Globalna recesija divlja: Bit će to vrlo, vrlo loš Božić!

Kolaps plana za spas američke automobilske industrije izazvao je danas novi oštar pad cijena dionica na globalnim burzama.

Loše vijesti potopile europske burze

Europski burzovni indeksi u petak su potonuli pod pritiskom slabljenja dionica u bankovnom sektoru uslijed loših vijesti iz JP Morgana.

Sanaderova Vlada povećala iznos za 40 milijuna
Hrvatima u BiH 168,5 milijuna kuna
Autor Zoran Krešić

Vlada Ive Sanadera na taj je način pokazala golemu odgovornost prema Hrvatima u BiH

Foto: Arhiva VL

Hrvatska Vlada bila je vrlo izdašna s planiranjem financijske pomoći za bosanskohercegovačke Hrvate, unatoč općim najavljenim mjerama ušteda i očekivanim manjim proračunskim okvirima zbog očekivanih učinaka globalne financijske krize. Vlada, na čelu s premijerom Ivom Sanaderom, na taj je način pokazala golemu odgovornost prema Hrvatima u BiH koji su administrativno i financijski zakinuti u većini odluka u federalnom i srpskom entitetu, napose u pogledu prognanika. Prvi put uvršteni su i zajednički projekti dviju država koje potpomaže Europska komisija. Kako ekskluzivno doznaje Večernjak, u nacrtu proračuna koji se od srijede našao na raspravi u Hrvatskome saboru predviđeno je više desetaka milijuna kuna u odnosu na ovogodišnja izdvajanja Hrvatske u sklopu potpore Hrvatima u BiH, koji se realiziraju u nekoliko oblasti.

Najveća razlika u odnosu na ovogodišnja izdvajanja predviđena je u resoru regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, kojemu je na čelu Petar Čobanković. Ukupno je predviđeno izdvajanje 94 milijuna kuna financijske potpore u 2009. godini za uglavnom povratničke i projekte u manjinskim hrvatskim sredinama u Bosni i Hercegovini, što je 20 milijuna više nego u ovoj godini, kada je u proračunu predviđeno i realizirano oko 75 milijuna kuna. Najviše je novca predviđeno za povratak prognanih Hrvata, oko 47 milijuna kuna u odnosu na ovu godinu, kada je za tu svrhu utrošeno 27 milijuna. Istodobno, na ovogodišnjoj će razini od 47 milijuna ostati iznos predviđen za povećanje skrbi za hrvatske povratnike.

U ovoj je godini tim novcem obnovljeno na stotine obiteljskih kuća, ponajviše u Bosanskoj Posavini u dijelu Republike Srpske te u središnjoj Bosni. Jedino je u oblasti potpore koja ide preko Ministarstva zdravstva smanjen iznos za tri milijuna kuna od ovogodišnjih 17 milijuna, budući da je ove godine dovršena gradnja Kliničke bolnice na Bijelom brijegu u Mostaru. Planirano je izdvajanje za izgradnju i opremanje bolnica i domova zdravlja u Livnu, Orašju, središnjoj Bosni. S druge pak strane, za pet milijuna kuna s ovogodišnjih 15 milijuna bit će povećan iznos za pokrivanje troškova liječenja Hrvata iz BiH u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Iako do sada nisu bili izravno financirani, kako stoji u nacrtu hrvatskog proračuna za 2009., za HKD Napredak izravno će iz proračuna biti izdvojeno milijun kuna. Uz to, Hrvatska je planirala investirati sedam milijuna kuna sredstava dobivenih preko posebnih fondova Europske komisije (IPA) u sklopu regionalnih projekata s BiH.

ZSE CLOSING BELL
Zagrebačka burza: INA najveći gubitnik s padom od 6,6%
12/12/2008 4:16:07 PM

ZAGREB – Zahvaljujući dobicima iz prethodnih dana CROBEX je na tjednoj razini unatoč današnjem sklizanju, zabilježio rast od oko 5 posto.

RASPRODAJA
Europske burze: HBOS i Lloyds srušeni po 18%
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Europski burzovni indeksi u petak su potonuli pod pritiskom slabljenja dionica u bankovnom sektoru uslijed loših vijesti iz JP Morgana, a snažni pritisci indeksima stizali su i iz automobilskog sektora uslijed neuspjelog dogovora o američkom paketu pomoći.

