REAKCIJE
Sanader: Nećemo financirati Bandićev Pentagon
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Premijer Sanader je danas u Saboru rekao kako Vlada nema ništa s Bandićevim "Pentagonom" te kako ga ne misli financirati.

"Bilo koja Vlada i bilo koja uprava Zagreba, bilo koje političke opcije, moraju zajedno surađivati kad je riječ o zajedničkim projektima. Zagreb je naš glavni grad, želimo da riješi sve svoje probleme pa se tako nalazimo i s gradonačelnikom i njegovim suradnicima. Jedan od njih je dao tu ideju, mi smo se nasmijali i mislim da je to bio dovoljan komentar. Smatram da je to nešto o čemu se može razmišljati za 40, 50 godina. To je nešto što Kalifornija sa svojim BDP-om, koja je ugrožena od potresa, može graditi takve zgrade. Vlada s tim nema veze i neće to financirati", odgovorio je Sanader na nagađanja da će s barem 20 posto financirati nabavu Bandićevih igrački.

Zapovjedno-komunikacijski centar u Sesvetama bit će opremljen suvremenom opremom, a najavljena je i kupnja bespilotne letjelice koja će nadzirati krizne lokacije te helikoptera za prijevoz ozlijeđenih koji će biti na raspolaganju Hitnoj pomoći. Pilote i tehničare koji će održavati helikoptere i ostalu opremu Grad Zagreb trebao bi dobiti od MUP-a.

Zagreb će dobiti kongresni centar

Zagrebačko Gradsko poglavarstvo na današnjoj je sjednici usvojilo amandman na prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2009. kojim se iznos od 15,6 milijuna kuna osigurava za izradu projektno-tehničke dokumentacije za početak gradnje kongresnog centra te ga uputilo Gradskoj skupštini na usvajanje.

U obrazloženju se navodi da bi kongresni centar predstavljao značajan projekt za razvitak i prepoznavanje identiteta Grada Zagreba osobito s turističkog i gospodarskog aspekta.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjavio je da bez tih 15,6 milijuna kuna, koje trebaju u idućoj godini osigurati, ne mogu započeti projektiranje i ishođenje lokacijske i građevinske dozvole na lokaciji koju su odredili za kongresni centar uz hotel Westin na mjestu zgrade bivše Medike. Proračun Grada Zagreba za 2009. usvaja Gradska skupština 18. prosinca, pa ako se ne "ucrta kućica" za taj projekt od vitalnog interesa za grad, koji je jednako važan kao i proširenje Zračne luke, ne će se iduće godine moći krenuti s tim projektom, rekao je Bandić.

Istaknuo je da je njegova ideja da taj projekt Kongresnog centra krene iduće godine, te je naglasio kako Zagreb bez njega ne može biti europska metropola, i da ne možemo ići u NATO i EU bez kongresnog centra i proširenja Zračne luke.

Istaknuo je da će o modelu financiranja početkom 2009. razgovarati sa zagrebačkim i hrvatskim gospodarskim brendovima i da će prioritet biti da najprezentniji od njih sudjeluju zajedno s Gradom Zagrebom u izgradnji tog centra. "To je s obzirom na situaciju u kojoj jesmo i koja nam dolazi najrealnije, najnormalnije i najodgovornije rješenje", ocijenio je Bandić. (H)

Hrvatske šume nude popuste, prerađivači nezadovoljni

Odmah nakon automobilske industrije, prva je na udaru drvna, izjavio je u srijedu pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK Marijan Kavran.

Zbog teškog stanja u kojem se našla domaća drvoprerađivačka industrija, članice HGK-ovog sektora za šumarstvo krenuli su u pregovore s Hrvatskim šumama i Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Hrvatske su šume ponudile rabat do pet posto finalnim prerađivačima hrasta, bukve, jele i jasena koji redovito plaćaju svoje obveze. Šume su odlučile ponuditi i produljenje plaćanja za dio trupaca jasena i bukve te dodatno sniženje i primjenu starog cjenika za svoje druge proizvode.

