati razni ekonomski i bankarski stručnjaci, a summit će biti u potpunosti posvećen ekonomskoj krizi. "Pokušat ćemo zajedničkim snagama procijeniti stanje i perspektive za 2009., zajedno s našim socijalnim partnerima, poduzećima i bankama", istaknula je Merkel. (H)

Dolar dramatično pao prema jenu, funta prema euru

Američka je valuta prošloga tjedna osjetno oslabila, posebice nakon što je Senat odbio plan financijske pomoći automobilskoj industriji, nakon čega je cijena dolara prema japanskom jenu pala na najnižu razinu u 13 godina.

Tečaj eura prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 5,6 posto, na 1,3370 dolara. Euro je ojačao i prema japanskoj valuti, za 4,3 posto, na 121,8 jena. Osim prema euru, dolar je oslabio i prema ostalim europskim valutama. Tako je njegov tečaj prema švicarskoj valuti pao za 3,7 posto, na 1,1780 franaka. Prema britanskoj valuti dolar je oslabio oko 2 posto, pa je cijena funte dosegnula 1,4950 dolara.

Najviše je pozornosti, međutim, privukao pad cijene dolara u petak prema japanskoj valuti na samo 88,10 jena, najnižu razinu u posljednjih 13 godina. Kasnije se cijena dolara, ipak, vratila na 90,9 jena, što znači da je u proteklih tjedan dana američka valuta u odnosu na japansku oslabila za 1,4 posto. Slabljenje dolara počelo je još početkom prošloga tjedna jer se ulagačima vratila sklonost ka riziku. Uz to, očekuje se da će američka središnja banka Fed do kraja godine smanjiti ključne kamatne stope, što je također oslabilo dolar. Međutim, najveći je pad američka valuta zabilježila nakon što je u četvrtak Senat odbio 14 milijardi dolara vrijedan plan spašavanja američki industrije automobila. Mogući kolaps jedne od tih triju kompanija značio bi možda i stečaj ostalih dviju. Strahovanja ulagača od bankrota General Motorsa, Chryslera i Forda snažno su pritisnula američku valutu.

"Svi koji su se nadali mirnom kraju godine mogu slobodno na to zaboraviti. Vijest da plan spašavanja američkog automobilskog sektora nije prošao Senat predstavlja ogromno razočarenje za ulagače koji su očekivali njegovo usvajanje", kaže Mitul Kotecha, strateg u investicijskoj banci Calyon. Ipak, u petak se dolar ponešto oporavio jer se ulagači nadaju da će Bijela kuća ipak priskočiti u pomoć ‘detroitskoj trojki’, ali i zbog špekulacija da bi japanska središnja banka mogla intervenirati kako bi izazvala slabljenje jena prema dolaru.

Naime, Japancima ne odgovara presnažan jen jer zbog toga padaju prihodi japanskih izvoznika na inozemnim tržištima i smanjuje im se konkurentnost. Guverner Bank of Japan Masaaki Shirakawa upozorio je prošloga tjedna kako se pažljivo prate kretanja na valutnim tržištima. "Prisutan je strah da bi BoJ mogla intervenirati ako dolar padne ispod razine od 90 jena", kaže Chris Turner, strateg u tvrtki ING.

Pozornost ulagača privukla je prošloga tjedna i britanska valuta jer je njezin tečaj pao na rekordno nisku razinu prema euru, od 87,75 penija za euro, nakon što je tamošnji Nacionalni institut za ekonomska i socijalna istraživanja upozorio da je pad aktivnosti u britanskom gospodarstvu bio snažniji nego što se očekivalo. (H)

Hrvatske tvrtke ipak zaostaju u zaštiti okoliša

Odgovornost tržišnih igrača od ove se godine mjeri Indeksom DOP-a koji su razvili Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Interes za sudjelovanje u Indeksu iskazalo je 140 tvrtki, a osobito će se vrednovati njihova iskrenost i transparentnost.

Piše: Sandra Babić

Htjeli mi to priznati ili ne, o društvenoj odgovornosti domaćih kompanija mogli smo saznati samo kad su one bile voljne to objaviti. Iako se ne može tvrditi da Hrvati ne posluju odgovorno, činjenica je da nije postojao nijedan relevantni alat kojim bi se mjerila odgovornost tržišnih igrača.

