Deficit proračuna srezan za 2 milijarde kuna

S četiri vlastita amandmana Vlada je srezala deficit državnog proračuna koji je prošloga tjedna sama preložila – sa 4,4 na 2,3 milijarde kuna. Tako će manjak u blagajni ‘otklizati’ na 0,88 posto BDP-a.

Ministar Šuker pojasnio je kako se najviše odreklo ministarstvo zdravstva, čak 1,7 milijardi kuna namijenjenih pokrivanju troškova za lijekove. Kako će ministarstvo pokriti oko 900 milijuna, stvarna je ušteda u zdravstvu zapravo 800 milijuna kuna. Također, za znanost će se izdvojiti 80 milijuna manje, poljoprivredu 96 milijuna.Hrvatske su ceste svoj proračun smanjile za 190 milijuna, od čega je 100 milijuna za Pelješki most, a 160 milijuna odrekao se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Šuker je rekao kako su u Saboru odbili svih 79 amandmana na proračun i izvanproračunske korisnike teške čak 1,829 milijardi kuna. Pojasnio je kako su rezanjem deficita otvorili mogućnost da gospodarstvo dođe do potrebnog novca. -‘Sada je jasno tko generira deficit državnog proračuna’ poručio je Šuker, aludirajući na sindikate koji ne pristaju na zamrzavanje plaća.

Zanimljivo, i sa ‘skraćenim’ deficitom on je još uvijek milijardu kuna veći od novca potrebnog za rast plaća javnoga sektora!Na Vladi se očekivala i konačna odluka o isplati božićnice, no stanje u Kapitalnom fondu nije dovoljno za njihovu isplatu, pa je Vlada preporučila i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Kapitalnom fondu da u drugim izvorima pronađu potreban novac. (Gordana Gelenčer)

Zavladao strah od kolapsa ‘detroitske trojke’

Uoči početka trgovanja na Wall Streetu, terminski su indeksi snažno pali, a pod najvećim je pritiskom automobilski sektor jer je osnovno pitanje hoće li General Motors, Ford i Chrysler opstati nakon što je Senat odbacio prijedlog za spašavanje tih kompanija.

Dow Jones terminski indeks trenutno je u minusu 260, a Nasdaq indeks 41 bod. S&P terminski indeks na gubitku je 36 bodova i ispod je fer vrijednosti, matematičke formule kojom se određuju cijene uzimajući u obzir kamatne stope, dividende i rok dospijeća terminskog ugovora. Nakon što je Senat jučer odbacio prijedlog o 14 milijardi dolara vrijednoj pomoći ‘detroitskoj trojki’, osnovno je pitanje na tržištu koje će od tih kompanija preživjeti.Fordu nije potrebna hitna financijska pomoć, no GM-u i Chrysleru prijeti nelikvidnost, a time i stečaj u roku od nekoliko tjedana, kažu analitičari.Cijena dionice GM-a potonula je 38, a Forda 15 posto. Dionicama Chryslera ne trguje se na Wall Streetu. To negativno utječe na cjelokupno tržište jer bi stečaj bilo koje od tih triju kompanija gurnuo američko gospodarstvo u još dublju recesiju.I na europskim su burzama cijene dionica danas oštro pale. Oko 14,30 sati londonski FTSE indeks bio je na gubitku više od 3, pariški CAC više od 5, a frankfurtski DAX više od 4 posto. (H)

imenovanja
Šuker imenovan guvernerom RH u Vijećima guvernera institucija grupacije Svjetske banke

Ministar financija Ivan Šuker imenovan je danas na zatvorenom dijelu sjednice Vlade guvernerom Republike Hrvatske u Vijećima guvernera institucija grupacije Svjetske banke.

