Banke, mirovinske fondove i osiguravatelje treba održati zdravima

Na burzi nema slobodnog kapitala za financiranje, stranih investicija bit će sve manje, financiranje bankarskim kreditima sve skuplje, a ni mirovinski fondovi i osiguravateljska društva nisu nepresušan izvor. Zaključak je to okruglog stola Kako Hrvatske financijske institucije mogu ublažiti eventualne posljedice krize.

– Kriza će biti teža i duža nego što se mislilo, a Hrvatska se uz smanjenja BDP-a, ulaska u recesiju i smanjenje zaposlenosti koji ju očekuje treba orijentirati na stabilnost financijskih institucija i stabilnost tečaja – rekao je Zdeslav Šantić, analitičar RBA, na konferenciji o utjecaju krize na hrvatsko gospodarstvo, dodavši kako bi u 2009. i rast od 1,5 posto bio dobar.

Glavni analitičari Hypo banke, Hrvoje Stojić, istaknuo je kako su krizom jako pogođene sve istočnoeuropske države u koje će dolaziti manje investicija, a kako je riječ o tržištima na koja su većinom usmjerena hrvatska izvozna poduzeća za očekivati je da će rezultati biti lošiji.

– U sljedećim godinama treba naći nove pokretače rasta – rekao je Stojić, a Daniel Nevidal, direktor Interkapitala poručio je da je najveći hrvatski problem otplata vanjskog duga.
– Svi znamo u kakvoj je situaciji burza. Ona ne može pomoći jer nema slobodnog kapitala za IPO – rekao je Nevidal.

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, rekao je kako niti jedna industrija ne može zaštićena od krize, kako fokus treba biti na stanju državnog duga te da bi najpametnije bilo da se održavaju zdravima oni dijelovi gospodarstva koji jesu zdravi – banke, mirovinski fondovi i osiguravateljska društva.

Šantić je izjavio kako je izgledan angažman MMF-a ako se ovakvi trendovi nastave te da se u sljedećoj godini očekuje usporavanje kreditiranja stanovništva te porast kreditiranja poduzeća koja su se zadužila u inozemstvu.

– Nije dobro pedagoški da se nastavi dosadašnji tempo otpuštanja rezervi jer se državu treba prisiliti da se disciplinira u svojoj potrošnji i krene s reformama – poručio je Stojić zaključivši da će, što više država bude trošila, biti manje novca za refinanciranje gospodarstva s čime se složio i Šantić dodavši da treba poticati produktivan dio gospodarstva – izvozni i onaj koji može supstituirati uvoz. (Bojana Božanić)

Istopilo se gotovo tri četvrtine fondovske neto imovine

Tijekom jedanaest ovogodišnjih mjeseci neto imovina 88 aktivnih otvorenih (hrvatskih) investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena je s 30,1 milijardu kuna na početku godine na sadašnjih niti 9 milijardi kuna ili za gotovo 71 posto.

Drugim riječima, od početka godine istopilo se gotovo tri četvrtine neto imovine otvorenih investicijskih fondova. Analitičari su izračunali i kako je krajem studenoga ove godine čak četiri od pet fondova imalo negativni predznak u poslovanju, odnosno završili su u minusu. U proteklom dijelu godine daleko najveći pad imovine i prinosa zabilježili su dionički i mješoviti fondovi, dok su se neto imovina i prinosi obvezničkih fondova smanjili u puno manjem omjeru. Jedino su najkonzervativniji – novčani fondovi, čije poslovanje ne ovisi direktno o cijenama dionica, zabilježili kakav – takav rast neto imovine i prinosa.

Konkretni se prinosi investicijskih fondova u ovoj godini kreću u rasponu od plus 7 posto pa do minus 72 posto. Najveći rast prinosa, približno 7 posto, ostvario je novčani fond Aureus US Equity, koji pretežno ulaže na tržište SAD-a, dok je najveći ovogodišnji gubitnik dionički fond Raiffeisen Central Europe, koji je, kako mu i sam naziv kaže, bio više usmjeren ka ulaganjima na srednjoeuropska, pa i na tržišta jugoistočnih regija.

Većina se analitičara slaže s ocjenom kako su visoki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali (i) zbog nastavka negativnog trenda na domaćem, a i na tržištima kapitala u svijetu i regiji, ali i radi velikog ovogodišnjeg izvlačenja i bijega sredstava iz fondova. Naime, velike isplate i panični izlasci iz fondova prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da rasprodaju i velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i za 70-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela, odnosno ukupnu imovinu otvorenih investicijskih fondova.

