Oprez na europskim burzama
Na početku današnjeg trgovanja na europskim burzama vlada oprez, pri čemu cijene dionica u bankarskom i telekomunikacijskom sektoru slabe, a u rudarskom jačaju.
Nakon upozorenja kompanija ulagači Wall Streeta na oprezu
Business.hr/Hina
10.12.2008 07:37
Na Wall Streetu su cijene dionica u utorak pale jer ulagači nisu sigurni da se nakon dva dana snažnog rasta mogu održati na najvišim razinama u posljednjih mjesec dana, s obzirom da brojne kompanije smanjuju procjene svojih budućih poslovnih rezultata.
Dow Jones indeks pao je 229 bodova ili 2,56 posto, na 8.705 bodova, dok je S&P 500 indeks izgubio 2,22 posto, zaronivši na 889 bodova. Nasdaq indeks pao je, pak, 1,5 posto, na 1.548 bodova.
Na Wall Streetu je jučer vladala nervoza i pitanje mogu li se cijene dionica održati na najvišoj razini u posljednjih mjesec dana, s obzirom da na tržište i dalje pristižu upozorenja kompanija o pogoršanju uvjeta poslovanja, što ukazuje na produbljivanje recesije.
Tako je, među ostalim, poštanska kompanija FedEx smanjila procjene poslovanja u idućoj godini, zbog čega je cijena njezine dionice potonula više od 16 posto. Zbog toga su pale i cijene dionica drugih transportnih kompanija, pa je Dow Jones indeks tog sektora zaronio više od 5 posto.
Kompanija 3M najavila je, pak, otpuštanje 1.800 zaposlenika kako bi smanjila troškove poslovanja. Nedugo nakon toga analitičari Citigroupa i Credit Suissea smanjili su ciljane cijene dionice 3M-a, pa je ona pojeftinila 3 posto.
Analitičari UBS-a smanjili su, pak, ciljanu cijenu dionice Procter & Gamblea, pa je ona pojeftinila više od 4,5 posto.
"S obzirom na snažan rast cijena dionica posljednjih dana, unatoč poplavi loših makroekonomskih podataka i vijesti iz kompanija, sasvim je normalno što ulagači oklijevaju i što su se odlučili na dobitonosnu prodaju", kaže Michael Sheldon, strateg u tvrtki RDM FiNakon upozorenja kompanija ulagači Wall Streeta na oprezuNakon upozorenja kompanija ulagači Wall Streeta na oprezunancial.
Pod pritiskom se jučer našao i tehnološki sektor nakon što je Texas Instruments smanjio procjenu prihoda u četvrtom tromjesečju, a japanski Sony najavio 16.000, a ne kako se prvo nagađalo 8.000 otkaza.
Najviše je u tom sektoru, gotovo 10 posto, pala cijena dionice National Semiconductora jer je ta kompanija najavila oštro smanjenje proizvodnje zbog pada potražnje za poluvodičima diljem svijeta.
I dok neki analitičari kažu da je tržište dosegnulo dno 21. studenoga, kada je S&P 500 indeks potonuo na najnižu razinu u 11 godina a od tada se oporavio oko 20 posto, drugi nisu u to sigurni i smatraju da treba pričekati još podataka koji bi mogli dati jasniju sliku koliko će biti duboka recesija američkog gospodarstva.
Na europskim su burzama u utorak cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 1,9 posto, na 4.388 bodova, dok je DAX indeks Frankfurtske burze osvojio 1,3 posto, dosegnuvši 4.779 bodova.
REAKCIJE
Sanader: Nećemo financirati Bandićev Pentagon
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Premijer Sanader je danas u Saboru rekao kako Vlada nema ništa s Bandićevim "Pentagonom" te kako ga ne misli financirati.
"Bilo koja Vlada i bilo koja uprava Zagreba, bilo koje političke opcije, moraju zajedno surađivati kad je riječ o zajedničkim projektima. Zagreb je naš glavni grad, želimo da riješi sve svoje probleme pa se tako nalazimo i s gradonačelnikom i njegovim suradnicima. Jedan od njih je dao tu ideju, mi smo se nasmijali i mislim da je to bio dovoljan komentar. Smatram da je to nešto o čemu se može razmišljati za 40, 50 godina. To je nešto što Kalifornija sa svojim BDP-om, koja je ugrožena od potresa, može graditi takve zgrade. Vlada s tim nema veze i neće to financirati", odgovorio je Sanader na nagađanja da će s barem 20 posto financirati nabavu Bandićevih igrački.