Donesen je i prijedlog za razrješenje dosadašnje vršiteljice dužnosti ravnatelja Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost Nevenke Novosel, kao i prijedlog za imenovanje Maria Horvatića na mjesto ravnatelja Zavoda, stoji u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću. Na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje dužnosti su razriješeni dosadašnji pomoćnici ravnatelja Vesna Stajčić, Mladen Jurin i Branko Smrekar te imenovani rukovodeći državni službenici, zamjenica ravnatelja Vesna Stajčić te pomoćnici ravnatelja Mladen Jurin, Joso Živković i Cvjetko Obradović.

Na prijedlog ministra znanosti, obrazovanja i športa dužnosti je razriješen dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislav Horvat na osobni zahtjev, te član Ružica Razum, koja je imenovana novom predsjednicom Upravnog vijeća Agencije. Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice dala suglasnost za kandidaturu Republike Hrvatske za organizaciju Europskog šumarskog nordijskog skijaškog natjecanja 2012., te je također prihvaćeno pokroviteljstvo nad tom manifestacijom. (H)

Rusija razmatra članstvo u OPEC-u

Rusija razmatra ne samo smanjenje proizvodnje nafte, već razmišlja i o članstvu u OPEC-u, javlja portal Russia Today. Predsjednik Medvedev izjavio je da je Rusija spremna na ovaj korak koji bi pomogao da se postavi donja granica cijena nafte.

Obrazloženje za ovakav potez je “potreba da zaštitimo bazu naših prihoda, kod plina i nafte. Ove zaštitne mjere mogu se odnositi kako na smanjenu proizvodnju nafte tako i na članstvo u nekim organizacijama, ako uspijemo postići odgovarajući sporazum”, kako je rekao Medvedev. Ruske su kompanije već anticipirale značajno smanjenje proizvodnje kako bi se cijene nafte od dramatičnog pada vratile na razinu od 60 do 80 dolara za barel. Imajući u vidu pesimistične prognoze Svjetske banke o usporavanju privredne aktivnosti i potražnje za naftom i ostalim sirovinama, potpredsjednik Lukoila Leonid Fedun rekao je da je potrebna koordinirana akcija proizvođača da se klizanje cijena nafte zaustavi, te da bi OPEC i Rusija trebali zajednički smanjiti proizvodnju za nekih tri milijuna barela dnevno.

Dodao je da, ukoliko ne dođe do takvog dogovora, pritisci na daljnji pad cijena nafte će se nastaviti i pred naftnim kompanijama je vrlo teška godina. Ovo nije jedini poziv na smanjenje proizvodnje nafte pod pristiskom reducirane potražnje. On je u suglasnosti s pozivom Saudijske Arabije koja se zalaže za takvu odluku kartela koji se sastaje 17. prosinca u Alžiru. Službeni kontaktni između OPEC-a i Rusije već se odvijaju na najvišoj razini. U listopadu se generalni tajnik kartela Abdalla Salem El Bardi sastao u Moskvi s predsjednikom Medvedevom i predstavnicima ruske vlade, kada su se složili da su dijalog i suradnja neophodni radi prevladavanja krize i osiguranja stabilnosti tržišta nafte, što je ključno, na kratki i dugi rok, i za proizvođače i potrošače. (D. Z.)

TEČAJ
Dolar na najnižoj razini u 13 godina prema jenu

Dolar se u petak strmoglavio na međunarodnim tržištima na najnižu razinu u 13 godina prema jenu, nakon urušavanja američkog plana za spas posrnulog automobilskog sektora, dok je euro skočio na rekordno visoku razinu prema funti.

