SHOPPING
Outlet centar Sveta Helena ipak se otvara 17. prosinca
Autor/izvor: Marina Šunjerga
ZAGREB – Outlet centar sveta Helena otvorit će se 17. prosinca, barem je tako najavljeno u službenoj pozivnici upućenoj redakciji SEEbiz-a, a otvorit će se polovina svih trgovina.
Ipak, na reklamnimn panoima postavljenima diljem grada Zagreba te u reklamama kroz razne medije, datum otvaranja još se ne navodi.
Podsjetimo, Outlet je najavljivao svoje otvorenje 6.prosinca, koje je odgođeno, a kao razlog je navedeno diplomatsko objašnjenje kako se ‘ne žele nigdje žuriti i da žele biti maksimalno spremni za kupce kad se otvore te im pružiti potpuno zadovoljstvo’. To je bio drugi put da se odgađa otvorenje prvotno najavljeno 13. studenog.
Investitor je izraelska kompanija Prigan Holding, a iznos ukupne investicije je 45 milijuna eura. Outlet centar Sveta Helena gradi se u dvije faze, pri čemu se otvorenje odnosi na prvu faza, koja će imati 12.500 m2 prodajnog prostora od čega će 70% biti otvoreno za kupce sa prvim danom otvaranja dok će ostali brandovi svoje dućane otvoriti nešto kasnije. Druga faza s približno istim brojem dućana i popratnih sadržaja bit će sagrađena i puštena u rad kroz narednih godinu dana.
PREDVIĐANJE
Šuker: Stvarna opasnost je u reprogramu deficita
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Stvarna opasnost za Hrvatsku krije se u reprogramu deficita, jer nas, ako u tome ne uspijemo, čeka sudbina Mađarske, Srbije, Latvije, Islanda i drugih, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker, predstavljajući saborskim zastupnicima prijedlog državnog proračuna za 2009.
Šuker je kao prioritet istaknuo reprogram deficita gospodarstva od 8,4 te platne bilance od 4 milijarde eura u teškim uvjetima na svjetskom financijskom tržištu.
"To je naš problem. Ako to ne napravimo čeka nas sudbina Mađarske, Srbije, Latvije, Islanda i drugih, a svi mi koji smo pregovarali s MMF-om znamo dobro koliko je to teško", rekao je Šuker.
Odbacio je primjedbe da je Vlada trebala planirati viši deficit i usmjeriti ga u gospodarstvo, naglasivši da će država kreditne obveze koje dospijevaju u prvom kvartalu ove godine podmiriti zaduživanjem na domaćem tržištu, što znači da će za gospodarstvo ostati manje novca.
"Sve što uzmemo za financiranje deficita, uzeli smo od gospodarstva", upozorio je.
Prijedlogom državnog proračuna planirani su ukupni rashodi u iznosu od 128,9 milijardi kuna, što je 6,5 posto više nego ove godine, dok bi prihodi rasli za 5,3 posto, na 124,6 milijardi kuna.
Planiran je deficit od 4,3 milijarde kuna ili 1,3 posto BDP-a, te 0,3 posto deficita izvanproračunskih korisnika, no premijer Ivo Sanader danas je najavio da će Vlada ići s vlastitim amandmanima, kojima bi deficit trebala svesti ispod jedan posto BDP-a.
Šuker je još jednom istaknuo kako osnovni razlozi deficita leže u poštivanju sporazuma o plaćama i zdravstvenoj reformi, koja bi trebala donijeti kvalitetniju zdravstvenu uslugu, ali i imati efekte na gospodarstvo, s obzirom na planirano vraćanje višegodišnjih dugova zdravstva.
Planiran je rast rashoda za zaposlene od 1,8 milijardi kuna ili za 8,2 posto, te rast izdvajanja za zdravstvo od 25,6 posto više nego u ovoj godini.