Zapovjedno-komunikacijski centar u Sesvetama bit će opremljen suvremenom opremom, a najavljena je i kupnja bespilotne letjelice koja će nadzirati krizne lokacije te helikoptera za prijevoz ozlijeđenih koji će biti na raspolaganju Hitnoj pomoći. Pilote i tehničare koji će održavati helikoptere i ostalu opremu Grad Zagreb trebao bi dobiti od MUP-a.
PREDVIĐANJE
Šuker: Stvarna opasnost je u reprogramu deficita
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Stvarna opasnost za Hrvatsku krije se u reprogramu deficita, jer nas, ako u tome ne uspijemo, čeka sudbina Mađarske, Srbije, Latvije, Islanda i drugih, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker, predstavljajući saborskim zastupnicima prijedlog državnog proračuna za 2009.
Šuker je kao prioritet istaknuo reprogram deficita gospodarstva od 8,4 te platne bilance od 4 milijarde eura u teškim uvjetima na svjetskom financijskom tržištu.
"To je naš problem. Ako to ne napravimo čeka nas sudbina Mađarske, Srbije, Latvije, Islanda i drugih, a svi mi koji smo pregovarali s MMF-om znamo dobro koliko je to teško", rekao je Šuker.
Odbacio je primjedbe da je Vlada trebala planirati viši deficit i usmjeriti ga u gospodarstvo, naglasivši da će država kreditne obveze koje dospijevaju u prvom kvartalu ove godine podmiriti zaduživanjem na domaćem tržištu, što znači da će za gospodarstvo ostati manje novca.
"Sve što uzmemo za financiranje deficita, uzeli smo od gospodarstva", upozorio je.
Prijedlogom državnog proračuna planirani su ukupni rashodi u iznosu od 128,9 milijardi kuna, što je 6,5 posto više nego ove godine, dok bi prihodi rasli za 5,3 posto, na 124,6 milijardi kuna.
Planiran je deficit od 4,3 milijarde kuna ili 1,3 posto BDP-a, te 0,3 posto deficita izvanproračunskih korisnika, no premijer Ivo Sanader danas je najavio da će Vlada ići s vlastitim amandmanima, kojima bi deficit trebala svesti ispod jedan posto BDP-a.
Šuker je još jednom istaknuo kako osnovni razlozi deficita leže u poštivanju sporazuma o plaćama i zdravstvenoj reformi, koja bi trebala donijeti kvalitetniju zdravstvenu uslugu, ali i imati efekte na gospodarstvo, s obzirom na planirano vraćanje višegodišnjih dugova zdravstva.
Planiran je rast rashoda za zaposlene od 1,8 milijardi kuna ili za 8,2 posto, te rast izdvajanja za zdravstvo od 25,6 posto više nego u ovoj godini.
Izdvajanja za mirovine u 2009. povećavaju se, zbog indeksacije mirovina, za 4,1 posto, sa 32,8 na 34,1 milijardu kuna.
Za 182 milijuna kuna, na 2,9 milijardi kuna u idućoj će se godini povećati izdvajanja za socijalno osjetljive skupine, dok će se za porodiljne naknade i dječji doplatak sredstva povećati na 3,9 milijardi kuna. Pritom će iznos za dječji doplatak ostati na ovogodišnjoj razini od 1,9 milijardi kuna, dok će se iznos za porodiljne naknade povećati za 16,6 posto, na nešto više od 2 milijarde kuna.
Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu 9,9 milijardi kuna, što je 582,5 milijuna kuna više nego ove godine. Oni se, po Šukerovim riječima, odnose na zdravstvenu reformu te na rashode MUP-a i MORH-a, radi efikasnije borbe protiv korupcije i ulaska u NATO.
U planirani rast materijalnih rashoda ukalkuliran je i novac za domaću komponentu u pretpristupnim fondovima EU, a Šuker se pohvalio da je Hrvatska, s 31. studenoga, realizirala više od 94 posto sredstava predviđenih kroz program PHARE 2006.
