Brodogradilište Kraljevica
Počela gradnja broda vrijednog 40 milijuna eura

U Brodogradilištu Kraljevici danas je na navoz položena kobilica za gradnju putničko-teretnog broda "Bella Desgagnes", vrijednog oko 40 milijuna eura, za kanadsku tvrtku "Transport Desgagnes". Brod "Bella Desgagnes" bit će nosivosti 1000 tona, dugačak 95, a širok 19 metara.

Imat će tri palube, moći će prevesti 460 putnika i 120 kontejnera u uobičajenim, ali i u polarnim uvjetima.Isporuka broda, koji će biti najskuplji do sada izgrađeni brod u Kraljevici, planira se u srpnju 2010.U knjizi narudžaba Brodogradilišta Kraljevice sada su, osim započete gradnje za kanadskog naručitelja, još dva dva tankera za prijevoz asfalta za talijanskog naručitelja, od kojih bi prvi trebao biti porinut u more početkom sljedeće godine.Kako su naveli iz Uprave, ugovorene i započete gradnje te remontni poslovi osiguravaju zaposlenost većeg dijela kapaciteta kraljevičkog brodogradilišta do 2011. godine. (H)

Italija i službeno u recesiji

Talijansko gospodarstvo u trećem je ovogodišnjem tromjesečju zabilježilo pad aktivnosti od 0,5 posto, čime je ta zemlja službeno zapala u recesiju, pokazali su u srijedu podaci tamošnjeg ureda za statistiku.

Bruto domaći proizvod (BDP) u trećem po veličini gospodarstvu eurozone tako je smanjen drugo tromjesečje zaredom, nakon što je u drugom tromjesečju pad aktivnosti iznosio 0,4 posto.To znači da je talijansko gospodarstvo i službeno u tehničkoj recesiji, koja se definira kao pad aktivnosti dva tromjesečja zaredom.U usporedbi s trećim tromjesečjem 2007. talijanski BDP smanjen je za 0,9 posto, stoji dalje u priopćenju ISTAT-a.

U zasebnom izvješću ISTAT je objavio da je u listopadu industrijska proizvodnja u Italiji smanjena za 1,3 posto u odnosu na mjesec ranije. Na godišnjoj pak razini pad proizvodnje dosegnuo je 6,9 posto, dok je u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim razdobljem prošle godine proizvodnja smanjena za 2,9 posto.Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) prognozirala je da će se talijanski BDP ove godine smanjiti za 0,4 posto a u 2009. za 1,0 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) je pak predvidio nešto manji pad aktivnosti, i to u visini 0,2 odnosno 0,6 posto. (H)

Belišće promijenilo člana NO-a u Bilokalniku, nastavak ‘rata’ s Mikulićem

Na Glavnoj skupštini Bilokalnik – IPA d.d. prihvaćene su ostavke Željka Buchwalda, Stjepana Kiša i Luke Zubčića na dužnost člana Nadzornog odbora, a uz dosadašnje članove NO-a (Vlado Jerbić, Jandre Romić, Stanko Ratkovčić i Demeter Emanek) za novog člana izabrana je Gorana Špoljarić iz Belišća.

Do promjena je došlo nakon što je promijenjen Statut društva prema kojem Nadzorni odbor odsad umjesto sedam ima pet članova. Sve odluke na Glavnoj skupštini donesene su, stoji u priopćenju, većinom glasova, i to s više od 75 posto. Sa 75,52 posto glasova odbijen je i protuprijedlog Marinka Mikulića, vlasnika PAN-Papirne industrije i drugog najvećeg dioničara Bilokalnika, koji je sam sebe predložio za novog člana Nadzornog odbora. U Belišću, koje drži 60 posto dionica Bilokalnika, optužuju Mikulića da je ponovno pokušao ‘minirati’ Glavnu skupštinu i ujedno otežati poslovanje tvrtke. – Uoči Skupštine u medijima je objavio plaćeni oglas u komu poziva male dioničare da mu daju punomoć, a potom je slagao kako ima više od 25 posto glasova.