Izdvajanja za mirovine u 2009. povećavaju se, zbog indeksacije mirovina, za 4,1 posto, sa 32,8 na 34,1 milijardu kuna.
Za 182 milijuna kuna, na 2,9 milijardi kuna u idućoj će se godini povećati izdvajanja za socijalno osjetljive skupine, dok će se za porodiljne naknade i dječji doplatak sredstva povećati na 3,9 milijardi kuna. Pritom će iznos za dječji doplatak ostati na ovogodišnjoj razini od 1,9 milijardi kuna, dok će se iznos za porodiljne naknade povećati za 16,6 posto, na nešto više od 2 milijarde kuna.
Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu 9,9 milijardi kuna, što je 582,5 milijuna kuna više nego ove godine. Oni se, po Šukerovim riječima, odnose na zdravstvenu reformu te na rashode MUP-a i MORH-a, radi efikasnije borbe protiv korupcije i ulaska u NATO.
U planirani rast materijalnih rashoda ukalkuliran je i novac za domaću komponentu u pretpristupnim fondovima EU, a Šuker se pohvalio da je Hrvatska, s 31. studenoga, realizirala više od 94 posto sredstava predviđenih kroz program PHARE 2006.
Na prihodovnoj strani proračuna predviđen je rast poreznih prihoda za 3,4 posto, na 69,9 milijardi kuna, pri čemu se najviše, 44,4 milijarde kuna ili 3,9 posto više nego ove godine, planira uprihodovati od PDV-a.
Planirani prihodi od doprinosa su 43 milijarde kuna, što je 4 posto više nego ove godine, dok se najveći rast, za 25,9 posto, na 10,15 milijardi kuna planira kod ostalih prihoda, što se obrazlaže prvenstveno učinkom reforme zdravstva (participacija, dodatno zdravstveno osiguranje).
Zagrebačka burza: CROBEX blizu 1.700 bodova
Autor/izvor: Oriana Ivković Novokmet
ZAGREB – Nakon što je protekla dva dana Crobex zaključio na pozitivnom teritoriju, približavajući se razini od 1.700 bodova i jutrošnja je trgovina započela rastom indeksa, unatoč crvenilu europskih burzi na kojima je negativan start rezultat niza loših korporativnih vijesti.
Najvišom je vrijednošću indeks u prvom dijelu trgovine za desetak bodova nadmašio razinu od 1.700 bodova, gdje je zadnji put trgovina zaključena još 25. studenog. No dobici se umanjuju, pa je s trenutnim plusom od 1,7 posto nekoliko bodova ispod te razine.
Do podneva je nadmašeno 20 milijuna kuna prometa, nakon što je jučer promet nadmašio 54 milijuna kuna što predstavlja najbolji rezultat u posljednja tri tjedna.
Ponovno su u fokusu brodari, odnosno prijevoznici rasutih tereta koji već treći dan uzastopce ostvaruju dobitke, što koincidira sa globalnim euforijom dionica ovog sektora, koje na američkim burzama bilježe već nekoliko dana uzastopce dvoznamenkaste skokove. Riječ je o sektoru koji je uslijed globalnog gospodarskog usporavanja bilježi značajne gubitke u odnosu na početak godine.
Dionice Atlantske plovidbe (ZSE:ATPL-R-A) najviše su tijekom jutrošnje trgovine uzletjele za oko 7 posto nadomak 629 kuna, što je njihov najbolji rezultat u prosincu. No skok se pri cijeni od 605 kuna više nego prepolovio i iznosi 3 posto, dok su prometom od 3,2 milijuna kuna drugo najtrgovanije izdanje. Odmah uz dubrovačkog brodara prometom je splitski Jadroplov (ZSE:JDPL-R-A) koji nakon jučerašnjeg gotovo dvoznamenkastog skoka i jutrošnjih dobitaka pao za 2,8 posto u odnosu na jučerašnju zaključnu cijenu.