Na prihodovnoj strani proračuna predviđen je rast poreznih prihoda za 3,4 posto, na 69,9 milijardi kuna, pri čemu se najviše, 44,4 milijarde kuna ili 3,9 posto više nego ove godine, planira uprihodovati od PDV-a.
Planirani prihodi od doprinosa su 43 milijarde kuna, što je 4 posto više nego ove godine, dok se najveći rast, za 25,9 posto, na 10,15 milijardi kuna planira kod ostalih prihoda, što se obrazlaže prvenstveno učinkom reforme zdravstva (participacija, dodatno zdravstveno osiguranje).
KONTROVERZA
Klarić, Grubišić i Gredelj zbog nagrade Mladenu Bajiću istupili iz HHO-a (2)
Autor/izvor: SEEbiz – Hina
ZAGREB – Članovi Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ante Klarić, don Ivan Grubišić te Vladimir Gredelj istupili su iz članstva te nevladine organizacije nezadovoljni činjenicom što je HHO nagradu "Miko Tripalo" dodijelio glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.
Klarić je prije današnje dodjele godišnjih nagrada HHO-a sramotnom ocijenio činjenicu da je ta nagrada uručena Bajiću, jer je "institucija koju vodi produljena ruka politike i DORH nije pokrenuo ni jedan slučaj bez političkog miga".
Ističući da se osjeća "izdano i razočarano", Klarić je novinarima kazao da se u HHO učlanio zajedno s don Ivanom Grubišićem, jer su smatrali da se ta nevladina organizacija treba vratiti "ognjištarcima, a ne "globalistima" tj. da se počnu štititi prava većine u Hrvatskoj s naglaskom na socijalna prava.
Ocijejuje da je Hrvatska dotaknula "političko dno" te da nagrade dodjeljuju "jedni drugima".
Predsjednik HHO-a Ivo Banac odgovara da Klarić, kao ni Grubišić, nisu došli na Plenarnu sjednicu HHO-a kad su donesene odluke o nagradama. Odluka o nagradama je donesena demokratskim i statutarnim putem i "može se nekom svidjeti i ne svidjeti, ali samo oni koji nemaju razvijen smisao za organizaciju mogu naknadno dovoditi u pitanje takvu odluku", kaže on, "Nedopustivo je da ljudi koji nisu sudjelovali u raspravi oko nagrada, a mogli su, naknadno osporavaju te odluke koje su donesene statutarnim i demokratskim putem."
Banac je kazao da je Klarić jučer bio spreman pročitati obrazloženje za Bajićevu nagradu, a danas je "očito nakon nekakvih konzultacija došao s odlukom da to neće raditi".
Navodi da mu je Klarić jutros kazao da ga je (Klarića) izdao "zbog toga što je Bajić izabran za nagradu ‘Miko Tripalo’", dodavši da je on (Banac) zaista podržao tu kandidaturu, iako je nije predložio.
"Ako je to izdaja, ja sam izdajnik", kaže Banac, dodajući da se u HHO ulazi odlukom Plenuma, a izlazi svojom voljom. Ističe da s Gredeljom nije razgovarao, jer nije bio dostupan te je potvrdio da je od njega HHO dobio tri pisma.
Mladenu Bajiću uručena godišnja nagrada HHO-a "Miko Tripalo"
Bajić je unatoč ovim konbtroverzama danas uručena godišnja nagrada HHO-a za zaštitu ljudskih prava. Nagradu mu je na svečanoj akademiji u HNK u povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava i 60. obljetnice Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima uručio predsjednik HHO-a Ivo Banac.
Obrazlažući nagradu, zamjenik predsjednika HHO-a Ivan Zvonimir Čičak rekao je da je Mladen Bajić svojim dolaskom na čelo Državnog odvjetništva (DORH) unio nov stil i pokazao da doista ozbiljno želi DORH pretvoriti u sredstvo pravde i pravednosti.
Zatekavši tadašnji DORH kao ostatak autoritarnog sustava, Bajić ga je počeo postupno transformirati, tako da je "u svoj rad nastojao ugraditi najpozitivnija civilizacijska iskustva, u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće", rekao je Čičak.