Tome je, izgleda, na kraj stala Hrvatska gospodarska komora (HGK) koja je, u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (HR PSOR), nedavno predstavila projekt Indeks društveno odgovornog poslovanja. Riječ je o projektu početom prije dvije godine kojim će se izmjeriti društvena odgovornost domaćih poduzeća, a onima koji su se istaknuli po svojoj brizi o okruženju u kojem posluju bit će 16. prosinca dodijeljena i priznanja.

Pozvano 1.300 kompanija
Kao što je kazala Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU, kandidati za nagrade su poslovno uspješna poduzeća, a priznanje je nagrada za sve napore koje poduzeća u svom poslovanju usmjeravaju na brigu za okoliš, odnos s društvom, zaposlenicima i poslovnim suradnicima, kupcima i dobavljačima te svim drugim sudionicima u poslovnom procesu.

Više od 600 potpisnika Kodeksa
Osim Indeksa o društvenoj odgovornosti Komora je donijela i Kodeks etike u poslovanju koji je još jedan snažan alat za promociju odrednica DOP-a. Kodeks su dosad potpisale 604 kompanije, a HGK će putem Zajednice za DOP, osnovane u sklopu Sektora za industriju, nastaviti s podizanjem znanja i svijesti o društvenoj odgovornosti.
Inače, Zajednica na dobrovoljnoj osnovi okuplja poslovne subjekte zainteresirane za promicanje tog koncepta i do danas je okupila stotinjak članica iz svih područja gospodarstva.

– Bez imalo zadrške Indeks držim važnim iskorakom u kontekstu promocije koncepta društveno odgovornog poslovanja i održivog razvitka u Hrvatskoj. Ovo je prvi i jedini ‘alat’ koji omogućuje mjerenje i usporedbu na području koje se često percipira kao neopipljivo i teško uhvatljivo. Od njega očekujemo da potakne pozitivno natjecateljsko ozračje u poslovnim krugovima, ali i da posluži kao edukativni alat za sve koji bi se željeli kroz primjenu koncepta društveno odgovornog poslovanja odmaknuti od uobičajenih zakonom propisanih minimuma. Vrijednost Indeksa svake će godine biti sve veća jer ćemo kroz njega moći iščitavati napredak DOP-a ne samo po pojedinim poduzećima nego kroz poslovnu zajednicu i društvo u cijelosti – poručila je Trnokop Tanta.

O opsegu projekta dovoljno govori podatak da je na natječaj pozvano više od 1.300 velikih, malih i srednjih poduzeća koja su u prošloj godini zauzela jedno od prvih 500 mjesta prema kriterijima Zlatne kune. Kao što je objasnila Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a, budući da je ekonomska izvrsnost osnovna odgovornost svakoga poslovnog subjekta (stvaranje novostvorene vrijednosti i njihova primarna zadaća) selekcija prema kriterijima Zlatne kune bio je način da se odaberu najbolji prema ekonomskim kriterijima.
Budući da je sudjelovanje u projektu bilo dobrovoljno, što je uostalom i bit cjelokupnog koncepta odgovornog poslovanja, čelnici 140 kompanija odazvali su se pozivu organizatora čime su oni, kažu, iznimno zadovoljni.

Sistemi kontrole
– Od 140 poduzeća koja su bila zainteresirana za sudjelovanje na projektu, komisija će procijeniti koliko ih je uspješno ispunilo upitnik i tako se kandidiralo za nagradu. Naime, morate znati da je upitnik iznimno opsežan i zahtjevan te traži informacije i podatke koji nisu uobičajeni i zahtijevaju dodatan napor u pribavljanju te smo stoga iznimno zadovoljni odazivom – objasnila je Matešić i nastavila da Indeks vrednuje

Projekt koji spašava radna mjesta

Novi brend male trgovine, koji danas okuplja tisuću prodajnih objekata, pridonosi tržišnoj prepoznatljivosti i ukupno boljoj tržišnoj poziciji malih trgovaca i obrtnika.