Ipak, status najlikvidnijeg izdanja drži Hrvatski telekom (ZSE:HT-R-A) sa 3,6 milijuna kuna prometa, koji od početka tjedna bilježi višestruko manje dnevne dobitke u odnosu na Crobex. Najvišom se cijenom približio 199 kuna, dok pri trenutnih 198 kuna rast iznosi 0,5 posto.
Među najtrgovanijima je i trojac građevinara, koji su pojedinačnim prometom nadmašili milijun kuna, a najvišom cijenom dotaknuli najvišu razinu u prosincu, dakle u posljednjih osam trgovinskih dana. Najviše je porastao Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A) koji je pri cijeni od 312 kuna lansiran za više od 8 posto, dok je uz trenutnih 300 kuna rast iznosi 4,9 posto, dionice Ingre (ZSE:INGR-R-A) u plusu su oko 4 posto, baš kao i IGH (ZSE:IGH-R-A) kojim se trguje 3.750 kuna.
Uz najavu glavne skupštine Petrokemije (ZSE:PTKM-R-A) na kojoj će biti predloženo da uprava može kupovati vlastite dionice bez daljnjih posebnih suglasnosti glavne skupštine, cijena je porasla za 8,6 posto na 114 kuna, prikupivši 300.000 kuna prometa.
PROGNOZE
IEA: Globalna potražnja za naftom 2009. past će prvi put u 26 godina
Autor/izvor: SEEbiz
NEW YORK – Globalna potražnja za naftom smanjit će se i ove i sljedeće godine, budući da rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) širom svijeta pada, priopćila je vlada SAD-a.
To bi bio prvi put da se svjetska potrošnja nafte smanjuje dvije godine uzastopno još od ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća, prenosi Reuters. Prema podacima iz mjesečne prognoze američke Uprave za informiranje na sektoru energije (EIA), svjetska potrošnja nafte će tijekom godine na izmaku pasti za 50.000 barela dnevno, dok će u 2009. bilježiti pad od 450.000 barela dnevno.
Niža prognoza globalne potrošnje nafte nego u prethodnom izvještaju posljedica je činjenice da je EIA sada rast svjetskog BDP-a u 2009. svela na 0,5 posto, prema 2,7 posto u 2008, dok je u prethodnom izvještaju za iduću godinu predviđen rast BDP-a od 1,8 posto.
„Trenutno usporavanje globalne ekonomije će, kako se sada predviđa, biti ozbiljnije i duže…što će dovesti do daljnjeg smanjenja svjetske potražnje i daljnjeg pada cijena nafte i drugih energenata”, navedeno je u izvještaju EIA.
ERSTE ANALIZA
Unatoč stopama iznad 10 posto, završava period velikog rasta premija osiguranja
Autor/izvor: SEEbiz
BEČ – U izrazito nepovoljnom poslovnom okruženju, sa znatnim padovima na tržištima kredita i kapitala, kao i ukupnim usporavanjem iznosa premija, europski osiguravatelji nalaze se pred velikim izazovima.
Iako je utjecaj financijske krize na europski sektor osiguranja manji nego u nekim drugim industrijama (naročito u bankarskom sektoru), financijska je nesigurnost do sada imala bitan utjecaj na financijske rezultate tvrtki, što je dovelo do negativnih rezultata u trećem tromjesečju i naglog smanjenja dioničkog kapitala. Stoga su neke osiguravateljske tvrtke bile prisiljene potražiti dodatni kapital.
«Međutim, bilo bi netočno reći da je cijeli sektor u opasnosti, jer smatramo da je opća zabrinutost neutemeljena. Bilo bi puno korisnije pažljivije pogledati poslovanje, bilancu i procjenu vrijednosti svake pojedine tvrtke. Smatramo da bi u ovako teškom okruženju ulagači mogli pronaći tvrtke koje su bitno podcijenjene u usporedbi sa sličnim tvrtkama/sektorom i čijim se dionicama trguje s povijesno najnižim multiplama», kaže Christoph Schultes, analitičar sektora osiguranja u Grupi Erste.