No vodstva tvrtki iz drvne branše drže da to nije dovoljno jer su cijene sirovina ionako povišene u lipnju, a sada se dobiva mali popust. Rješenje se vidi u dodatnim potporama države kroz poticanje ugradnje domaćih proizvoda u hrvatske građevine, a ne kroz dodatno smanjenje cijena trupaca koje onda po povoljnim cijenama mogu kupiti i stranci.

Koliko je kriza na izvoznim tržištima pogodila drvnu industriju govore brojke od tri tisuće otpušenih ljudi, od kojih je više od tisuću izgubilo radno mjesto u zadnjih mjesec dana. Drvoprerađivači poručuju da je sada vrijeme da se djeluje jer za šest mjeseci neće biti radnih mjesta koja se trebaju spasiti.

Rezultati ankete koja je provedena međ 31 tvrtkom iz drvene industrije govore da njih 77 posto ima narudžbe za sljedećih 30 dana, dok za 180 dana narudžbe nema niti jedna tvrtka. Čak 81 posto tvrtki je osjetilo pad narudžbi na stranim tržištima, a 61 posto ima poteškoća u poslovanju s bankama. (Ante Livajić)

Inspektori vrebaju pušače

Sanitarni inspektori Ureda državne uprave i inspektori Državnog inspektorata obavili su od 24. do 28. studenoga pojačan nadzor nad primjenom Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, izvijestilo je danas Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Kako se navodi u priopćenju, ukupno je obavljeno 1618 nadzora u različitim objektima i djelatnostima i utvrđeno 11 slučajeva nepoštivanja zakona te naplaćena jedna mandatna kazna.Glasnogovornica Ministarstva zdravstva Zora Lažeta objasnila je kako se mandatna kazna odnosi na nedopušteno reklamiranje duhanskih proizvoda. Visina naplaćene kazne je 1000 kuna, dodala je. (H)

Talijani pozdravljaju otvaranje hrvatskog tržišta nekretnina

Odlukom Hrvatskog sabora o izjednačavanju državljana i pravnih osoba iz zemalja EU-a s hrvatskim državljanima pri kupnji nekretnina učinjen je korak naprijed u približavanju Hrvatske članstvu u Europskoj uniji, a možda i otklanjaju otvorenih pitanja u odnosima između Hrvatske i Italije, ocjenjuje u srijedu tršćanski dnevni list Il Piccolo.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju zahtijevao je otvaranje hrvatskog tržišta nekretnina građanima Unije, uključujući i Talijanima, navodi u komentaru na naslovnici tršćanski list i ocjenjuje da je to "uz gospodarsku obvezu bio i politički čin koji možda može i konačno otkloniti sjene iz poslijeratnih talijansko-hrvatskih odnosa". Hrvatski potez daje veliku mogućnost za povezivanje prostora sjevernog Jadrana, ocjenjuje komentator tršćanskog lista i dodaje da se ulazak Hrvatske u EU-u "može za Trst i Italiju pokazati mnogo važnijim poslom od onog isključivo vezanog uz nekretnine".

U članku o otvaranju hrvatskog tržišta nekretnina ponovno se aktualizira i "pitanje konfiscirane i nacionalizirane imovine talijanskih ezula u četrdesetim i pedesetim godinama prošlog stoljeća koje je desetljećima opterećivalo diplomatske odnose". Il Piccolo također navodi kako odluku Hrvatskog sabora pozdravlja i desnica i ljevica i Trstu.

"To je pozitivna činjenica koja približava Hrvatsku EU-u" i predstavlja "zaokret", ocijenio je Roberto Menia, predstavnik Nacionalnog saveza u vladajućoj koaliciji i podtajnik u Berlusconijevoj vladi, prenosi list reakcije tršćanskih političara. Menia, međutim, napominje da "drugu stvar" predstavlja "spor oko imovine istarskih, riječkih i dalmatinskih ezula" te da se nada "povratu imovine od hrvatske strane". Stelio Spadaro, predstavnik tršćanskih Lijevih demokrata, ocjenjuje odluku "Hrvatskog sabora dobrom viješću koja prevladava anakrone diskriminacije spram državljana Europske unije".