Zanemarujući činjenice, a time i rješenja Komisije za vrijednosne papire, čak i (nepravomoćne) sudske presude kojima je potvrđen zakonit tijek vlasničkih promjena u Bilokalniku, u medijskim istupima ponavljao je neutemeljene optužbe protiv Uprave i Nadzornog odbora Bilokalnika – stoji u priopćenju Belišća. Mikulić odgovara da je na Skupštini ‘namjerno šutio’ jer je znao da ne može preglasati protivničku stranu. – Za ovu skupštinu nisam ni tražio punomoć malih dioničara, a za zastupanje u parničnom postupku dobili smo punomoć za oko dvije tisuća dionica – kaže Miklulić. Dodaje da nikada nije tvrdio da ima više od 25 posto glasova, a da se u vlasničkoj strukturi Bilokalnika sada umjesto PAN-a nalazi on kao fizička osoba zbog – ‘internih razloga’.

Ovim se nastavlja višegodišnja bitka između Marinka Mikulića te Belišća koje je prije nekoliko godina steklo većinski udjel u Bilokalniku. Naime, Mikulić optužuje Belišće da je na protuzakonit način steklo 51,8 posto trezorskih dionica i tako postalo većinski dioničar Bilokalnika. Spor oko načina stjecanja dionica Bilokalnika trenutačno je na Viskom trgovačkom sudu čija se presuda očekuje u prvoj polovini iduće godine. (M. B.)

Sanader: Pelješki most se gradi, ali s 200 milijuna kuna manje

Unatoč financijskoj krizi, gradnja Pelješkog mosta nastavit će se i u 2009., ali će se umjesto planiranih 500 milijuna kuna iz proračuna izdvojiti 300 milijuna, izjavio je danas premijer Ivo Sanader u Hrvatskom saboru.

"Most ide dalje, ali se prolongira njegov završetak", rekao je premijer u saborskoj raspravi o Vladinom prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, odgovorivši Damiru Kajinu koji je u ime Kluba IDS-a prigovorio da tako skup i neprioritetan projekt zbog krize treba odgoditi."Pelješki most pitanje je hrvatskog nacionalnog ponosa, ima iznimnu političku, nacionalnu i svaku drugu važnost", rekao je Sanader, istaknuvši kako Vlada neće i ne može dopustiti da građani, da bi iz jednog dijela svoje države došli u drugi, moraju ići preko teritorija druge države.

Kajin je u raspravi prozvao Vladu da i predloženim proračunom za 2009. zakida Istru, da se ponovno rukovodi jedino političkim aspektom, odnosno da ulaganja planira samo u područjima kojima vladaju stranke vladajuće koalicije."Najbolji ‘new deal’ bili bi novi izbori", poručio je IDS-ov zastupnik.Njegove prozivke Sanader je odbacio, istaknuvši da su Vladi i vladajućoj koaliciji jednako važni svi hrvatski krajevi, bez obzira tko je na vlasti."Istra je u zadnjih pet godina doživjela puno više potpore, nego svih prethodnih vlada", rekao je premijer.O prijedlogu državnog proračuna za 2009. zastupnike očekuje cjelodnevna rasprava, budući da se još prijepodne, osim svih klubova koji se o proračunu očituju u ovom trenutku, za raspravu prijavilo i 60 zastupnika. (H)

Kako Zagrebačka burza radi za blagdane?
Nikolina Rivosechi
nikolina.rivosechiatcharbusiness.hr 10.12.2008 17:36
Kao i većini hrvatskih tvrtki i institucija, i radno vrijeme Zagrebačke burze tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana bit će izmijenjeno.

Kako Zagrebačka burza radi za blagdane?Kako Zagrebačka burza radi za blagdane?Burza će tako na Badnjak i staru godinu, odnosno 24. i 31. prosinca raditi skraćeno – do 13 sati.

Bit će zatvorena na sve državne praznike tijekom prosinca i siječnja, tj. 25. i 26. prosinca te 1. i 6. siječnja. Osim toga, neće raditi ni u petak 2. siječnja 2009.

Analiza: Ovo uopće nije loše
Nikolina Rivosechi
nikolina.rivosechi@business.hr
10.12.2008 10:23
Promijenjeno 10.12.2008 16:55
Redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio 38,63 milijuna kuna, a Crobex je porastao treći dan zaredom i nakon 15 dana uspio preskočiti 1700 bodova.