Nedavne procjene rasta BDP-a u Eurozoni potvrdile su negativni trend u gospodarstvima tih zemalja, dok se neka tržišta već nalaze u tehničkoj recesiji. Prema procjenama Erste Grupe, zemlje Eurozone ostvarit će prosječan rast BDP-a od 1,1% u 2008., dok će sljedeće godine rast biti negativan -0.4%. Za zapadnoeuropske osiguravatelje to će imati negativan učinak, kažu analitičari Erste Grupe.
Iako se može očekivati stabilan prihod od premija u većini područja osiguranja (od požara, nezgode, odgovornosti, osiguranje kućanstva itd.), vjerojatan je pritisak na osiguranje motornih vozila, s obzirom na snažnu konkurenciju u ovom području u zadnjih nekoliko godina, uz ublažavajući utjecaj stabilne prodaje automobila.
Sektor životnog osiguranja suočit će se s nestabilnijim poslovanjem, uz blagi pad novih polica životnog osiguranja i slabije rezultate u policama životnog osiguranja općenito. Za ocjenu ukupnog utjecaja na strani životnog osiguranja, potrebno je detaljnije pogledati ključne osiguravateljske brojke zemalja (penetracija osiguranja i gustoća osiguranja). Zemlje s razmjerno niskom gustoćom životnog osiguranja (u usporedbi s prosjekom EU 15) trebale bi ostvariti pozitivne stope rasta, čak i u očekivanom teškom gospodarskom okruženju u narednim godinama.
U regiji Središnje i istočne Europe (SIE), procjene rasta BDP-a u 3. tromjesečju donijele su neka ugodna iznenađenja – usprkos usporavanju rasta širom svijeta: u Češkoj i Slovačkoj zadržan je snažan godišnji rast u 3. tromjesečju (4,7% i 7,1%). Unatoč usporavanju u narednim tromjesečjima (s obzirom na pad industrijske proizvodnje i novih narudžbi), ukupni bi rast trebao (prema procjenama iz istraživanja Grupe Erste) ostati relativno visok sljedeće godine (2,5% i 4,8% u Češkoj i Slovačkoj), u usporedbi s crnim izgledima za gospodarstva zapadnoeuropskih zemalja. U istoj se analizi navodi da bi Rumunjska i Poljska također trebale ostvariti solidan rast BDP-a sljedeće godine (4,4% i 3,0%), dok se očekuje da će Mađarska imati negativan rast BDP-a od -0.8%.
Christoph Schultes kaže da će opći očekivani rast BDP-a dovesti do snažnih stopa rasta u svim segmentima osiguranja u regiji SIE. Prema njemu, rast BDP-a automatski uzrokuje rast prihoda od premija; penetracija osiguranja trebala bi biti potaknuta ogromnim potencijalom rasta ovih zemalja. «Proučavanje kretanja premija tijekom silaznih trendova u različitim zemljama u prošlosti također jasno pokazuje da ne bismo trebali predvidjeti pad prihoda od premija u ovim zemljama. U narednim godinama ne očekujemo izvanredan rast premija zabilježen u proteklih nekoliko godina. Međutim, stope rasta bi trebale i dalje ostati iznad 10%«, procjenjuje Schultes.
«Makroekonomski strahovi (naročito) u ve
SKI SEZONA
Umjesto u Sloveniji, Hrvati će skijati u Crnoj Gori
Autor/izvor: Marina Šunjerga
ZAGREB – ‘Kriza ipak još nije zahvatila Hrvate, koji su dio odmora planirali provesti u zimskim mjesecima’, naglasio je Ivan Pukšar, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.
Zaključak je to temeljen porastom organiziranih odlazaka na skijanje, koja su u usporedbi s prošlom godinom, narasla za 10 posto te porastom aranžmana za Advent i Novu godinu.