Dolar je tako do podneva oslabio prema jenu, na 90,38 jena, nakon što se prethodno nakratko spustio na 88,40 jena, najnižu razinu od kolovoza 1995. Euro je pak ojačao prema dolaru, na 1,3356 dolara, dok je bio u minusu prema jenu, te se njime trgovalo po 120,70 jena."Svi koji su se nadali mirnom kraju godine mogu slobodno na to zaboraviti. Vijest da plan spašavanja američkog automobilskog sektora nije prošao Senat predstavlja ogromno razočarenje za ulagače koji su očekivali njegovo usvajanje", ocjenjuje raspoloženje na tržištu Mitul Kotecha, čelnik globalne valutne strategije investicijske banke Calyon.Loše su vijesti pogodile tržište u trenutku iščekivanja izvješća o prometu u maloprodaji u SAD-u, koje bi trebalo pokazati snažan pad uslijed 6,7-postotnog rasta nezaposlenosti u studenome, najsnažnijem od 1974.Trgovci također uračunavaju u cijene velika smanjenja kamatnih stopa američke središnje banke Fed koja se očekuju idući tjedan."Kolaps pregovora oko spašavanja američke ‘Velike trojke’ izazvao je dugo iščekivan pokušaj udaljavanja od psihološki važne razine od 90 jena prema dolaru", kaže Saburo Matsumoto iz Sumitomo Trust Banka. "Moglo bi doći do umjerenog oporavka dolara i obnovljenih spekulacija oko intervencije japanskih vlasti za otkup dolara", dodaje.Istodobno, britanska je funta kliznula na rekordno nisku razinu prema euru, od 89,37 penija za euro, uslijed pojačanih zabrinutosti oko budućnosti britanskog gospodarstva koje je kliznulo u recesiju.(H)

GSV
Poslodavci podržali proračun, sindikati suzdržani
Autor/izvor: Martina Čizmić
ZAGREB – Nakon što je na sjednici Vlade prihvaćeno nekoliko amandmana kojima se deficit u proračunu smanjio za 2,3 milijardi kuna, poslodavci su mu dali zeleno svjetlo, dok su sindikati ostali suzdržani.

Predstavnik poslodavaca Ivica Mudrinić istaknuo je kako poslodavci žale za propuštenom prilikom da imaju uravnoteženo proračun i bez deficita jer smatraju da bi to poslalo poruku europi da mogu upravljati javnim financijama.

"Učinjen je ogromni napor i ovo smanjivanje deficita je vrlo važno", istaknuo je Mudrinić te dodao kako je zabrinut zbog potencijalnih poteškoća vezanih uz restrukturiranje brodogradnje, ali kako potpora proračunu nije bila upitna.

Smatra da su trebali više razgovarati o spašavanju radnih mjesta, očuvanju gospodarstva, ali su zato dogovorili da na GSV-u mjesečno prate punjenje proračuna i kretanje stanja nezaposlenosti te time omoguće vladi i GSV-u da pravovremeno reagiraju ukoliko detektiraju poteškoće u gospodarstvu.

Predstavnik sinidkata Vilim Ribić rekao je kako sindikalna strana nije glasovala ni za ni protiv proračuna jer primjećuju da unutar prijedloga proračuna postoji cijeli broj stavki za koje je "sazrijelo vrijeme da se vidi čemu služe". Sinidkati su izrazili žaljenje što nije ostvaren nulti deficit, a dodali su kako vjeruju i da je postojala mogućnost za suficitom.

"Potrebno je imati detaljan uvid u proračun, jer je ovaj prijedlog koji smo mi dobili bio konfuzan. U njemu se bilo teško snaći i ukupno gledano, bilo ga je teško čitati", nagalsio je Ribić.

Potpredsjednica Vlade, Jadranka Kosor izrazila je žaljenje zbog činjenice da u pregovorima sa sindikatima o povećanju plaća nisu postigli dogovor jer da jesu, današnji deficit bi bio manji, a možda bi bio i nula. Istaknula je kako je Vlada uložila maksimalne napore da se prvotni prijedlog proračuna smanji za 10 milijardi kuna, a današnjim amandmanima za dodatnih 2,3 milijarde.

"Vlada traži više razumjevanja za ono što govori. Proračun nije bio konfuzan, sve stavke su bile transparentne, a naknadno će se raspravljati o nekim stavkama koje su možda ne jasne", rekla je potpredsjednica Kosor.