Još više od dosadašnjeg pada imovine ulagače, pa i same fond-menadžere, čini se, brine kronična nelikvidnost te prisutna neizvjesnost, odnosno pitanje: do kada će kriza fondova i potrajati. Neki su analitičari ovih dana ponovili kako nije realno očekivati da će se investicijski (pogotovo dionički ) fondovi, koji više-manje dijele sudbinu Crobexa, brzo i oporaviti. Ističu da je u aktualnoj financijskoj krizi posebno bitno čim prije vratiti povjerenje ulagača te želju za daljnjim, novim ulaganjima. Budući da hrvatski investicijski fondovi i dalje znatan dio sredstava drže i plasiraju na strana tržišta (procjenjuje se, naime, da na ino-tržištima imaju plasirano oko 300 milijuna eura ili gotovo četvrtinu svoje imovine) i njihov daljnji rast, pa i oporavak – zavisit će od kretanja na tim tržištima.

Iako nerado daju prognoze, predstavnici hrvatskih društava za upravljanje fondovima ovih su dana ukazali kako bi se od proljeća iduće godine moglo dosta toga i posložiti za početak oporavka fondovskog biznisa. Dodaju na kraju i da bi puna stabilizacija tržišta fondovskog biznisa, slično kako se to odnedavna govori i za dionički – Crobex indeks – mogli uslijediti ne prije sredine, odnosno kraja iduće godine. ( Nikola Prskalo)

Ingra bi gradila hidroelektrane u Crnoj Gori

Interes za izgradnju četiri hidroelektrane u Crnoj Gori iskazalo je 20 svjetskih tvrtki i konzorcija među kojima i hrvatska Ingra.

Popis zainteresiranih tvrtki za izgradnju četiri hidroelektrane na rijeci Morači objavilo je danas crnogorsko Ministarstvo za ekonomski razvoj. Riječ je o izgradnju četiri hidroelektrane na Morači – Andrijevo, Raslovići, Milunovići i Zlatica, ukupne snage 238 megavata (MW) i godišnje proizvodnje od 693 gigavatsati električne energije (GWh).

Vlada Crne Gore je početkom listopada ove godine raspisala poziv za izražavanje interesa iskorištavanja neiskorištenog hidroergetskog potencijala i to kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora. Ministarstvo za ekonomski razvoj, u čijoj je nadležnosti kompletan proces, naglasak je stavilo na eksploataciju potencijala rijeke Morače kroz izgradnju četiri hidroelektrane.

Potencijalni investitori svoj su interes trebali prijaviti do 1. prosinca, a pisma namjere poslalo je 20 kompanija i konzorcija, među kojima i zagrebačka Ingra. Među zainteresiranima su talijanske tvrtke Edison i Enel, austrijski Verbund, EVN AG, Voith Siemens Hydro Power Generation, Porr Technobau und Umwelt i Energie Steiermark, norveški Statkraft, njemački RWE AG, ruski Zarubezhvodstroy. Interes su iskazali i konzorcij UEF Hydro Wind Group iz Velika Britanija, te Fortum Power and Heat Oy iz Finska i Hungarian Power Companies iz Mađarske.

U cilju pripreme tehničke dokumentacije za taj projekat obavljena su opsežna geotehnička i hidrološka istraživanja, a očekuje se da će do kraja veljače 2009. godine biti završena sveobuhvatna pravna analiza, detaljni prostorni plan i strateška procjena uticaja na okoliš. (H)

INA snižava cijene svih derivata, dizeli ispod 7 kuna
Od ponoći jeftinije gorivo

Ina će u utorak, kako se neslužbeno doznaje, ponovo sniziti maloprodajne cijene naftnih derivata, pa će Eurosuper 95 pojeftiniti za 2,7 posto, Eurodizel za 5,2 posto, a u postotku najviše, za 9 posto, pojeftinit će plavi dizel.

Prema neslužbenim informacijama, noćas od ponoći pa do 30. prosinca Eurosuper 95 na Ininim će se benzinskim postajama prodavati po 6,62 kune po litri (do sada 6,80 kuna). To je ujedno i najniža cijena Eurosupera 95 od njegova uvođenja uz sadašnja svojstva od proljeća 2004.