"Pozdravljam svaki korak koji približava Hrvatsku Europi, u institucijama, pravosudnim odnosima, kulturi i shvaćanju povijesti", rekao je Spadaro i dodao da u tome vidi "još jedno napredovanje prema normalizaciji Europe". Tršćanski list prenosi i reakciju Furija Radina, zastupnika talijanske manjine u Hrvatskom saboru i predsjednika Talijanske unije, koji izražava zadovoljstvo činjenicom da će "sunarodnjaci moći pod jednakim uvjetima kao i hrvatski građani kupovati nekretnine u Hrvatskoj". Radin kaže kako bi ga radovalo da Talijani počnu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, a još više kada bi to činili više od ostalih građana Unije, jer bi to "oživjelo autohtonu talijansku kulturu". Radin ističe stav da su hrvatska Vlada i Sabor "spremni u kratkom vremenu prihvatiti europske vrijednosti".

Hrvatska Vlada je Saboru 27. studenoga predložila izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je prošlog tjedna prihvatio Hrvatski sabor, a temeljem kojeg će nakon 1. veljače iduće godine državljani i pravne osobe iz zemalja EU moći u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani stjecati vlasništvo nad nekretninama, izuzev poljoprivrednog zemljišta i zaštićenih dijelova prirode.

Obveza Hrvatske da donese tu odluku o stjecanju nekretnina proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je za to predvidio rok od 4 godine i on istječe početkom veljače iduće godine. (H)

Europa još nema zajedničke strategije

Dosadašnji odgovor EU na krizu uglavnom se odnosi na smanjivanje kamatne stope, pa je tako prošlog tjedna Europska središnja banka najavila smanjenje kamatne stope za tri četvrtine postotnog boda, na 2,5 posto, što je povijesni rekord

Piše: Vanja Figenwald
vanja.figenwald@liderpress.hr

Kriza, koja i dalje nesmiljeno traje, pokazala je da ekonomija ipak još ima snage narugati se ekonomskom geniju i njegovu akumuliranom znanju o proteklim krizama, ali otrkila je i neke druge, vjerojatno zanimljivije pojedinosti. Tako se mnogi koji to prije nisu razumjeli mogu iz prve ruke uvjeriti u kojoj je mjeri ekonomija živ organizam, prilično vižljast kad je riječ o ekonometrijskim metodama i samouvjerenosti ekonomskih znalaca. No, ponuđene su i neke mnogo pragmatičnije lekcije koje iz dana u dan već očajne vlade počinju ubrzano usvajati. Prvo, samo monetarni pristup održavanja ekonomskih tokova očito nije dovoljan. Nužna je kombinacija fiskalne i monetarne politike, pogotovo u situaciji u kojoj monetarnim vlastima polako ali sigurno ponestaje instrumenata i ideja. Dosadašnji odgovor uglavnom se vrtio, i vrti se, oko konstantnog smanjivanja kamatne stope u nadi da će se ono pozitivno odraziti na ekonomiju. To se, zasad, ne događa. Tako su kamatne stope srezane u antologijskim razmjerima prošlog tjedna, kad je Europska središnja banka najavila smanjenje kamatne stope za tri četvrtine postotnog boda, na 2,5 posto, što je povijesni rekord. Sličnom logikom povele su se i švedska te Engleska središnja banka spustivši troškove posuđivanja za 175 bodova, odnosno za daljnjih jedan posto, u engleskom slučaju na dva posto.

S druge strane, predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet izrazio je zabrinutost takvim sumanutim rezanjem kamatnih stopa, ustvrdivši da je sada nužno izbjeći pretjerivanje u suprotnom smjeru koje bi dovelo do prevelikih rezanja. Ukratko, središnjim bankama ponestaje municije i ne uspiju li vlade putem fiskalnih mjera pokrenuti nacionalne ekonomije, recesija bi mogla sljedeće godine prerasti u dugotrajnu i bolnu krizu bez svjetla na kraju tunela. Panika koja se širi već mjesecima zabetonirala je teze o štednji i prikupljanju sredstava sa sve katastrofalnijim učinkom na krvotok ekonomija. Tome u prilog ide i izjava Tricheta koji tvrdi kako još nema jasnih znakova kreditne stiske u eurozoni i presušivanja pozajmljivanja. A opet, negdje nešto ozbiljno ne valja. O daljnjim mogućnostima jeftinijeg posuđivanja Trichet, gotovo ljut, nije želio špekulirati jasno dajući do znanja kako je lopta sada u nogama fiskalnih vlasti, odnosno nacionalnih vlada.