Skok Crobexa nije bio nimalo jednostavan jer je tijekom današnjeg trgovanja dvaput preskočio, ali i kliznuo ispod 1700 bodova. Treći skok, ostvaren u zadnjem satu trgovanja, ipak je bio uspješan pa je taj indeks dan završio na 1704,71 bod, što je najviša razina od 25. studenog, i s rastom od 2,39 posto.

Rast Crobexa uvelike je nadmašio rezultate koje su poslije zatvaranja ZaAnaliza: Ovo uopće nije lošegrebačke burze ostvarivali najvažniji europski indeksi. Londonski FTSE 100 je tako u 16:05 po srednjeeuropskom vremenu gubio 0,22 posto i iznosio 4371,52 boda, dok je frankfurtski Dax ostvarivao rast od 0,15 posto. Pariški CAC 40 je u 16:08 bio u plusu od 0,24 posto i iznosio je 3305,74 boda, a švicarski je u 16:09 SMI gubio 1,32 posto i vrijedio 5768,21 bod.

Analiza: Ovo uopće nije lošeTrgovanje na europskim burzama danas je proteklo u znaku rasta rudaskih dionica izazvAnaliza: Ovo uopće nije lošeanim najavljenom štednjom i otkazima u Rio Tintu, ali je rast indeksa osujetio novi pad bankarskih dionica.

Danas je kao najlikvidnija bila dionica Atlantske plovidbe koja je ostvarila gotovo 8,8 milijuna kuna prometa i osvojila 7,29 posto te uvelike pomogla današnjem rastu Crobexa. Dubrovačkim brodarom trgovano je po cijenama između 580,28 i 630 kuna, a zadnja transakcija zaključena je nadomak gornje granice tog raspona – po 629,87 kuAnaliza: Ovo uopće nije lošena.

Hrvatske telekomunikacije prikupile su više od sedaAnaliza: Ovo uopće nije lošem milijuna kuna prometa i to u rasponu od niti tri kune – po cijenama između 196,10 i 198,99 kuna. Najveći domaći telekom trgovanje je zaključio na 198,11 kuna i s rastom od 0,56 posto.

Jadroplov je ostvario više od 3,2 milijuna kuna prometa i to po cijenama između 132,40 i 141,85 kuna. Taj broda kraj trgovanja dočekao je pet lipa ispod gornje granice tog raspona pa je ostvario rast od 1,66 posto.

Rastu Crobexa pomogli su i Dalekovod i Ingra. Prva od tih dviju dionica prikupila je 2,9 milijuna kuna prometa i uzletjela čak 9,49 posto. Njime je trgovano u rasponu od tridesetak kuna – po cijenama između 285 i 313,13 kuna, a zadnja transakcija realizirana je na gornjoj granici tog raspona.

Ingra je ostvarila više od 2,3 milijuna kuna prometa i to po cijenama između 70,98 i 78 kuna. I taj građevinar dan je završio na na gornjoj granici tog raspona, a osvojio je fascinantnih 9,32 posto.

Više od dva milijuna kuna prometa prikupio je i Institut građevinarstva Hrvatske koji je također dao doprinos današnjem rastu Crobexa osvojivši 6,53 posto. Tim institutom trgovano je u rasponu od tristotinjak kuna – po cijenama između 3600 i 3870,99 kuna, a zadnja trgovina obavljena je blizu gornje granice tog raspona – po 3835 kuna. [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [smiley] [wink]

Prošlo je punih 9 godina

[cry][bye][embarass]

Bog i bogme je…..(Očeš ti pošlem i ostatak teksta?)

Veliki rast turističkog prometa u Zagrebu!
NEMA PRODAJE

ODLUKE
Kongres odobrio 14 milijardi dolara pomoći auto industriji
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
WASHINGTON – Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je u srijedu prijedlog zakona kojim se odobrava 14 milijardi dolara zajma američkoj automobilskoj industriji kako bi je se spasilo od bankrota, no još je na Senatu da to odobri, javljaju svjetske agencije.