Razgovarao: Ante Gavranović

Kad je prije mnogo godina otvorena prva u nizu prodavaonica u sada već tržišno uspostavljenom i priznatom brendu Plus market, teško je bilo povjerovati da će tim putem krenuti uskoro tako mnogo malih trgovaca. Danas pod tim imenom posluje u Hrvatskoj otprilike tisuću malih trgovaca. Riječ je o projektu koji povezuje male trgovce s veleprodajnim sektorom vodeće trgovačke kompanije u Hrvatskoj, Konzumom, uz očuvanje njihove pravne osobnosti i poslovne samostalnosti. Praksa je ubrzo pokazala da partnerska povezanost malih trgovaca i VELPRO-a jača poziciju domaće proizvodnje, a u ovim teškim gospodarskim vremenima kao specifičan projekt povezivanja spašava i mnoga radna mjesta. Time se postižu i najbolji efekti u realizaciji Sporazuma o strateškom partnerstvu i poslovnoj suradnji između Hrvatske obrtničke komore kao predstavnika 20.000 obrtnika trgovaca te Konzuma i vodećih hrvatskih proizvodnih tvrtki koncerna Agrokor (Belje, Jamnica, Ledo, PIK Vrbovec i Zvijezda), Francka, Koestlina, Kraša, Lure, Podravke, Saponije i Zvečeva.

S Antom Todorićem, izvršnim potpredsjednikom Agrokora zaduženim za maloprodaju i čovjekom koji je uvelike osmislio ovaj oblik povezivanja, razgovaramo o tržišnim dometima i budućnosti projekta.
– Htio bih odmah, na početku razgovora, jasno omeđiti poziciju Konzuma. Kroz Plus market partnerstvo namjeravamo prije svega unaprijediti poslovanje malih trgovaca, velikim dijelom ugroženih pojavom mnogobrojnih hipermarketa, Cash&Carry supermarketa, diskontnih prodavaonica i ostalih kanala prodaje. Nama je želja da obrtnicima trgovcima omogućimo kvalitetan tržišni opstanak, i to kroz niže cijene nabave proizvoda, prepoznatljivu marketinšku podršku i određenu standardizaciju malih trgovina. Važno je napomenuti da trgovci pritom i dalje zadržavaju svoju poslovnu samostalnost, što je za cijeli projekt veoma važno i osigurava potpunu transparentnost.

• Kako je stvorena i osmišljena koncepcija povezivanja VELPRO-a s malim, samostalnim obrtnicima trgovcima?
– Koncepcija VELPRO-a razrađena je prije osam godina. S vremenom se stvorila ozbiljna platforma za opsluživanje malih trgovaca i ugostiteljskih objekata. VELPRO je, naime, postao bitan igrač na hrvatskom tržištu s udjelom od oko 15 posto u ukupnoj veleprodaji. U isto vrijeme maloprodajno tržište u Hrvatskoj danas procjenjujemo na 40 milijardi kuna. Bilo je važno sagledati kako se razvija ukupno maloprodajno tržište, i kod nas i u našem širem okružju, i kako iskoristiti sinergijske učinke povezivanjem veleprodaje i maloprodajnih objekata.

• Hrvatska se uspjela oduprijeti najezdi stranih maloprodajnih lanaca, odnosno zadržati i dalje visok udio male trgovine u ukupnoj realizaciji maloprodaje. Koliko je to dugoročnije održivo stanje?
– Prema podacima iz 2007. godine, u najvećem broju europskih zemalja uobičajeno samo tri maloprodajna lanca čine glavninu ukupnoga prometa. Recimo, u Danskoj je to čak 86 posto, Sloveniji 81 posto, Austriji 77 posto, Njemačkoj 69 posto ili Francuskoj 55 posto. Usprkos činjenici da je sedam najjačih maloprodajnih lanaca sada već prisutno u Hrvatskoj, deset najvećih trgovaca ne prelazi 65 posto ukupnog maloprodajnog prometa. Dakle, uspjelo se održati malu trgovinu, koja i danas čini 35-40 posto toga prometa. Podaci pokazuju da se ona na toj razini i stabilizirala, što cijelom projektu daje dugoročnu sigurnost. Projekt Plus market otvorio je realan manevarski prostor za njihov opstanak s jedne strane, ali i povećao njihovu odgovornost za vlastitu sudbinu.