Ministar Šuker istaknuo je kako se nada da će država u sljedećoj godini moći ispunjavati svoje obveze, ali je dodao da ukoliko dođe do nekih poremećaja to bi moglo biti teže nego danas. Na kraju je dodao kako je svakom ekonomskom analitičaru jasno da je osnovni razlog deficita povećanje plaća od 6 posto.

"Da nije bilo toga, danas bi imali uravnotežen proračun", rekao je ministar Šuker.

Konferenciju za novinare obilježilo je prepiranje predstavnika sindikata Ribića i potpredsjednice Kosor, a prema informacijama i od drugih članova GSV-a takvo je raspoloženje trajalo i tijekom sjednice.

Dijelom zbog toga predsjednica SSSH Ana Knežević najavila je svoj odlazak iz GSV-a. Rekla je i da je glavni razlog za njen odlazak pitanje Zakona o radu koji su sindikati načelno podržali, ali su imali neke prigovore i tražili sastanak sa premijerom. U SSSH su imali sastanak sa udrugom poslodavaca, a tražili su i mišljenje ministarstva rada oko preraspodjele radnog vremena koje je bilo joši gore. Stoga, su njoj kao predstavnici SSSH neprihvatljive odredbe o izuzecima od zakona o radu, tjednom rasporedu i preraspodjeli radnog vremena te će, ukoliko se nešto ne promijeni napustiti GSV.

MARKETING
Agrokor: U Hrvatskoj "konzumirajmo hrvatsko", u Srbiji "kupujmo domaće"
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB / BEOGRAD – Agrokor je nakon kampanje "Konzumirajmo hrvatsko" u susjednoj Srbiji odlučio pokrenuti identičnu akciju, pod sloganom "Kupujmo domaće".

Gledatelji srpskih televizija imaju čak priliku gledati i istovjetan televizijski spot, samo sa domaćim glumcima. Todorićeva Idea, po uzoru na Konzum (ZSE:KNZM-R-A), u svojim je prodavaonicama pokrenula akciju kojom se srpske građane poziva na kupnju proizvoda domaćih kompanija.

Iz koncerna Agrokor poručuju kako nije riječ o zajedničkoj marketinškoj kampanji već trgovački lanci Idea i Konzum, svaki na svom tržištu, pokušavaju potaknuti potrošače na kupnju domaćih proizvoda. Veliku sličnost dvaju reklamnih spotova objašnjavaju činjenicom da se tržište jednako ponaša u obje zemlje – kupnjom domaćih proizvoda se potiče rast domaćeg gospodarstva i čuvaju se radna mjesta.U Hrvatskoj, podsjetimo, akciju s gotovo identičnim sloganom nedavno je "oživjela" Hrvatska gospodarska komora.

IMA I TAKVIH
Nema krize u Splitskoj banci
Autor/izvor: Teuta Franjković
ZAGREB – «Kriza nije utjecala na ovogodišnje poslovanje Splitske banke ali i Societe Generalea» rekao je na konferenciji za novinare predsjednik uprave Pierre Boursot.

Nadodao je i kako je rejting Societe Generale ostao nepromijenjen ali i da Splitska banka uz još jednog velikog konkurenta ima najbolji rejting među bankama u Hrvatskoj. «Mi smo prema SAD tržištu imali izloženo samo sedam milijardi dolara što u odnosu na količinu izloženih sredstava koje su imale druge banke, nije uopće mnogo tako da mi krizu teoretski nismo niti osjetili» izajvio je Boursot.

Na njega se nadovezao i voditelj odnosa s javnošću Splitske banke Neven Srdar koji je naglasio kako je u desetom mjesecu ove gosdine čak zabilježen porast kredita danih stanovništvu (u koje spadaju i stambeni krediti) ali i rast štednih depozita.
Za sljedeću godinu planiraju povećati broj poslovnica (samo u Zagrebu otvorit će ih se deset), paletu proizvoda ali i ulazak u socijalno osvješteni način poslovanja kako bi se pomoglo eventualnim dužnicima i ljudima koje je kriza zadesila pa nisu u mogućnosti neko vrijeme otplaćivati kredit.