Zahvalivši na nagradi, Bajić je rekao da to priznanje ne doživljava kao priznanje njemu, nego prije svega "pomacima u radu DORH-a u uspostavi pravne države". Ocijenio je da prijepori koji su se pojavili zbog dodijele te nagrade proizlaze iz "uobičajena shvaćanja uloge DORH-a", iako je njegov "doprinos u zaštiti ljudskih prava velik".
Iako je po Ustavu DORH doista tijelo progona, "samim tim preuzima na sebe i obvezu zaštite ljudskih prava", rekao je Bajić, dodavši kako "efikasnijim i boljim progonom štitimo prije svega žrtvu, ali i one koji ne bi smjeli neopravdano optuživati".
HHO je, rekao je Banac, ove godine, do 5. prosinca, obradio 1073 slučaja povrjede ljudskih prava, što je znatno više nego 2007. kada su obradili 881 slučaj. Ocijenio je da to nije dokaz znatna pogoršanja st
KRESANJE PRORAČUNA
Sanader: Zdravstvu 1,7 milijardi kuna manje od predviđenog
Autor/izvor: SEEbiz / HINA
ZAGREB – Premijer Ivo Sanader potvrdio je da će Vlada amandmanima na prijedlog proračuna za 2009. za 1,7 milijardi kuna smanjiti planirane troškove zdravstva.
"Reforma zdravstva ide u punom opsegu, naravno da će se dio toga prebaciti i na iduće godine, neće se sve ove godine riješiti", rekao je Sanader novinarima u Saboru, te objasnio da će se 900 milijuna kuna za dugove HZZO-a namaknuti već do kraja ove godine, a da je prostor za uštedu ostalih 800 milijuna iznimnom umješnošću pronašao ministar zdravstva Darko Milinović.
Milinović je, pak, objasnio da je taj novac uzeo s nekoliko projekata u bolnici na Jordanovcu, u Traumatološkoj bolnici te forenzičkom centru u Vrapču.
Amandmane na proračun Vlada bi Saboru trebala dostaviti do ponedjeljka, kada će se glasovati o proračunu.
Odbacio je nagađanja da će Vlada sufinancirati izgradnju centra za krizna stanja, koju najavljuje zagrebačko Gradsko poglavarstvo.
Kazao je kako je tu ideju na jednom sastanku u Vladi iznio jedan suradnik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. "Mi smo se na to nasmijali i mislim da je to bio dovoljan komentar", rekao je Sanader.
Potvrdio je da se njemu i predsjedniku HSS-a Josipu Friščiću danas na sastanku pridružio i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, koji putuje u Sloveniju, gdje će se naći i s tamošnjim premijerom Borutom Pahorom.
"Razgovarali smo što svi zajedno trebamo učiniti da Slovenija ne stavlja ovakve prepreke pred nas", rekao je Sanader. Podsjetio je da je nedavno o tome razgovarao s kolegama u Češkoj te da je dobro što će i Milanović po stranačkoj liniji razgovarati sa socijalistom Pahorom.
Naglasio je da je Hrvatska spremna izjaviti da ni u jednom svom dokumentu ne prejudicira granicu sa Slovenijom, ako to učini i druga strana, te da su Hrvatskoj neprihvatljive blokade pregovora.
Prisjećajući se prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na 9. obljetnicu njegove smrti, Sanader je kazao kako su neprijeporne Tuđmanove zasluge za samostalnost Hrvatske, da je u njegovu radu bilo i grešaka, ali da je dobro što je učinio veće od onog lošeg.
ČAK I ONI
Nekadašnje češko ‘zlatno gospodarstvo’ počelo tonuti u recesiju
Autor/izvor: Teuta Franjković
PRAG – Rast češkog gospodarstva u trećem je kvartalu ispao manji nego li su vlasti to prvotno očekivale te se tako sada nalazi na najnižoj stopi u posljednje četiri godine.
Bruto domaći proizvod porastao je 4,2 posto od godine dana ranije dok je predviđen bio rast od 4,7 posto. Helena Horska, ekonomistica u praškoj podružnici Raiffeisenbank AS tvrdi kako je zlatno doba češkog gospodarskog rasta završeno. Smatra kako bi se isto moglo usporiti i do 2,5 posto.