• Čemu pripisujete ovaj visoki udio malih trgovaca u maloprodajnom prometu?
– Najvećim dijelom tako velik udio male trgovine uvjetovan je strukturom naseljenosti Hrvatske te postojanjem velikoga broja malih mjesta. Veliki lanci

Nada u spas auto industrije potaknula tržište, prvi se izvlači tehnološki sektor

Vodeći indeksi na Wall Streetu porasli su u petak zahvaljujući nadi da će američke vlasti, ipak, pomoći automobilskoj industriji, a porasle su i cijene dionica tehnoloških kompanija jer bi im velika gotovinska sredstva na računima mogla pomoći dok traje recesija.

Dow Jones indeks porastao je 64 boda ili 0,75 posto, na 8.629 bodova, dok je S&P 500 indeks osvojio 0,70 posto, dosegnuvši 879 bodova. Nasdaq indeks porastao je, pak, 2,1 posto, na 1.540 bodova. Nakon što je dan prije Senat odbio prijedlog 14 milijardi dolara vrijedne pomoći automobilskom sektoru, Bijela kuća objavila je u petak da će intervenirati kako bi spriječila kolaps posrnulih automobilskih divova i gubitak stotina tisuća radnih mjesta.

Još nisu poznati detalji novog plana, no analitičari vjeruju da će se sredstva pronaći u 700 milijardi dolara vrijednom fondu za sanaciju banaka, za koja je vlada ranije tvrdila da se ne mogu koristiti u druge svrhe. Zahvaljujući tome, ponešto su splasnula strahovanja ulagača od kolapsa General Motorsa, Forda i Chryslera, pa je cijena dionice Forda porasla gotovo 5 posto, dok je početni gubitak dionice GM-a veći od 40 posto sveden na samo 4 posto.

Zvijezda dana bio je, pak, tehnološki sektor, a među najvećim su dobitnicama, s rastom cijene za više od 3 posto, bile dionice Applea i United Technologiesa. "Očekuje se da će tehnološki sektor biti prvi, a ne posljednji koji će se oporaviti", kaže Michael James, analitičar u banci Wedbush Morgan. Dodaje da su stoga ulagači zanemarili i loše vijesti iz toga sektora o smanjenju procjena poslovnih rezultata, proizvodnje i broja zaposlenih. U cijelom prošlom tjednu Dow Jones indeks izgubio je mršavih 0,1 posto. S&P indeks porastao je, pak, 0,4, a Nasdaq indeks 2,1 posto.

Na europskim se burzama u petak cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,5 posto, na 4.280 bodova, dok je DAX indeks Frankfurtske burze izgubio 2,1 posto, zaronivši na 4.663 boda. (H)

Što će se zapravo dogoditi s našim brodogradilištima?

Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, u petak je u Bruxellesu s Europskom komisijom načelno dogovorio model privatizacije bolesnih hrvatskih škverova. Kakva je, dakle, budućnost naših brodogradilišta? Na prvi pogled – nikakva.

KRITIČNO
Drakulić: Gangsteri se danas u Hrvatskoj zovu "poduzetnici"
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji.hr
PRAG – Pod nadnaslovom “negiranje istine je na Balkanu i dalje uobičajeno”, ugledni slovački dnevnik liberalne orijentacije SME objavio je jučer intervju sa Slavenkom Drakulić koja u Bratislavi boravi kao gost Instituta humanizma.

Na pitanje smatraju li je Hrvati i dalje za “izdajnicu jer ih ne prestaje kritizirati”, ona je odgovorila da je od 2000. rehabilitirana nakon što joj je “veliki hrvatski izdavač” objavio sabrana djela, a posljednja knjiga joj je bila bestseler.

“Kao da sam normalan pisac. Nedavno mi je izašao članak u britanskom Guardianu o toleranciji fašizma u Hrvatskoj i opet je na mene pokrenut napad golemih razmjera. Branilo me je malo kolega iz novina”.

