Usporava pad neto imovine investicijskih fondova
Neto imovina otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj u ovogodišnjem studenome pala je 1,3 milijarde kuna, što je znatno manje nego u listopadu kada je njezina vrijednost smanjena za čak 3,7 milijardi, odnosno u rujnu, kada je pala za 2,7 milijardi kuna.
Vezani članci
* Četiri od pet fondova završila u minusu
* Vlasnik slovenskog Dinersa traži čišćenje bankarskih bilanci
* Zagrebačka burza: Crobex na novoj najnižoj razini od siječnja 2005.
* Istopilo se gotovo tri četvrtine fondovske neto imovine
Koncem prošloga mjeseca neto imovina 126 otvorenih investicijskih fondova iznosila je 9,88 milijardi kuna, što je 11,63 posto manje nego u listopadu, pokazuje najnovije izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Pritom je imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila 9,31 milijardu kuna, odnosno 11,9 posto manje nego u prethodnome mjesecu.Neto imovina svih vrsta otvorenih investicijskih fondova pala je u odnosu na kraj listopada.
Tako je neto imovina dioničkih fondova pala 17,29 posto, na 2,87 milijardi kuna. Ipak, to je manje od pada Crobex indeksa na Zagrebačkoj burzi, koji je u studenome potonuo 27 posto.Neto imovina mješovitih fondova pala je 15,3 posto u odnosu na listopad, te iznosi 2,25 milijardi kuna.Istodobno, imovina novčanih fondova smanjena je 5,81 posto, na 3,68 milijardi kuna, dok je obvezničkih manja 4,53 posto, te iznosi 514,95 milijuna kuna.Neto imovina fondova s privatnom ponudom pala je u studenome 7,09 posto na mjesečnoj razini, te iznosi 579,66 milijuna kuna.
Svi za golf, ali oporba sumnja u pogodovanje građevinarima
Nije dobro što Hrvatska još uvijek nema ni jednog golf igrališta po propisanim standardima, osim tri terena natjecateljskog karaktera (Krašić, Brijuni, Blato), složili su se svi zastupnici u Hrvatskom saboru, ali su iz oporbe upozorili da se predloženim zakonom o golf igralištima, koji bi to trebao promijeniti, zapravo želi pogodovati građevinarima jer omogućuje izgradnju na 25 posto terena.
"Nismo protiv golfa, ali smo protiv da se na jednom terenu omogućuje preinaka 25 posto zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko", kazao je Goran Maras (SDP) i ocijenio da zakon ‘ide na ruku’ građevinskim poduzetnicima koji će, kaže, u okviru igrališta moći graditi apartmane, kao što je to bio slučaj i u Zagrebu. Ministar turizma Damir Bajs je kazao da je u prostornim planovima zacrtana izrada novih golf igrališta, no da tu mogućnost zasad nitko nije iskoristio. Hrvatska bi, rekao je, po logici, od šest golf terena na milijun turista mogla imati i 60 golf terena te iskazao potrebu jačanja investicijskog ciklusa ulaganja u golf. "Golf igrališta nisu u kontradikciji sa zaštitom prirode niti s time idemo u apartmanizaciju", naglasio je ministar Bajs.
Unatoč tome, SDP-ovac Maras ustrajao je u tvrdnji da je prijedlog zakona o golf igralištima "izgovor za spekulacije sa zemljištem" i kazao da će SDP podržati zakon ako se izostavi dio koji omogućuje da 25 posto golf igrališta može biti izgrađeno. I Zlatko Koračević (HNS) smatra da zakon ne daje dovoljno garancija da neće doći do zloupotrebe te upozorava da treba razmotriti i ekološki aspekt gradnje golf igrališta.
"Samo za jedno golf igralište potrebno je najmanje 1.600 kubika vode za svakodnevno zalijevanje, a tu količinu potroši gradić od osam tisuća stanovnika", napominje Koračević dodajući da je za održavanje igrališta potrebno i najmanje 750 kila pseticida.