Britanija igra na potrošnju

Fiskalni paketi i reakcije pojedinačnih vlada, pak, dovode do još jedne neugodne spoznaje – ne postoji univerzalna ekonomska mudrost za spas ekonomije i samo će vrijeme pokazati tko je bio pametniji. Razlike u pristupu zaista su velike, dok je samo jedna stvar zajednička svim europskim vladama. Svima je bjelodana nužnost obilnih fiskalnih paketa radi stimuliranja ekonomije, no načini su raznoliki i maštoviti.

Primjer koji je vjerojatno najviše uzburkao inače temperamente ekonomske duhove jest onaj Velike Britanije, općenito zemlje koja je nekako najbrže reagirala na situaciju. Gordon Brown možda neće biti zapamćen kao nadobudni incijator poput francuskog predsjednika Sarkozya, ali će zato svakako biti osoba koja je prva, vrlo hrabro, pokušala ponuditi odgovor na krizu, učinivši to, k tome, vrlo kontroverzno. Posebnost britanskog koncepta proizlazi iz stavljanja naglaska na potrošnju i gotovo dijametralno suprotnog pristupa problemu putem izravnog upumpavanja adrenalina u onemoćalu ekonomiju.

Najsporniji je element smanjenja poreza na dodanu vrijednost koji je hladnim znojem oblio kolege u Francuskoj i Njemačkoj. Nakon kontrole štete, novčanih injekcija oboljelim financijskim institucijama, fokus je sada usmjeren na realnu ekonomiju i potrošnju, koju Brown doživljava kao ključ reanim

Amerikanci spašavaju auto-industriju s 14 milijardi dolara

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je u srijedu prijedlog zakona kojim se odobrava 14 milijardi dolara zajma američkoj automobilskoj industriji.

Danas u Business.hr-u: Diokijeva Dina Omišlju dužna 2 milijuna kuna

Novi broj Business.hr-a donosi priču o tome kako mala općina Omišalj pokušava utjerati dug od moćne Dioki grupe.
Oglas:

Uoči Thompsonova koncerta bačena bomba na pazinski Boćališni dom
Business.hr/Hina
11.12.2008 09:11

Noćas je oko 4.15 sati bačena bomba na Boćališni dom u Pazinu na Trgu pod Lipom 1.

Počinitelj je još uvijek nepoznat, a policija vrši očevid.

Pretpostavlja se, kako javljaju mediji, da je motiv napada Thompsonov koncert najavljen za 20. i 21. prosinca.

Strane dionice nadmašile domaće u fondovima
Josip Jagić, josip.jagic@business.hr
11.12.2008 08:15
Neto imovina otvorenih investicijskih fondova na kraju studenog ove godine u odnosu na listopad pala je novih 1,3 milijarde kuna ili 11,63 posto, na 9,88 milijardi kuna.

U usporedbi s krajem prošle godine, pad imovine otvorenih investicijskih fondova iznosio je 67,11 posto. Imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pala je u studenom u odnosu na listopad novih 11,89 posto, na 9,31 milijardu kuna, dok je u odnosu na prosinac prošle godine taj pad iznosio 67,92 posto.

Dionički pali 80 posto

U studenom su ponovno najviše od svih nastradali dionički fondovi, čija je imovina pala 17,29 posto, na samo 2,86 milijardi kuna, dok je Crobex u studenom pao 26,66 posto. Naravno, još više zastrašujuće izgleda pad u odnosu na početak godine koji je iznosio čak 79,79 posto! Među dioničkim fondovima s javnom ponudom najveći postotni pad imovine u studenom je zabilježio POBA ICO Equity, kojem je imovina pala 28,91 posto, na 3,89 milijuna kuna. Imovina najvećeg domaćeg dioničkog fonda ZB Aktiva pod upravljanjem ZB Investa pala je 19,03 posto, na 582 milijuna kuna. Od početka je godine imovina tog fonda pala čak 84,09 posto.