Pukšar je naglasio kako su ove godine Hrvati ranije bookirali svoja putovanja na skijanje, a i agencije, su se prema njegovim riječima, bolje spremile za zimsku sezonu nudeći povoljne uvjete plaćanja na čak 12 rata, čime su utjecale na pad individualnih odlazaka.
‘Sutra se očekuje otvaranje sezone u većini europskih skijališta, a ove godine su snježni uvjeti odlični, jer na većini skijališta visina snijega premašuje 100 centimetara’, ističe Pukšar.
Kao i prošlih godina najveći interes u kontinentalnom dijelu Hrvatske vlada za austrijska skijališta, dok se Dalmatinci odlučuju za Italiju.
Slovenski zimski turizam, naglasila je Maja Stanić, direktorica UHPA-e, još uvijek je u manjoj krizi, a politički odnosi s Hrvatskom utječu na manji broj rezervacija za skijanje u toj zemlji. Interes za Jahorinu i Kupres još uvije ne jenjava.
Crna Gora, apsolutni je hit sezone. Naime, ova prvenstveno ljetna lokacija, otvorila je niz ekskluzivnih hotela na skijalištima s ukupno 30 kilometara skijaških staza.
Što se tiče dočeka Nove godine, predstavnici UHPA-e, navode kako je većina hotela u Istri, Opatiji i Dalmaciji potpuno rezervirano. Naime, Pukšar tvrdi kako su kapaciteti zadarskih hotela popunjeni i da se traži krevet više.
U Splitu još ima mjesta, dok je nešto slabije popunjen Dubrovnik. Pukšar, naime, tvrdi kako u dubrovačkim hotelima razmišljaju o spuštanju cijena na novogodišnje aranžmane kako bi popunili kapacitete. Najviše gostiju dolazi iz Italije, Austrije i Njemačke.
Hrvati će u inozemstvo povodom Nove godine putovati više nego lani, a najpopularniji gradovi su već standardno, Beč, Prag i Budimpešta. Dobro se prodaju i avionska putovanja u Pariz i London.
BUSINESS
Smanjena bruto dobit poduzetnika za 8,8 posto
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine, poslujući u uvjetima najveće inflacije u posljednjih pet godina, ostvarili bruto dobit odnosno višak prihoda nad rashodima od 29,4 milijardi kuna, što je za 3,2 milijarde kuna ili 8,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, objavila je Financijska agencija (FINA).
Po podacima Fine, hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili ukupne prihode od 507,7 milijardi kuna i rashode od 478,3 milijardi kuna.
Pritom su ukupni prihodi rasli prema istom razdoblju prošle godine za 11,2 posto, što je manje od ukupnih rashoda koji su porasli za 13,8 posto.
Uslijed bržeg rasta rashoda od prihoda pogoršana je ekonomičnost poslovanja poduzetnika koji su na 100 kuna rashoda ostvarili 106,15 kunu prihoda. To je za 1,52 kuna manje nego u prvih devet mjeseci 2007. godine, kad je ostvareno 107,67 kuna, napominju iz Fine.
Podaci se odnose na 83.911 poduzetnika sa ukupno 929.570 zaposlenih.
Broj zaposlenih u tom je razdoblju zabilježio porast za 5,5 posto. Njihova prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4.391 kunu, što je nominalni porast za 6,3 posto ili za 260 kuna. No, uslijed rasta cijena prosječna je neto plaća realno smanjena za 0,3 posto.
Investicije u dugotrajnu imovinu iznosile su 50,3 milijarde kuna. Analitičari Fine posebno ističu podatak o smanjenju investicija u dugotrajnu imovinu za 5,8 posto zbog njihova velikog utjecaja na buduću proizvodnju.
VALUTE
Rekordno nizak tečaj funte prema euru
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
LONDON – Britanska funta kliznula je u srijedu na rekordno nisku razinu prema euru nakon što je izvješće uglednog instituta naznačilo snažan pad aktivnosti u britanskom gospodarstvu.