Potpredsjednik Sabora, HSS-ovac Josip Friščić smatra da kod golf terena ne trebamo ‘otkrivati toplu vodu’, nego uzeti dobre primjere desetaka golf igrališta iz EU. Napomenuo je i da već kasnimo s donošenjem zakona o golfu znamo li da je hrvatska perspektiva, uz razvoj poljoprivrede i prerađivačke industrije, upravo turizam. Predloženi zakon o golfu pozdravlja i HDZ koji smatra da će se time produžiti i oplemeniti turistička sezona. (H)
širokopojasni pristup
Državnim poticajima 9000 kućanstava dobilo brzi internet
Više od 9000 novih korisnika na područjima od posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima dobilo je širokopojasni pristup internetu u sklopu državnog programa poticaja. Hrvatska je na kraju rujna 2008. imala ukupno 623 tisuće priključaka širokopojasnog pristupa internetu.
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) kao nositelj Vladinog projekta poticanja razvoja širokopojasnog pristupa internetu u područjima gdje ne postoji dostatan interes, operatorima isplaćuje između 370 i 7000 kuna po korisniku od ukupno 16,1 milijun kuna za poticaje. Pravo na sredstva za svakog novo-priključenog korisnika ostvarilo 10 operatora koji su zadovoljili osnovne i tehničke uvjete propisane natječajem. Iznos koji operator dobiva po priključenom korisniku ovisi o vrsti pristupa i o tome je li korisnik priključen na novoizgrađenu ili postojeću infrastrukturu. Od 9000 novih korisnika, njih 21 posto je priključeno na novoizgrađenu infrastrukturu. (HAKOM, H. M.)
Hrvati ne odustaju od skijanja, makar i na dug
Financijska kriza očito nije zahvatila Hrvatsku budući da bi za predstojeće blagdane trebalo biti 10 posto više organiziranih odlazaka na skijanje nego lani.
Pelješki most među prvim žrtvama kresanja deficita
Pelješki most među prvim žrtvama kresanja deficita U saborskoj raspravi o proračunu Damir Kajin (IDS) doveo je u pitanje smisao proračunskih izdataka za pelješki most koji u proračunu za 2009. godinu prelaze 400 milijuna kuna.
Potpredsjednica Delte: Važna nam je dobra komunikacija s Todorićem
Milka Forcan, potpredsjednica Delta holdinga i Miškovićeva desna ruka, u intervjuu Globusu govori o natječaju za Zagrepčanku te o zatišju suradnje s Todorićem.
POSLJEDICE
Najgori pad potrošnje još od 1942. produžit će recesiju u SAD
Autor/izvor: Teuta Franjković
NEW YORK – Najveći pad američke potrošnje još od 1942 produžit će recesiju i stopu nezaposlenosti gurnuti još više.
Potrošnja kućanstava past će jedan posto u 2009 što je najveći pad još od napada na Pearl Harbor. Stručnjaci i analitičari smatraju kako je riječ o doista „stravičnoj“ situaciji. Potrošači su naime preuzeli većinu tereta recesije na način da je nakon rasta potražnje došlo do ozbiljnog napada na njihove bilančne liste.
Pad potrošnje najviše je pogodio auto industriju na sam rub konačnog kolapsa i doveo do rasta nezaposlenosti, smanjenog i postroženog kreditiranja i pada vrijednosti nekretnina i vrijednosnih papira
Nacionalni ured za ekonomska istraživanja je prošli tjedan objasnio da se počelo krize može tražiti u prosincu 2007. Usporedili su to s velikim gospodarskim krahovima od kojih je prvi trajao od 1945 do 1975 te onim 1982. Velika depresija trajala je 43 mjeseca od kolovoza 1929 do ožujka 1933.