Najveći je pak rast imovine pod upravljanjem među dioničkim fondovima ostvario C Zenit pod upravljanjem CEBA Investa, i to 44,23 posto, na 5,30 milijuna kuna. Od početka godine najveći je pad imovine pod upravljanjem doživio Raiffeisen Investov Central Europe, 87,03 posto. U strukturi imovine otvorenih dioničkih fondova s javnom ponudom, gotovo najviše, čak 30,21 posto, pali su domaći depoziti, na 381 milijun kuna.

Više stranih obveznica

Vrijednost domaćih dionica pala je 24,69 posto, na 879 milijuna kuna, dok je vrijednost stranih dionica pod upravljanjem pala 16,16 posto, na 1,01 milijardi kuna, i tako premašila vrijednost domaćih dionica pod upravljanjem.

U tome treba tražiti i razlog manjeg pada dioničkih fondova u odnosu na Crobex, a znatan je i porast vrijednosti stranih državnih obveznica od čak 50,63 posto samo u studenom, na 110 milijuna kuna.

Gotovinska pozicija domaćih otvorenih dioničkih fondova s javnom ponudom pala je 43,42 posto, na 89,38 milijuna kuna, dok su potraživanja porasla 17,41 posto, na 179 milijuna kuna. Vrijednost domaćih državnih obveznica pod upravljanjem otvorenih dioničkih fondova pala je 21,83 posto, na 10,79 milijuna kuna, a vrijednost korporativnih 6,71 posto, na 144 milijuna kuna.

Privatni fondovi bolji

Imovina otvorenih investicijskih fondova s privatnom ponudom tijekom studenog u odnosu na listopad pala je 7,10 posto, na 576 milijuna milijuna kuna, dok je u odnosu na kraj prošle godine taj pad iznosio 44,49 posto. Po oštrini pada, kao i u listopadu, dioničke slijede mješoviti fondovi, kojima je imovina pod upravljanjem pala 15,28 posto, na 2,25 milijardi kuna. Od početka je godine pad imovine mješovitih fondova iznosio 77,54 posto.

Među mješovitim fondovima s javnom ponudom u studenom je najveći pad, 23,44 posto, na 14,84 milijuna kuna, doživio Agram Trust pod upravljanjem Agram Investa. ZB Investov ZB Global, najveći domaći mješoviti fond, doživio je pad imovine pod upravljanjem od 14,51 posto, na 828,84 milijuna kuna.

Od početka godine najveći je pad imovine pod upravljanjem doživio PBZ Global, 82,80 posto, na 377 milijuna kuna.

Najmanje pali novčani fondovi

Najmanji su pad među otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom u listopadu doživjeli obveznički fondovi – imovina pod upravljanjem smanjila im se 4,53 posto, na 514 milijuna kuna. Ipak, pad imovine obvezničkih fondova od početka godine iznosi 23,61 posto, dok su od početka godine najmanji pad imovine pod upravljanjem imali novčani fondovi, čija je imovina pala 11,24 posto, na 3,67 milijardi kuna. Time su novčani fondovi nakon dominacije dioničkih u 2006. i 2007. godini ponovno preuzeli primat u ulapoganju, odnosno najveća imovina pod upravljanjem pripada uprav

Tadić: Srbija ne dijeli lekcije čelnicima u BiH
Business.hr/hina
11.12.2008 07:43
Nakon razgovora s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslavom Lajčakom u srijedu je iz ureda predsjednik Srbije Borisa Tadića priopćeno kako je Lajčaku rečeno da Srbija kao jamac Daytonskog sporazuma nedvosmisleno podržava teritorijalnu cjelovitost susjedne zemlje, kao i da se Srbija ne miješa u unutarnja politička zbivanja u BiH i ne dijeli lekcije tamošnjim čelnicima.

U tom kontekstu, dodaje se u priopćenju, "srpski predsjednik smatra neprimjerenim izjave predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, koji je u više navrata kritizirao premijera Republike Srpske Milorada Dodika".