Londonski FTSE indeks oslabio je u takvim okolnostima za 4,2 posto, na 4.204 boda. Frankfurtski DAX indeks bio je na gubitku 4,6 posto, spustivši se na 4.548 bodova. Najveći gubitnici zabilježeni su u bankovnom sektoru, nakon što je izvršni direktor JPMorgan Chasea & Co kazao da je zabilježio "grozan" studeni i prosinac.

"JP Morgan govori u ime cijele industrije", tumači glavni strateg Brewin Dolphin Mike Lenhoff.

Loša vijest za ulagače stigla je iz Bank of America, koji je objavio da u razdoblju od iduće tri godine planira ukinuti 30.000 do 35.000 radnih mjesta. Nadalje, HBOS je zabilježio pad cijena dionica od 18 posto nakon što su mu loši zajmovi i ostali dugovi dosegnuli vrijednost 8,0 milijardi funta.

Od ostalih pripadnika toga sektora na strani gubitnika našli su se još BNP Paribas, Credit Suisse, Barclays, HSBC i UBS, čije su dionice oslabile između 6,9 i 12,7 posto. Lloyds, koji planira preuzeti HBOS, također je zabilježio pad cijena dionica od 18 posto.

Drugi najveći sektor-gubitnik bio je onaj automobilski. Uzrok tome bio je izostali dogovor o američkom paketu za spašavanje posrnule automobilske industrije u SAD-u.

"Ako jedan od najvećih proizvođača automobila u SAD-u ode u stečaj, cijeli bi sustav nabave mogao doživjeti kolaps. Grupe poput BMW-a, Honde i Nissana oslanjaju se na navedeni nabavni lanac i oni će trpjeti posljedice", tumači Heino Ruland, strateg u FrankfurtFinanzu.

U takvim okolnostima, BMW, Daimler, Fiat, Renault, Peugeot i Porsche redom su zabilježili pad cijena dionica od 5,3 do 8,1 posto.

Gubitnici su zabilježeni i u sektoru energetike, pod utjecajem pada cijena sirove nafte za gotovo 6,0 posto, na 45,19 dolara. Dionice BG Groupa, BP-a, Totala i Enija oslabile su između 4,5 i 6,8 posto.

Indeks Tokijske burze Nikkei potonuo je gotovo 5,6 posto, završivši ovotjedno poslovanje na gotovo 8.236 bodova.

Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala

Diko naša premijeru Ivo
Tebe voli praktički sve živo
Staro, mlado, bolesno il zdravo
Tebi kliče, zaobljena glavo

Goli smo i bosi što je baš bez veze
Dok si ti premijer nikom nema meze
Ni za djecu voća, ni za starce lijeka
Ni povrća nema, niti kapi mlijeka.

Ali ima satova, mostova i cesta..
Tunela, dvorana – baš se gradi šesta
Ima i rodijaka preko svake mjere
Svaki samo gleda kako da nas dere.

Al dok je nama tebe, voljeni naš Ivo
Sve će proći glatko, nipošto ne krivo
Prodat ćeš ti sve šta se prodat može
Odrat ćeš nas dr. Ivo, sve do gole kože.

Tako nam i treba, jer smo redom stoka
I to sitnog zuba, bez ijednog oka
Bez imalo mozga to je valjda jasno
A kad se opametimo tad će biti kasno.

Pahor Hrvatskoj: imate par dana za odluku

Sanaderu ne popuštaj, nemoj da te ucjenjuje ova šaka jada koja se naziva slovencima. Sačuvaj dostojanstvo svih građana Hrvatske od ucjene ovih bijednika. Moliće nas EU masonerija, koja na proziran način koristi šačicu slovenaca za svoje interese, da uđemo u istu. Znaju oni jako dobro što je Hrvatska i koliko Hrvatska vrijedi.
[bye]

ODGOVOR MESIĆU
Kosor: Proračun je štedljiv, ali i poticajan
12/14/2008 7:02:55 PM

ZAGREB – Ministrica kaže da će Vlada do sljedeće sjednice zatražiti izvješće od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o točnim izvorima sredstava za božićnice.

CRNE BROJKE
New York Times: SAD na obnovi Iraka izgubio 100 milijardi dolara
Autor/izvor: SEEbiz
WASHINGTON – Napori koje su SAD uložile sa ciljem da se obnovi Irak pretvorili su se u gubitak od 100 milijardi dolara, prenosi New York Times u svom internetskom izdanju, pozivajući se na jedan izvještaj američke administracije.