Rast bi mogao usporiti i zbog činjenice da je euro regija, inače ključna za češke izvoznike, zapala u ‘teška vremena’ a recesija se ogleda u svim segmentima pa tako i u onom potrošačkom. Kamatne stope su ove godine već dva puta rezane a zbog mogućnosti da se rezanje nastavi, kruna je pala 0,5 posto na 25.886 nasprama euru.
Privatna potrošnja porasla je 2,5 posto u trećem kvartalu obzirom na godinu dana ranije. Ulaganja su porasla 4,5 posto na godišnjoj razini dok je potrošnja vlade porasla 3,7 posto u periodu od srpnja do studenog.
Rast izvoza pao je na pet posto na godišnjoj razini i to od 13,9 posto ostvarenih u prošlom kvartalu. Uvoz je pak porastao 1,6 posto dok je u drugom kvartalu ta brojka iznosila 9,7 posto.
Vlasti su podigle predviđanja za rast GDP-a sa 4,1 na 4,5 posto. Centralna banka pak očekuje da će gospodarstvo rasti po stopi od 2,9 posto u 2009.
POLITIČKA KARIJERA
Cuccurin kandidat za istarskog župana
Autor/izvor: SEEbiz – Hina
PULA – Plinio Cuccurin na lokalnim će izborima 2009. biti kandidat udruge "Ladonja-Savez za bolju Istru" za istarskog župana, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Puli na kojoj su objavljeni i službeni predizborni rezultati koje je organizirala "Ladonja".
Na predizborima je glasovalo 20.623 birača, a osim Cuccurina kandidati su bili i Tullio Fernetich, Josip Maras i Bruno Poropat. Po konačnim rezultatima Cuccurin je dobio 16.703 glasa, Bruno Poropat 1390, Josip Maras 1309, a Tulio Fernetich 1221 glas.
"Ladonjin" kandidat za istarskog župana Cuccurin izrazio je zadovoljstvo tijekom glasovanja na predizborima te odzivom građana koji, kako je kazao, "iznosi deset posto ukupna biračkog tijela u Istri".
"Ovo nije samo moja pobjeda nego i ljudi koji su odlučili da više ne će čekati, ljudi koji su odlučili da više ne će biti samo promatrači i pasivni kritičari, ljudi koji žele suradnju i zajedništvo", poručio je Cuccurin. Dodao je kako je to ujedno uspjeh ljudi koji, kako je rekao, "znaju i vide da je došlo vrijeme kad treba nova snaga i nova energija, novi ljudi i nov koncept koji će učiniti Istru još boljom".
Po njegovim riječima sadašnji župan Ivan Jakovčić puno je učinio za Istru, naročito 90-ih godina, no smatra da je nakon 18 godina vladanja došlo vrijeme za nove snage i za nov naraštaj.
Na ZSE-u aktivni tek mali ulagači
Na Zagrebačkoj burzi danas je nastavljen pozitivni trend započet u ponedjeljak, no uz relativno niske promete jer su uglavnom aktivni tek mali ulagači.Trenutno je Crobex, kao i jučer u ovo doba, na razini od 1.694 boda, što je 1,71 posto više nego jučer na zatvaranju burze.
Tijekom jutra premašio je 1.700 bodova i to po prvi puta od 25. studenoga.Redovni promet dionicama do 13 sati premašio je 22 milijuna kuna, te je na razini kao i jučer u to vrijeme."Trgovanje je i dalje letargično, kao i proteklih dana. Promet je relativno nizak, no nastavlja se pozitivni trend započet početkom tjedna. Uglavnom su na burzi aktivni mali ulagači", kaže Kristian Korunić, investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki Šted-Kapital.Najlikvidnija, s prometom od 4,25 milijuna kuna, danas je dionica Atlantske plovidbe. Cijena joj je porasla 5,5 posto, na 610 kuna.