Najveće svjetsko gospodarstvo kontrahirat će 2,4 posto u prva tri mjesec 2009 te 0,5 posto tijekom sljedećeg poslovnog kvartala
Svjetska banka također je negativna u svojim osvrtima na gospodarstvo – prognoze za svjetsko gospodarstvo značajno su pogoršane i globalna recesija bit će dalekosežnija i dublja nego što se ranije prognoziralo", stoji u njihovom najnovijem priopćenju.
Uz to, brojni trgovački lanci upozoravaju da će im prodaja ubuduće slabiti, te da će potrošnja u predstojećem blagdanskom razdoblju biti među najslabijima u posljednjih nekoliko desetljeća.
Prošli su mjesec takvo upozorenje objavili J. C. Penney i Abercrombie & Fitch, zbog čega su cijene dionica tih trgovačkih lanaca potonule više od 10 posto.
Za oko 6 posto pojeftinila je čak i dionica Wal-Marta, najvećeg svjetskog trgovačkog lanca koji je isprva objavljivao bolje od očekivanja poslovne rezultate u proteklom tromjesečju.
Tehnološki sektor našao se, pak, pod pritiskom nakon što je finska Nokia upozorila da će u četvrtom tromjesečju i u idućoj godini pasti potražnja za mobitelima. To je dodatno uzdrmalo tehnološki sektor, jer je dan prije i najveći svjetski proizvođač čipova Intel upozorio na slabljenje potražnje.
Zbog toga su pale i cijene dionice Applea, proizvođača iPhonea te proizvođača čipova Qualcomma.
Svjetska banka: Brži rast hrvatskog BDP-a tek od 2010.
Hrvatski bruto domaći proizvod će sljedeće godine rasti po stopi od 2,3 posto, a 2010. bi ekonomski rast trebao doseći 5,1 posto, tvrde stručnjaci Svjetske banke u najnovijem izvješću ‘Globalna ekonomska očekivanja 2009’. Hrvatska će tako dijeliti sudbinu većine svjetskih država u razvoju koje će sljedeće godine zabilježiti usporavanje ekonomskog rasta.
Svjetska banka procjenjuje da će rast svjetskog gospodarstva sljedeće godine iznositi samo 0,9 posto, najniže od 1970. godine od kada se mjeri.
Prvi put u zadnjih 26 godina će doći i do pada obujma svjetske trgovine i to za 2,1 posto.
Globalni uvjeti u 2009.
Volumen svjetske trgovine -2,1 posto
Potrošačke cijene u G-7 1,6 posto
Cijene roba (bez nafte) -23,2 posto
Cijena barela nafte 74.5 dolara
Kamatne stope EURIBOR (6mj.) 3.8 posto
Prognoze kretanja cijena roba i energenata u 2009.
Nafta -26,4 posto
Prirodni plin -10,8 posto
Ugljen -23,1 posto
Žitarice -27,7 posto
Metali -23,5 posto
“Zbog očekivanog pada globalne trgovine, i razvijene zemlje i zemlje u razvoju moraju se oduprijeti iskušenju da se okrenu protekcionizmu koji bi mogao samo produžiti i produbiti krizu”, rekao je Uri Dadaush, direktor Grupe za očekivanja razvoja Svjetske banke.
Kolaps globalnog ekonomskog rasta je preokrenuo i porast cijena roba koji je obilježio prvu polovicu godine. Iako su cijene hrane i goriva značajno smanjenje, i dalje ostaju visoke u odnosu na 1990-e.
Općenito su više cijene koštale potrošače u zemljama u razvoju 680 milijardi dolara i gurnule 130 do 155 milijuna ljudi u siromaštvo. U 2009. analitičari Svjetske banke očekuju da će cijene nafte biti u prosjeku 75 dolara za barel dok će cijene hrane biti u prosjeku 23 posto, a metala 26 posto niže nego u ovoj godini.