Napori za obnovu bili su paralizirani birokratskim tenzijama i nepoznavanjem iračkog društva, navodi se u izvještaju na 513 stranica koji nudi neku vrstu povijesnog pregleda američke pomoći Iraku, a u koji je uvid imao američki list. Kada je prijetilo da program obnove Iraka više ne bude u prvom planu, Pentagon je počeo napuhavati brojke kako bi pokrio neuspjehe, dodaje se u izvještaju.

U jednom dijelu izvještaja navodi se pored ostalog i izjava bivšeg državnog tajnika Colina Powella, da nakon invazije na Irak 2003. godine, ministarstvo obrane „nije prestajalo izmišljati broj pripadnika iračkih snaga sigurnosti”.

Očigledno je, ocjenjuje se u izvještaju, da američka vlada nema ni politiku, niti neophodne strukture da bi se upustila u takav program obnove, najznačajniji od Marshallovog plana poslije Drugog svjetskog rata. Do sredine 2008. godine, 117 milijardi dolara je potrošeno na obnovu Iraka, a od tog iznosa 50 milijardi su platili američki poreznici, navodi se u izvještaju.

NAJAVE
Khelil: OPEC u srijedu ponovno smanjuje proizvodne kvote
Autor/izvor: SEEbiz
LONDON – Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) će objaviti novo smanjenje proizvodnje na svom izvanrednom sastanku u srijedu u alžirskom gradu Oranu u pokušaju da održi cijenu nafte koja je snižena zbog pada svjetske ekonomske aktivnosti.

„Na sastanku u Oranu bi se trebalo odlučtii o dosta velikom smanjenju da bi se uspostavila ravnoteža između ponude i potražnje”, rekao je ovoga tjednae predsjednik OPEC-a Chakib Khelil.

OPEC proizvodi 40 posto svjetske nafte. Kako navodi novinska agencija Isna iranski ministar za naftu Golam Hossein Nozari rekao je da će Iran, drugi najveći proizvođač u okviru OPEC-a, na sastanku u Alžiru tražiti da se proizvodnja smanji za 1,5 milijuna do dva milijuna barela nafte dnevno. Suočen sa smanjenjem potražnje, prvim u 25 godina, kartel nema drugog izbora nego da smanji proizvodnju, navodi agencija AFP.

Cijena barela nafte je pala za 70 posto od svog ovoljetnog maksimuma od skoro 150 dolara po barelu. U petak je cijena barela iznosila 46 dolara i mnoge zemlje proizvođači sa tim ne mogu pokriti troškove proizvodnje.

FONDOVSKI TJEDAN
Fondovi: Oporavak tržišta donio dominaciju dioničkih fondova
Autor/izvor: Iztok Likar
ZAGREB – Proteklog je tjedna došlo do pozitivnog preokreta u odnosu na tjedan ranije te je velika većina fondova ostvarila pozitivne rezultate.

Od osamdeset i sedam otvorenih fondova, u proteklom je tjednu samo četrnaest fondova palo, a čak sedamdeset i tri su fonda tjedan završila u zelenom. Među svim kategorijama fondova najlošije su prošli obveznički fondovi. Ukupno je trideset i osam fondova poraslo za više od jedan posto, od čega su dvadeset i dva porasla za više od dva posto. Samo je jedan fond pao za više od jedan posto, što je u odnosu na tjedan ranije kad je četrdeset i pet fondova palo preko jedan posto, veliki pozitivni pomak. Najveći pad zabilježen proteklog tjedna iznosi 1,63 posto a najveći rast 11,11 posto. Među deset najboljih u tjednu nalaze se isključivo dionički fondovi a njihovi prinosi kreću se u rasponu od 4,48 do 11,11 posto.