Nova cijena Supera 95 je 6,50 kuna po litri, što je 2,3 posto manje od dosadašnjih 6,65 kuna, a Super plus 98 pojeftinit će za 2,8 posto, na 6,66 kuna (do sada 6,85 kuna). Cijene Eurodizela i Dizela od ponoći će biti niže za 5,2, odnosno 5,3 posto pa će i cijene tih dizelskih goriva biti niže od 7 kuna – Eurodizel će se prodavati po 6,89 kuna po litri (do sada 7,27 kuna), a Dizel po 6,68 kuna (do sada 7,05 kuna).

Najviše će u postotku pasti cijene plavog dizela, za 9 posto, te lož ulja, za 8,5 posto. S tim će pojeftinjenjem cijena plavog dizela biti niža od četiri kune po litri i iznosit će 3,75 kuna po litri (do sada 4,12 kuna), dok je nova cijena loživog ulja 4,11 kuna (do sada 4,49 kuna).

Tako bi nakon ponoći cijene derivata ponovno trebale biti niže, a cijene na Ininim benzinskim postajama padaju od polovice srpnja. Cijene naftnih derivata na hrvatskom se tržištu mogu korigirati svaka dva tjedna, a korekcija ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i tečaju dolara. (H)

Konačni sporazum Gazproma i NIS-a još na čekanju

Razgovori u Beogradu prošlog petka između srpske vlade i predstavnika Gazproma nisu donijeli konačni sporazum o prodaji Naftne industrije Srbije, posljednje naftne kompanije u državnom vlasništvu na Balkanu.

Iako je nakon sastanka predsjednik Gazproma Aleksej Miler izjavio da su otvorena ostala neka tehnička pitanja, te da će se sporazum potpisati do kraja godine, iz srpskih se medija zaključuje da su pregovori u Beogradu bili tvrdi i komplicirani i da nisu završeni. Za srpsku stranu sporan je zahtjev da se umjesto predviđene obveze Gazproma o ulaganju 500 milijuna eura u modernizaciju NIS-a sama tvrtka zaduži kod ruskog partnera i to pod nepovoljnim komercijanim uvjetima, da ruski partner dobije monopol na uvoz i preradu nafte do 2014. godine, čime bi se tržište zatvorilo i Srbija došla u koliziju sa zahtjevima EU, a tu je i namjera Gazproma da iz Rusije doprema gotove naftne proizvode što bi praktično bio kraj za tri domaće rafinerije. I konačno za srpsku je stranu neprihvatljivo odbijanje ruske strane da prihvati standarde zaštite okoliša koji su propisani srpskim zakonima.

Najvažnije je inzistiranje srpske strane da jedan krak plinovoda Južni tok prolazi kroz Srbiju i da se na lokaciji Banatski Dvori izgradi podzemno skladište plina kapaciteta 300 do 600 milijuna kubika plina. Time bi Srbija postala jedno od ključnih čvorišta oprskbe ovim energentom u Južnoj Europi. Sporazum koji je sklopila predhodna srpska vlada predviđa prodaju 51-postonog udjela u nacionalnoj naftnoj kompaniji za 400 miljuna eura uz obavezu Gazproma da uloži daljnjih 500 milijuna eura u modernizaciju tvrtke. Sporazum je, međutim, od početka zamišljen kao dio većeg energetsko-ekonomsko-političkog aranžmana u kojem je Vladi Vojislava Koštunice najvažniji element bila ruska potpora Srbiji u blokiranju proglašenja neovisnosti Kosova. Unatoč otporima sporazumu i mišljenjima da je cijena za NIS ‘uvredljivo niska’ kako je kazao Mladen Dinkić, potpredsjednik Vlade, parlament je sporazum ratificirao, s tim da se neke odredbe dogovore naknadno.

Sada srpska strana pokušava dobiti bolje uvjete prodaje nacionalne naftne kompanije od onih na koje je pristao predhodni premijer. NIS ima monopol na preradu nafte do 2010. godine u Srbiji zbog namjere Vlade da joj da priliku da se oporavi od velikih šteta nastalih u bombardiranju 1999. Pri tome se za srpsku Vladu ne radi toliko o neposrednoj cijeni koliko o borbi za poziciju Srbije na energetskoj mapi ovog dijela Europe. Iako Gazprom ne dovodi u pitanje uključivanje Srbije u Južni tok pozivajući se na međudržavni sporazum, srpski zahtjevi u ovom pogledu su neizvjesnog ishoda, budući da studija izvodljivosti ovog velikog projekta još nije završena. Iako ne implicitno, kao adut u pregovorima spominjalo se i sporazum o liberalnoj trgovini između dvije zemlje, koji je Srbiji od velike važnosti, jer je upravo zbog njega zanimljiva stranim ulagačima i partnerima. Povlačenjem ili sužavanjem ovog sporazuma najteže bi bio pogođen aranžman s Fiatom o proizvodnji automobila u Srbiji. (Davorka Zmijarević)