Dugoročno se ne očekuje manjak nafte ili hrane koji bi mogao ozbiljnije utjecati na njihove cijene. (Hrvoje Mateljić)
Pad cijena na Wall Streetu nakon dva dana snažnog rasta
Cijene dionica na Wall Streetu pale su u utorak jer ulagači nisu sigurni da se nakon dva dana snažnog rasta mogu održati na tim razinama, s obzirom da brojne kompanije smanjuju procjene svojih budućih poslovnih rezultata.
Dow Jones indeks pao je 2,56 posto, na 8.705 bodova, dok je S&P 500 indeks izgubio 2,22 posto, zaronivši na 889 bodova. Nasdaq indeks pao je, pak, 1,5 posto, na 1.548 bodova.Na Wall Streetu je jučer vladala nervoza i pitanje mogu li se cijene dionica održati na najvišoj razini u posljednjih mjesec dana, s obzirom da na tržište i dalje pristižu upozorenja kompanija o pogoršanju uvjeta poslovanja, što ukazuje na produbljivanje recesije.
Tako je, među ostalim, poštanska kompanija FedEx smanjila procjene poslovanja u idućoj godini, zbog čega je cijena njezine dionice potonula više od 16 posto. Zbog toga su pale i cijene dionica drugih transportnih kompanija, pa je Dow Jones indeks tog sektora zaronio više od 5 posto. Kompanija 3M najavila je, pak, otpuštanje 1.800 zaposlenika kako bi smanjila troškove poslovanja. Nedugo nakon toga analitičari Citigroupa i Credit Suissea smanjili su ciljane cijene dionice 3M-a, pa je ona pojeftinila 3 posto.
Analitičari UBS-a smanjili su, pak, ciljanu cijenu dionice Procter & Gamblea, pa je ona pojeftinila više od 4,5 posto. Pod pritiskom se jučer našao i tehnološki sektor nakon što je Texas Instruments smanjio procjenu prihoda u četvrtom tromjesečju, a japanski Sony najavio 16.000, a ne kako se prvo nagađalo 8.000 otkaza.Najviše je u tom sektoru, gotovo 10 posto, pala cijena dionice National Semiconductora jer je ta kompanija najavila oštro smanjenje proizvodnje zbog pada potražnje za poluvodičima diljem svijeta.Na europskim su burzama u utorak cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 1,9 posto, na 4.388 bodova, dok je DAX indeks Frankfurtske burze osvojio 1,3 posto, dosegnuvši 4.779 bodova. (H)
Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?
Kristijan Kotarski
10.12.2008 08:49
Mnogi analitičari predviđali su još u jesen 2007. godine ekonomski oporavak koji je trebao zamijeniti crne oblake nad financijskim tržištima. Izgledalo je da se radi isključivo o krizi ograničenoj na tržište loših hipotekarnih kredita. Ipak, nekima je tek kolapsom investicijske banke Lehman Brothers postalo jasno da su pravi razmjeri krize daleko veći i nepregledniji. Stoga je prikladno secirati nastanak sadašnje financijske krize iz analitičkih, ali i propedeutičkih razloga.
Djelo financijske alkemije ili bolje upravljanje rizikom?
Teren na kojem je sazdana čitava kula od karata odnosi se na sektor nekretnina. Slom na tržištu nekretnina u Sjedinjenim Državama već se dogodio krajem 1980-ih propadanjem 500 od ukupno 3000 S&L banaka. Kretanje cijena nekretnina podložno je u velikoj mjeri 20-godišnjem Kuznetsovom ciklusu kojega se moze smjestiti u period od 1987.-2006. Od 1995.-2005. godine cijene useljenih stambenih objekata rasle su po godišnjoj stopi od 9 posto. Procijenjena vrijednost stambenog fonda narasla je s 8 bilijuna u 1995. godini na 18 bilijuna dolara 2005. Rastuće cijene nekretnina i dionica hranile su potrošnju i pokretale ekonomski rast SAD-a. Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?
Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?Banke su krajem 1980-ih postale ugrožene ne-bankarskim financijskim posrednicima i odobravanje kredita postalo je determinirano borbom za tržišni udjel. Kreditna ekspanzija divergirala je naspram stvarne ekonomske aktivnosti. Konkurencija za svakog potencijalnog dužnika bila je nemilosrdna, a banke su željele zaobići saturaciju zdravog dijela tržišta plasiranjem zajmova preostalom dijelu stanovništva s lošim bonitetom (NINA zajmovi).
U prijašnjim vremenima, vjerovnici su morali pomno paziti na Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?bonitet svojih dužnika. Međutim, previranja nastala krajem 1980-ih i tijekom Azijske krize inspirirAnaliza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?ala su financijske alkemičare. Prema njihovom mišljenju, odgovor na problem ležao je u boljem upravljanju rizikom, odnosno sekuritizacijskoj revoluciji. Ideja je začeta u bankarskoj kući J.P Morgan Chase. Pojedinačne ugovore o zajmu lako se je moglo zapakirati u financijske proizvode pod imenom CDO (Collateralized Debt Obligation) ili CMO (Collateralized Mortgage Obligation) i preprodati kao vrijednosne papire temeljene na različitim oblicima imovine (Asset Backed Securities). Operacije su se odvijale preko poduzeća-kćeri (SPV ili SIV) velikih banaka koja su preuzimale zajmove i pretvarale ih u ulagačke instrumente.
Njihovo osnivanje bilo je dopušteno ukidanjem Glass-Steagallovog zakona koji je omogućavao Analiza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?razdvojenost komercijalnog bankarstva na jednoj strani i investicijskog bankarstva i osiguravajućih kuća na drugoj strani. Velike banke osnovale su izvanredno veliki broj takvih SPV-a, velikim dijelom u uvjerenju da nikada neće biti primorane stati iza financijskih obveza koje su njihove kćeri u međuvremenu preuzele. Osim toga, zajmovi su time nestali iz bilance banaka, a banke sAnaliza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?u i dalAnaliza: Kako je zaista došlo do krize koja potresa svijet?je mogle odobravati više zajmova no što bi im dopustio Basel I. Investitori su bili brojni investicijski i mirovinski fondovi, banke itd. Cijela igra bila bi nezamisliva bez blagoslova rejting-agencija kao što su Moody’s i Standard&Poor’s koje su cijelo vrijeme bile u teškom sukobu interesa. Provizijama su naplaćivale dodjeljivanje AAA kreditnog rejtinga novim financijskim instrumentima, koje su naivno kupovali investitori.
Cijeli se sistem tijekom vremena razvio tako da se potencijalne korisnike kredita sus
Kreditna kriza ne popušta, kako potaknuti cirkulaciju novca?
Business.hr/Hina
10.12.2008 12:38
Recesija u najrazvijenijim svjetskim gospodarstvima izazvala je pad potražnje i industrijske proizvodnje, zbog čega padaju cijene robe i sirovina na svjetskom tržištu, pa se u nekim zemljama širi bojazan od deflacije.
U Japanu, koji je tek 2005. izašao iz desetljeća obilježenog padom cijena, rast proizvođačkih cijena usporio je u studenome na 2,8 posto, što je najniža stopa njihova rasta u zadnjih godinu dana.
"Situacija je doista ozbiljna. Prilično brzo klizimo u rizik od deflacijske recesije", kaže Isaac Men, ekonomist BNP Paribasa u Pekingu.
U Kini, pak, rast proizvođačkih cijena usporava treći mjesec zaredom, a u studenome je iznosio samo 2 posto.
Očekuje se da će i podaci, koji će biti objavljeni sutra, o potrošačkim cijenama ukazati na dramatično popuštanje cjenovnog pritiska, budući da troškovi energije i robe padaju, a domaća potražnja u Kini slabi usporedo s usporavanjem globalnog gospodarstva.
Analitičari očekuju da će inflacija iznositi 3,0 posto na godišnjoj razini, dok je još u veljači iznosila 8,7 posto.