Demokrati i Bijela kuća nadaju se da bi zakon mogao stupiti na snagu do kraja tjedna, no strahuju od jakog protivljenja republikanskih senatora.
Članovi Predstavničkog doma, glasujući s 237 glasova ‘za’ i 170 ‘protiv’, odobrili su prijedlog prema kojem bi se odmah deblokirala sredstva u korist General Motorsa (GM) i Chryslera koji su najavili da bi mogli objaviti bankrot ne dobiju li savezni zajam koji im je potreban zbog snažnog pada prodaje automobila tijekom američke recesije.

Ford Motor Co naveo je da trenutno nema problema s likvidnošću, no upozorio je da bi i on mogao zapasti u sličnu situaciju propadne li jedan od njegovih konkurenata.

Proizvođači automobila i političari složili su se oko donošenja zakona argumentirajući to potrebom očuvanja milijuna radnih mjesta kao i potrebom da se spriječi mogućnost da američka ekonomija upadne u još dublju i dugotrajniju recesiju.

"REFORMA ZDRAVSTVA"
Milinović ekspresno prešao put od dobitnika do najvećeg gubitnika
Autor/izvor: Siniša Malus
KOMENTAR – U samo nekoliko dana ministar je zdravstva Darko Milinović prošao dug put od najvećeg dobitnika do najvećeg gubitnika proračuna za 2009.

I dok se još prošloga tjedna o Milinoviću govorilo kao najsretnijemu ministru koji je dobio 2,5 milijardi kuna za zdravstvenu reformu, dana se, sasvim opravdano, o njemu govori kao o najvećemu gubitniku. Naime, nakon nekoliko oštrih svađa s ministrom financija Šukerom, premijer je očito stao na stranu Šukera, a Milinoviću rekao da se "malo strpi" s reformom. Sve je počelo još prošloga tjedna kad je, umjesto najavljenih pet kuna poskupljenja cigareta kojim bi se financirali troškovi reforme zdravstva, odlučeno da poskupljenje iznosi tek jednu kunu. Razlog: strah od cvjetanja sive ekonomije, odnosno šverca cigareta, kao da živimo negdje u Norveškoj ili Finskoj gdje je šverc nešto egzotično. Ovdje je siva ekonomije dosta dugo, budimo iskreni, bila načinom života ili preživljavanja dobrog dijela građana.

Tu je Milinović doživio prvi poraz koji je bio tek uvertira u ono što se dogodilo danas kad je ostao „kratak“ za 1,7 milijardi kuna. Politička odgovornost, koja je u hrvatskoj politici, nepostojeća kategorija, nalagali bi ministru zdravstva da, nakon ovakvog katastrofalnog poraza, kao moralan čin podnese ostavku jer će iduće godine imati zdravstveni sustav kakvog nije želio. To se, zasad, nije dogodilo, a nekako i sumnjam da hoće. Jednako tako, predsjednik Vlade trebao bi objasniti kako se to prije samo tjedan dana moglo tvrditi kako idemo ozbiljno u reformu zdravstva u uvjetima sve ozbiljnije krize kad je, kako vidimo, i sama država, pritisnuta nelikvidnošću, počela s kašnjenjem plaća svojim službenicima. Ni to se, vjerojatno, neće dogoditi. Najveći je dobitnik svakako ministar financija koji je, doduše jučer dobio lekciju od Vidoševića o ekonomskom patriotizmu, ali ga je ipak prisilio da smanji komorsku naknadu. Danas je izazvao pozornost izjavom kako bismo, ne ispunimo li cilje, mogli doživjeti sudbinu Ukrajine, Islanda ili Srbije. Bilo bi dovoljno da je spomenuo tek ovu potonju…..nabrajanje u ovom slučaju nije donijelo i kvalitetu.

Dakle, ministra financija krenula je karta, pa kako je krenuo, možda ovih dana, osokoljen uspjesima, smijeni i one šefove javnih poduzeća koji mu već godinama idu na živce, a iz nekih razloga štiti ih premijer Sanader. Jer, u razdobljima krize očigledno mu ide sve bolje. Čini se, ipak, da će odustajanje od božićnih domjenaka i darova tim ljudima biti dovoljno da zadrže vlastite pozicije. Ministru financija nema mjesta slavlju. Za njega prava iskušenja tek dolaze negdje u drugom i trećem tromjesečju iduće godine.