Danas više, po njezinim riječima, ne demonstriraju na ulicama tisuće ljudi, tvrdeći da su ratni zločinci junaci. Premijer Sanader je u prvom mandatu pokazao proeuropsko lice zemlje, doimalo se da su krajnji desničari, ranije vrlo jaki, pod kontrolom, ali ih je u drugom mandatu pustio da više dođu do riječi… ”To nije bio povratak, svijetu smo samo pokazivali ljepše lice, samo je zameteno pod tepih.

U hrvatskim novinama se o fašizmu piše i kritički. Ali, kad o tome pišete vani, razgnjeve se”. Poznavala je, kaže, Ivu Pukanića (“mala je to zemlja”) koji je bio “veoma potkupljiv”. “O njemu se znalo da ima dobre kontakte s podzemljem. Njegov tjednik je financiran novcem mafije. Imao je i vrlo dobre veze s političarima, predsjednikom, osobito. On je čak došao na pogreb, ne zna se da li u tom svojstvu ili privatno.

Problem je što je korupcija prodrla i na najviša mjesta i što nikad tamo nije bila pod istragom… Mora biti jasno da su “gangsteri postali krema društva. U časopisima su na fotografijama s političarima. Ne samo da imaju novca nego arogantno njime mašu. Zovu ih ‘poduzetnici’, tako stječu legitimitet, ali su to kriminalci”, završava Drakulić.

Karamarko: Policiji nije potrebna dehadezeizacija

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko izjavio je kako depolitizacija policije, koju je najavio nakon što je imenovan ministrom, prije svega znači dovođenje stručnih ljudi.

Mesić: Najteže će biti otplatiti dugove, zadnje što nam treba je MMF

Predsjednik Stjepan Mesić naglasio je danas da će za Hrvatsku u idućoj godini najteže biti otplatiti dugove i kamate te je ocijenio kako bi eventualni sporazum s MMF-om bio "veliki teret" i "zadnje što treba učiniti".

POLICIJA
Dačić: Dok se Hrvatska i Srbija svađaju, kriminalci dobro rade
Autor/izvor: SEEbiz / Tanjug
ĆUPRIJA – Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je saradnja policija Srbije i Hrvatske „veoma dobra, bez obzira što između naše dve države postoje ozbiljne razlike”.

„Suočavamo se sa organizovanim kriminalom, koji ne zna za granice. Dok se mi svađamo između sebe, kriminalci sarađuju veoma dobro i među njima su pripadnici svih naroda bivše SFRJ, bez obzira na nacionalnu, političku i versku opredeljenost”, istakao je on.

„I, oni koji su ubili novinara Pukanića su predstavnici svih naroda bivše SFRJ. Putuju sa tri pasoša”, rekao je Dačić i istakao da je zato važna saradnja svih policija sa prostora bivše SFRJ.

Uz napomenu da mu je drago što je ta saradnja uspostavljena, Dačić je podsetio da je u Zagrebu potpisan memorandum o policijskoj saradnji, a „sledeći korak je potpisivanje međunarodnog sporazuma o policijskoj saradnji, koji će biti potpisan veoma brzo u Beogradu”.

On je napomenuo da će u ponedeljak direktor policije Milorad Veljović u Zagrebu učestvovati u radu organizacije direktora policije i načelnika uprave kriminalističke policije.

Dačić je ocenio da nema saradnje policije „bez razmene operativnih i policijsko-obaveštajnih podataka, bez praćenja kriminalističkih grupa, bez obzira gde se nalaze”.

„Kada budemo imali takvu saradnju da svaki kriminalac zna da ne može da se sakrije ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Republici Srpskoj, moći ćemo reći da ćemo pobediti organizovani kriminal. U suprotnom, posledice će biti teške za sve države”, naglasio je on.

Mesić: Sloveniji ne bi previše koristilo da zaustavlja naš put u EU

Stjepan Mesić kaže da ne vjeruje da bi Sloveniji koristilo blokiranje hrvatskog puta u Europsku uniju te ponovio kako, ako se granični spor između dvije zemlje ne može riješiti bilateralno, treba otići pred međunarodne institucije.