Funta je tako do podneva potonula na 87,75 penija za euro, najnižu razinu od uvođenja jedinstvene europske valute 1999., nakon što je Državni institut za ekonomska i socijalna istraživanja u srijedu upozorio da je pad aktivnosti u britanskom gospodarstvu bio snažniji no što se očekivalo.
"Funtu općenito pritišće sumorna prognoza za gospodarstvo", naglasio je valutni analitičar Brown Brothers Harrimana Chris Gothard.
Britansko je gospodarstvo u tri mjeseca do studenog zabilježilo pad aktivnosti za čak jedan posto, a sve upućuje na zaključak da će tempo pada pred kraj godine ubrzati, navodi se u izvješću instituta.
Izvješće se nadovezalo na iznimno loše podatke iz sektora industrije, maloprodaje i nekretnina, koji su dodatno potpirili očekivanja da će nagli pad aktivnosti dodatno pojačati pritisak na britansku središnju banku Bank of England da ponovno sniziti ključne kamatne stope
"Sve zajedno, ti podaci predstavljaju solidan temelj za zaključak da će Velika Britanija u konačnici zabilježiti najgoru recesiju u razvijenom svijetu", zaključili su u bilješci analitičari Commerzbanka.
POSLJEDICE
Najgori pad potrošnje još od 1942. produžit će recesiju u SAD
Autor/izvor: Teuta Franjković
NEW YORK – Najveći pad američke potrošnje još od 1942 produžit će recesiju i stopu nezaposlenosti gurnuti još više.
Potrošnja kućanstava past će jedan posto u 2009 što je najveći pad još od napada na Pearl Harbor. Stručnjaci i analitičari smatraju kako je riječ o doista „stravičnoj“ situaciji. Potrošači su naime preuzeli većinu tereta recesije na način da je nakon rasta potražnje došlo do ozbiljnog napada na njihove bilančne liste.
Pad potrošnje najviše je pogodio auto industriju na sam rub konačnog kolapsa i doveo do rasta nezaposlenosti, smanjenog i postroženog kreditiranja i pada vrijednosti nekretnina i vrijednosnih papira
Nacionalni ured za ekonomska istraživanja je prošli tjedan objasnio da se počelo krize može tražiti u prosincu 2007. Usporedili su to s velikim gospodarskim krahovima od kojih je prvi trajao od 1945 do 1975 te onim 1982. Velika depresija trajala je 43 mjeseca od kolovoza 1929 do ožujka 1933.
Najveće svjetsko gospodarstvo kontrahirat će 2,4 posto u prva tri mjesec 2009 te 0,5 posto tijekom sljedećeg poslovnog kvartala
Svjetska banka također je negativna u svojim osvrtima na gospodarstvo – prognoze za svjetsko gospodarstvo značajno su pogoršane i globalna recesija bit će dalekosežnija i dublja nego što se ranije prognoziralo", stoji u njihovom najnovijem priopćenju.
Uz to, brojni trgovački lanci upozoravaju da će im prodaja ubuduće slabiti, te da će potrošnja u predstojećem blagdanskom razdoblju biti među najslabijima u posljednjih nekoliko desetljeća.
Prošli su mjesec takvo upozorenje objavili J. C. Penney i Abercrombie & Fitch, zbog čega su cijene dionica tih trgovačkih lanaca potonule više od 10 posto.
Za oko 6 posto pojeftinila je čak i dionica Wal-Marta, najvećeg svjetskog trgovačkog lanca koji je isprva objavljivao bolje od očekivanja poslovne rezultate u proteklom tromjesečju.
Tehnološki sektor našao se, pak, pod pritiskom nakon što je finska Nokia upozorila da će u četvrtom tromjesečju i u idućoj godini pasti potražnja za mobitelima. To je dodatno uzdrmalo tehnološki sektor, jer je dan prije i najveći svjetski proizvođač čipova Intel upozorio na slabljenje potražnje.