"Nitko na Balkanu nema ni političko ni moralno pravo dijeliti lekcije drugim liderima, umjesto toga važno je da se ugledamo na zemlje srednje Europe koje su, usprkos povijesnim sukobima i neslaganjima, uzajamno se podržavajući, postale članice Europske unije", navodi se u priopćenju.

Priopćenje navodi kako je Tadić ponovio da se Daytonski sporazum može mijenjati jedino konsenzusom sva tri naroda, kao i da Srbija pozdravlja načelni dogovor njihovih predstavnika o ustavnim promjenama, te podržava i europske integracije BiH.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BIH Miroslav Lajčak je u emisiji "Poligraf" beogradske televizije B 92 rekao u srijedu da je Republika Srpska dio BiH i njeni bi predstavnici, prije nego što sklope ekonomske i druge dogovore s Beogradom, o tome trebali informirati svoje partnere u Sarajevu.

Glede nedavno iznijetih optužbi u Vijeću sigurnosti da RS napada međunarodnu zajednicu, Lajčak je ponovio svoje stajalište da podizanjem optužbe protiv zamjenika visokog predstavnika u BiH Raffia Gregorijana, RS izaziva i provocira međunarodnu zajednicu, koja na to mora reagirati.

"Sad je trenutak da Milorad Dodik i njegova stranka dokažu da su državni entitet u BiH i da su dio rješavanja, a ne stvaranja problema," dodao je Lajčak .

Ali, naglasio je, "da se Republika Srpska ne bavi izazivanjem međunarodne zajednice, onda bi se svi zajedno mogli posvetiti rješavanju problema u Federaciji. Međutim, mi se moramo baviti Republikom Srpskom jer ona se nabacuje kao problem za nas, za međunarodnu zajednicu, a onda se žali zašto se bavimo njom, a ne da se bavimo Federacijom".

Na upit da li je RS jedini problem, Lajčak je odgovorio kako u BiH "postoji niz problema, ali RS ne treba biti problem jer je politički i ekonomski stabilna".

Na upit da komentira izjave predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića koji tvrdi da vlada u Banja Luci praktički razbija BiH, Lajčak je istaknuo kako je Hrvatska jedan od jamaca Daytonskog sporazuma, te da je takvih optužbi već bilo i bilo bi dobro da Dodik i RS dokažu svojim konkretnim potezima, akcijama da nema razloga za takve stavove Republike Hrvatske.

Lajčak je u srijedu u Beogradu razgovarao s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i ministrom vanjskih poslova Srbije Vukom Jeremićem.

NAJAVE
Dodik: Ne bude li dogovora s Hrvatskom, gradimo HE u Herceg Novom
Autor/izvor: SEEbiz
BANJA LUKA – Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da, ukoliko ne bude dogovora s Hrvatskom o izgradnji hidroelektrane „Dubrovnik II“, postoji alternativa da se RS uključi u izgradnju hidroelektrane u Herceg-Novom.

„Dosadašnji napori s naše strane nisu urodili plodom i nismo imali dovoljno razumijevanja kod Hrvatske. Moram reći da se u posljednje vrijeme javlja jedna od ozbiljnih varijanti, koja može da bude razmatrana kao alternativa, a to je pitanje izgradnje hidroelektrane u Herceg-Novom“, naveo je Dodik.

On je kazao da je za novu hidroelektranu „Dubrovnik II“ potrebno probijanje tunela dužine 26 kilometara, a za varijantu u Crnoj Gori potrebno je probiti tunel od 28 kilometara.

„Stoga će RS veoma ozbiljno ovo pitanje razmotriti. Ako ne možemo da imamo partnerske odnose s Hrvatima i hrvatskom državom, a vidimo kako se njihov predsjednik Stjepan Mesić ponaša i šta radi, da nas udaljava o mogućnosti saradnje, mi nećemo oklijevati da uzmemo alternativu koja za nas predstavlja stabilnost i ozbiljnost u pogledu investiranja“, rekao je entitetski premijer.

On je naveo da je drugi problem reguliranje plovidbe Savom, koji je za RS važan zbog Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu i svega drugog što je na toj rijeci.