Globalna potražnja ubrzano slabi kako sva vodeća gospodarstva, od SAD-a, preko Japana, do eurozone klize u recesiju.
Stoga su, primjerice, inozemne narudžbe japanskih strojeva u listopadu pale za čak 37,2 posto, što pokazuje koliko slabe gospodarske aktivnosti u svijetu.
I ulaganja japanskih korporacija ubrzano se smanjuju kako vodeći izvoznici poput Sonyja režu svoju proizvodnju i broj zaposlenih.
"U očekivanju oštrog pada potražnje u SAD-u, azijske kompanije smanjuju svoju proizvodnju po dosad nezabilježenoj stopi", kaže Hideo Kumano, glavni ekonomist pri Dai-ichi Life Researchu.
Na deviznim tržištima jen i dalje niže gubitke, zbog općenito nešto boljeg raspoloženja na tržištima dionica. Tako je jutros oslabio 0,5 posto prema dolaru, koji stoji 92,6 jena.
Euro je, pak, ojačao 1 posto prema jenu, na 120,21 jen. Prema američkoj valuti, euro je poskupio 0,5 posto, na 1,2978 dolara.
Inače, Wall Street Journal danas je objavio kako američki Fed razmatra izdavanje vlastitih dužničkih vrijednosnih papira, što bi bio prvi takav potez u njegovoj povijesti.
Dužnosnici Feda već su se konzultirali oko tog poteza s Kongresom, koji bi im omogućio fleksibilnost u rješavanju financijske krize, piše WSJ.
Naime, kreditna kriza ne popušta, ključna kamatna stopa u SAD-u već je niskih 1 posto, pa ekonomisti očekuju da će Fed potražiti nove načine kako bi potaknuo ponudu i cirkulaciju novca radi izbjegavanja deflacijskih pritisaka.
Na svjetskim je burzama situacija, pak, neizvjesna. Na azijskim su burzama jutros cijene dionica snažno porasle, pa je MSCI indeks svjetskih dionica oko 12 sati bio u plusu oko 0,7 posto.
Vjerojatno bi bio na većem dobitku da na europskim burzama ne vlada oprez, zbog čega su vodeći indeksi u Londonu, Frankfurtu i Parizu u nevelikom minusu.
Britanske je ulagače zabrinula procjena tamošnjeg Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja da je britansko gospodarstvo u tri mjeseca do studenoga zabilježilo za jedan posto. U tome institutu očekuju da će se gospodarski pad intenzivirati do kraja godine.
Svjetska banka predviđa dublju krizu
Business.hr/Hina
10.12.2008 11:08
Svjetska banka objavila je nove prognoze koje nude malo optimizma u pogledu globalnog gospodarskog rasta u idućoj godini.
Svjetska banka predviđa dublju krizuSvjetska banka predviđa dublju krizuSvjetska banka tako predviđa usporavanje rasta svjetskog gospodarstva na svega 0,9 posto u idućoj godini i pad globalne trgovinske razmjene za 2,1 posto, budući da financijska kriza uzima danak u razvijenim i zemljama u razvoju diljem svijeta.
"Prognoze za svjetsko gospodarstvo značajno su pogoršane i globalna recesija bit će dalekosežnija i dublja nego što se ranije prognoziralo", stoji u priopćenju Svjetske banke.
U 2009. godini rast aktivnosti u gospodarstvima zemalja u razvoju vjerojatno će usporiti na 4,5 posto na godišnjoj razini dok se u razvijenim gospodarstvima očekuje pad aktivnosti od 0,1 posto u odnosu na godinu ranije, kaže se dalje u priopćenju.
"Globalno gospodarstvo nalazi se na prekretnici, i to u tranziciji iz održivog razdoblja vrlo snažnog gospodarskog rasta, predvođenog zemljama u razvoju, u razdoblje obilježeno velikim neizvjesnostima", rekao je glavni ekonomist Svjetske banke Justin Lin.