Najavljeno je i da će dobit, koju nisu željeli precizirati, biti zadržana u Hrvatskoj, dakle neće biti isplaćivanja dividende te će sva sredstva ići u daljnju dokapitalizaciju.

Boursot nije htio govoriti o eventualnom povećanju kamata jer, kako je izjavio, ne zna se koliki će biti trošak zajma novca i kako će evoluirati međunarodno monetarno tržište. «Međutim, ostat ćemo umjereni u politici eventualnog dizanja kamatnih stopa» izjavio je.
Splitska banka je, kako je rekao direktor sektora za poslovanje s pravnim osobama Gordan Miler, završila razgovore oko kreditiranja Ministarstva Financija zajedno sa još nekoliko banaka. O eventualnim iznosima nisu htjeli komentirati.

ISTRAŽIVANJE
Pušači i nepušači na pauzama provedu jednaki dio radnog dana
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Gotovo svi, odnosno 90 posto pušača puši na radnom mjestu, a oko 77 posto njih na cigarete dnevno potroši pola sata, pokazalo je istraživanje kojeg je proveo MojPosao o pušenju na radnom mjestu.

Istraživanje provedeno među 1500 ispitanika, od kojih su polovica pušači, a polovica nepušači pokazalo je i da nepušači na pauzama od rada provedu jednako vremena kao i pušači.

Zanimljivo je da unatoč zabrani čak 10 posto ispitanika pušača cigarete konzumira na svom radnom mjestu, odnosno u uredu, a za 8 posto idealan prostor je toalet kompanije u kojoj rade.

Najviše ispitanika, odnosno gotovo polovica, na cigarete mjesečno troši između 200 i 500 kuna prema čemu se može zaključiti kako puše između pola i jedne kutije dnevno. Do 100 kuna mjesečno troši tek 13 posto pušača, a skoro četvrtina njih na cigarete troši više od 500 kuna mjesečno.

Očekivano, mišljenje o novom zakonu o zabrani pušenja je podijeljeno. Velika većina nepušača ga podržava, dok ga podržava tek četvrtina pušača i sukladno tomu nepušači su uvjereni da je do promjena već došlo dok u to vjeruje tek 26 posto pušača.

Zbog novog poskupljenja cigareta prestati će ili smanjiti pušenje gotovo polovica ispitanika. Poskupljenje neće utjecati na 44 posto ispitanika, dok će njih desetak posto smanjiti pušenje ili u potpunosti prestati, ali ne zbog poskupljenja.

Da se prestankom pušenja povećava radna produktivnost drži tek manji dio ispitanika odnosno 14 posto nepušača i samo 8 posto pušača, a više od polovice pušača i četvrtina nepušača smatra da prestanak ili smanjenje pušenja ne utječe na radnu produktivnost.

Dosta vam je crnila? Od danas na Business.hr-u – dobre vijesti!

Od trenutka kada je Crobex bio na svojoj povijesno najvišoj vrijednosti do kraja 2008. prošlo je više od godinu dana. Ne znamo za vas, ali nama se čini da je došlo vrijeme za malo dobrih vijesti.

Kopric: Unatoč neustavnosti, kazne za parkiranje ipak se moraju plaćati

Kopric: Unatoč neustavnosti, kazne za parkiranje ipak se moraju plaćati Kazne za neplaćenu parkirališnu kartu ili prekoračenje vremena parkiranja građani će i dalje morati plaćati, piše Večernji list.

Polančecov plan za brodogradilišta načelno prošao u EU, prodaja za jednu kunu

Model hrvatske Vlade za privatizaciju brodogradilišta dobio je načelno zeleno svjetlo Europske komisije na sastanku potpredsjednika Vlade Damira Polančeca s radnom skupinom Komisije održanom u petak u Bruxellesu.