U većem fokusu danas je i dionica Jadroplova, s prometom od 2,38 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 3,53 posto, na 136,65 kuna.Dionica T-HT-a u plusu je oko 0,5 posto, te se njome trguje po 197,7 kuna. Dosad je njome ostvareno oko 4 milijuna kuna prometa.Među izdanjima s milijunskim prometom još su se uvrstile i dionice građevinskih kompanija. Pritom je dionica Dalekovoda poskupjela 7,53 posto, na 308 kuna. Dionica Ingre ojačala je 4,96 posto, na 76,8 kuna, a dionica IGH 4,21 posto, na 3.780 kuna.Inače, s obzirom da se osjeća kako kriza sve više zahvaća i hrvatsko gospodarstvo, Korunić ističe kako se ulagači sve više fokusiraju na domaće gospodarske pokazatelje te vijesti iz Vlade, a manje na pokazatelje u svjetskom gospodarstvu. (H)
Ivo Sanader
Sanader: Pelješki most se gradi, ali s 200 milijuna kuna manje
Unatoč financijskoj krizi, gradnja Pelješkog mosta nastavit će se i u 2009., ali će se umjesto planiranih 500 milijuna kuna iz proračuna izdvojiti 300 milijuna, izjavio je danas premijer Ivo Sanader u Hrvatskom saboru.
"Most ide dalje, ali se prolongira njegov završetak", rekao je premijer u saborskoj raspravi o Vladinom prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, odgovorivši Damiru Kajinu koji je u ime Kluba IDS-a prigovorio da tako skup i neprioritetan projekt zbog krize treba odgoditi."Pelješki most pitanje je hrvatskog nacionalnog ponosa, ima iznimnu političku, nacionalnu i svaku drugu važnost", rekao je Sanader, istaknuvši kako Vlada neće i ne može dopustiti da građani, da bi iz jednog dijela svoje države došli u drugi, moraju ići preko teritorija druge države.
Kajin je u raspravi prozvao Vladu da i predloženim proračunom za 2009. zakida Istru, da se ponovno rukovodi jedino političkim aspektom, odnosno da ulaganja planira samo u područjima kojima vladaju stranke vladajuće koalicije."Najbolji ‘new deal’ bili bi novi izbori", poručio je IDS-ov zastupnik.Njegove prozivke Sanader je odbacio, istaknuvši da su Vladi i vladajućoj koaliciji jednako važni svi hrvatski krajevi, bez obzira tko je na vlasti."Istra je u zadnjih pet godina doživjela puno više potpore, nego svih prethodnih vlada", rekao je premijer.O prijedlogu državnog proračuna za 2009. zastupnike očekuje cjelodnevna rasprava, budući da se još prijepodne, osim svih klubova koji se o proračunu očituju u ovom trenutku, za raspravu prijavilo i 60 zastupnika. (H)
UHPA
Za proslavu Nove godine popunjeni svi hoteli na Jadranu
Iako je Svjetska turistička organizacija najavila da će se recesija u turizmu i industriji putovanja osjetiti već u ovoj zimskoj sezoni, Hrvati putuju više nego lani, a gotovo svi hoteli u Hrvatskoj su za proslavu Nove godine popunjeni.
Suprotno medijskim najavama da će ove godine na skijanje ići 50 posto više Hrvata nego lani, prvi službeni podaci putničkih agencija pokazuju da taj rast iznosi oko deset posto. Kao razlog vrlo dobrog bukinga predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Ivan Pukšar naveo je dobru pripremljenost organizatora putovanja koji su ranije izdali skijaške kataloge i ponudili bolje uvjete plaćanja.
– Računamo da će ove godine posredstvom agencija na skijanje ići oko 60 tisuća skijaša, što je oko 30 posto od ukupnog broja odlazaka na skijanje. Cijene aranžmana su ove godine nešto više, čak i do 30 posto jer drugo školsko polugodište ranije počinje pa termin školskih praznika ulazi u najskuplje termine. – objašnjava Pukšar, dodajući da ove godine raste interes za skijališta u BiH i novootvorenim skijaškim centrom Kolašin u Crnoj Gori.
Za proslavu Nove godine skoro su svi hoteli popunjeni u Istri, Kvarneru i Zadru, ima još ponegdje mjesta na južnijem dijelu Jadrana, u Splitu i Dubrovniku. Na putovanja u vrijeme adventa i Božića očekuje se jedan do dva posto više putovanja nego lani, na zimske odmore po Mediteranu oko pet posto više, kao i u putovanjima autobusom u europske metropole, na krstarenjima se očekuje pet do deset posto putnika više. Rast ne bilježi jedino buking za daleke agzotične krajeve jer Hrvati čekaju siječanj kada su aranžmani u tim zemljama duplo jeftiniji. (Željka Laslavić)