Zbog toga su pale i cijene dionice Applea, proizvođača iPhonea te proizvođača čipova Qualcomma.
ZANIMLJIVO
Durex nezaposlenima nudi da testiraju proizvode
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
WELLINGTON – Radnici na Novom Zelandu koji su u najnovijem valu recesije ostali bez posla mogu se okušati na isprobavanju prezervativa za tvrtku Durex.
Jedan od čelnika Durexa za Novi Zeland David Rae, koji je objavio oglas za sto osoba koje bi isprobavale njihov proizvod, kaže da posao nudi dosta zabave.
"Nužno je da redovno dobijamo povratne informacije kako bismo nastavili razvijati prozvode koji uvećavaju užitak i spolnu dobrobit", izjavio je Rae
POZIV
Kina pozvala zrakoplovne tvrtke na otkazivanje i odgodu narudžbi zrakoplova
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
PEKING – Kina je pozvala svoje državne zrakoplovne kompanije da otkažu ili odgode sve narudžbe novih zrakoplova s obzirom na previranja u svjetskom gospodarstvu, što bi moglo pogoditi američke i europske proizvođače zrakoplova.
Kako se ističe u priopćenju objavljenom u srijedu na web stranici kineskog regulatora te industrije, aviokompanije su također zamoljene da ne obnavljaju ugovore o najmu zrakoplova od inozemnih kompanija te da prizemlje ili prodaju neke svoje zrakoplove.
U priopćenju se dalje ističe da do 2010. nijedan novi zrakoplovni operater neće dobiti dozvolu za poslovanje te da bi sve aviokompanije koje to mogu trebale preći s putničkog na teretni promet i izbaciti iz upotrebe veliku količinu zastarjelih zrakoplova.
"U drugoj polovici ove godine globalna gospodarska kriza počela se sve snažnije negativno odražavati na razvoj naše civilne zrakoplovne industrije", ističe u priopćenju Kineska uprava za civilno zrakoplovstvo. "Pozivamo zrakoplovne tvrtke da otkažu ili odgode narudžbe za zrakoplove koji bi trebali biti isporučeni u 2009.".
Smanjenje kineskih narudžbi moglo bi pogoditi globalne proizvođače poput američkog Boeinga i europskog Airbusa, koji se uvelike oslanjanju na kinesko bujajuće putničko i teretno tržište za rast potražnje za svojim proizvodima.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Dodijeljeno gotovo 18 milijuna kuna za hladnjače i logističke centre
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip Kraljičković odobrio je bespovratna sredstva za sufinanciranje izgradnje i rekonstrukcije skladišne i logističke infrastrukture.
Od 25 milijuna kuna namjenjenih za ovu godinu, putem javnog natječaja odobreno je sedam projekata ukupne vrijednosti 17.883.816,03 kuna. Cilj sufinanciranja je uspostava dostatnih kapaciteta skladišne i logističke infrastrukture u domaćoj poljoprivredi za dugotrajno čuvanje voća i povrća.Projekat je krenuo 2003. godine kada se uvidjelo da Hrvatskoj, s kapacitetom 10 tisuća tona, nedostaje skladišne infrastrukture, pa se krenulo s izgradnjom skladišta s kontroliranom atmosferom (ULO hladnjača). Od 2003. godine izgrađeno je i opremljeno još osam ULO-hladnjača, tako da je sadašnji hrvatski kapacitet 24.700 tona. No, kako je rekao državni tajnik Kraljičković, hrvatske potrebe su 40 tisuća tona, pa je hrvatska Vlada donijela odluku o sufinanciranju od ove godine.Svečanom potpisivanju ugovora, pored predstavnika tvrtki i zadruga, prisustvovao je i državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić. – Nismo mogli dobiti ljepši božićni i novogodišnji poklon – rekla je na kraju Ksenija Plantak iz Poljoprivredne zadruge Ergela – Višnjica. (Edis Felić)