Od 41 dioničkih fondova trideset i sedam ih je ostvarilo pozitivni tjedni pomak, dok samo četiri dionička fonda bilježe tjedni pad vrijednosti udjela. S najvećim tjednim rastom od 11,11 posto, predvodi ih MP-Bric.HR, koji je i tjedni pobjednik. Slijedi ga Raiffeisen Emerging markets s rastom od 10,80 posto. Najveće padove od 1,63 odnosno 0,95 posto bilježe KD Victoria i HPB dionički. Posebni dionički fond OTP Indeksni je ostvario tjedni rast od 6,69 posto. Svi dionički fondovi koji posluju barem dvanaest mjeseci, u tom razdoblju bilježe pad veći od 20 posto. Među njima najmanje je u minusu ZB trend (-27,05 posto), koji pretežno investira na razvijena svjetska tržišta. Slijedi ga fond ST Global Equity s padom od 31,01 posto. Najveći pad u zadnjih 12 mjeseci bilježe fondovi koji su većim djelom portfelja bili izloženi na JIE burzama, a predvodi ih Raiffeisen Central Europe koji je u minusu 70,62 posto.

S iznimkom HPB Global i ICF Balanced fonda koji su tjedan završili s minimalnim tjednim padom od 0,20 odnosno 0,01 posto, svi ostali mješoviti fondovi su tjedan završili u plusu. Njihovi su tjedni prinosi upola manji u odnosu na dioničke, te se kreću u rasponu od 2,99 do -0,20. Šest mješovitih fondova je poraslo za više od jedan posto, od čega tri bilježe rast veći od dva posto. Najviše je u proteklom tjednu porastao OTP uravnoteženi za 2,99 posto, a slijedi ga ST Aggressive s rastom od 2,91 posto. Među mješovitim u zadnjih dvanaest mjeseci jedino InterInvest Balanced i ST Aggressive bilježe pad manji od dvadeset posto, Među ostalim mješovitim jedino je još ST Balanced u minusu manje od trideset posto.

Obveznički indeks Crobis je nakon četiri tjedna rasta ostvario pad te se je to dogodilo i s većim djelom obvezničkih fondova. Od trinaest obvezničkih osam ih je palo a pet ih je završilo u zelenom. Najuspješniji je bio OTP euro obveznički koji je porastao za 1,50 posto što je neuobičajeno velik tjedni skok za obveznički fond. S rastom od 0,40 posto ga slijedi Capital One. Na ljestvici tjednih rezultata su najniže završili ZB bond s padom od 0,73 posto i ST Bond s padom od 0,46 posto rasta. Svih šesnaest novčanih fondova je poraslo u rasponu od 0,08 do 0,26 posto. Tri su novčana fonda porasla za 0,20 posto ili više. Vrh ljestvice novčanih fondova je zasjeo PBZ Dollar fond s rastom od 0,26 posto a slijede ga InterInvest Cash s tjednim rastom od 0,22 posto i ZB plus koji je porastao za 0,20 posto.

Prinosi fondova u godini kreću se u rasponu od 8,96 do -71,06 posto. Prema prinosu ostvarenom od početka godine, dvadeset i šest fondova je u plusu. Među njima su svi predstavnici novčanih, devet obvezničkih te najmlađi dionički fond Aureus US Equity. Šezdeset i jedan fond u odnosu na početak godine bilježi negativan rezultat. Pad veći od 50 posto su u ovoj godini ostvarila dvadeset i dva dionička te dva mješovita fonda.

Najveći prinos u godini bilježi Aureus US Equity (8,96 posto) a slijede ga InterInvest Cash i HPB Novčani fond s prinosom od 5,73 odnosno 5,69 posto.

PROBLEMI
Dacia-Renault i Ford traže jamstva rumunjske vlade za kredit EIB-a
Autor/izvor: SEEbiz
BUKUREŠT – Proizvođači automobila Dacia-Renault i Ford traže državnu pomoć od Rumunjske u obliku državnih jamstava za financiranje od Europske investicijske banke (EIB), prenosi agencija Mediafax.

Ford i Renault traže državne garancije za osigurane kredite od Europske investicione banke u vrijednosti od 400 milijuna odnosno 100 milijuna eura. Predsednik Trajan Basescu je razgovarao sa regionalnim generalnim direktorom kompanije Renault Kristianom Esteveom o problemima sa kojima se suočava kompanija.

Basescu je precizirao da je potrebna podrška države za automobilsku industriju u Rumunjskoj, na osnovu mjera sa summita EU održanog 11. i 12. prosinca u Bruxellesu koje su usmjerene na ublažavanje posljedica globalne krize. Dacia-Renault je pre nekoliko dana zaustavila proizvodnju do 2009. godine, a nije poznato kada će se u siječnju obnoviti, zbog drastičnog pada potražnje na gotovo svim tržištima gde je kompanija prisutna.