GOVOR PREDSJEDNIKA
Mesić iseljenicima: Hrvatska izložena tsunamiju korupcije
Autor/izvor: SEEbiz – Hina
NEW YORK – Hrvatska je izložena "tsunamiju korupcije", što vuče korijene još od otuđivanja novca koji su iseljenici slali za pomoć u Domovinskom ratu, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak navečer tijekom susreta s Hrvatima u New Yorku.

"Hrvatska je u opasnosti od ‘tsunamija’ korupcije. Dok ste vi ovdje u iseljeništvu za vrijeme rata skupljali novac i pomagali Hrvatsku, stizala je pomoć Hrvatskoj, ali je dio stizao i ‘majstorima’ u ruke, koji su to prebacili na svoje račune", rekao je Mesić.

Oni su i poslije rata nastavili s istim "poslom", kazao je i dodao kako je "važno imati sustav koji će obraniti društvo i državu od onih koji na nedozvoljen način pokušavaju doći do kapitala koji su drugi stvarali".

Korupcije ima svugdje, no Hrvatska je pravna država, a u pravnim se državama korupcija otkriva i procesuira, istaknuo je predsjednik Mesić.

Pred stotinjak okupljenih hrvatskih iseljenika iz New Yorka, većinom uglednih poslovnih ljudi, liječnika, znanstvenika i intelektualaca, predsjednik Mesić govorio i o suđenjima za ratne zločine, pred Haškim sudom (ICTY) i pred sudovima u Hrvatskoj.

U tom je kontekstu izrazio očekivanje "da će se u Hrvatskoj zatvoriti knjiga Domovinskog rata, jer nema novih optužnica, a predmeti koji su pred sudovima će se riješiti".

S ponosom je naglasio kako je Hrvatska danas, kao predsjedavajuća Vijeća sigurnosti UN, u položaju da daje svoj glas o mnogim pitanjima svjetskog mira i sigurnosti, uključujući i ‘globalni terorizam’ o kojem će se danas održati tematska raprava Vijeća.

"Globalni terorizam traži i globalni odgovor. Moramo pomoći da svijet okloni ambijent u kojem se rađa terorizam – pitanje siromaštva, zavisnosti i ostalog", kazao je hrvatski predsjednik, koji će predsjedavati tematskom sjednicom Vijeća sigurnosti UN.

Za raspravu na sjednici prijavilo se 25 zemalja članica UN, pored 15 članica Vijeća sigurnosti, a očekuje se da ni tih 40 zemalja nije konačna brojka, te da bi još pet od 10 zemalja moglo sudjelovati, doznaje se u Stalnoj misiji RH pri UN-u.

Predsjednik Mesić izrazio je priznanje veleposlaniku Nevenu Jurici i članovima Stalne misije RH pri UN-u za kvalitetno zastupanje hrvatskih interesa u Vijeću sigurnosti UN.

Objavljeno
9.12.2008 8:55:36
Vrijeme zadnje promjene
9.12.2008 9:22:05

Banke državi daju zajam od 5,12 mlrd kuna

Od brojnih opcija kreditiranja države koje su bile na stolu, desetak vodećih banaka na kraju su pristale odobriti zajam koji se sastoji od dva dijela

Bankamagazin

Višetjedni pregovori Ministarstva financija i vodećih banaka u ponedjeljak su konačno urodili plodom i dogovoren je model prema kojem će država skupiti 5,1 milijardu kuna. Time bi trebao biti riješen i problem s kašnjenjem plaća u državnoj upravi s kojim se ovih dana suočava Ministarstvo financija. Do kraja ovog tjedna, kažu, plaće bi trebale biti isplaćene većini zaposlenima u državnoj službi, prenosi Jutarnji list.

Od brojnih opcija kreditiranja države koje su bile na stolu, prema neslužbenim informacijama, desetak vodećih banaka (Zaba, PBZ, RBA, Erste…) na kraju su pristale odobriti zajam koji se sastoji od dva dijela.

Prvi dio odnosi se na četiri milijarde kuna za koje će se Ministarstvo financija kratkoročno zadužiti prodajom trezorskih zapisa na rok do godinu dana. Dio tog iznosa banke će državi posuditi u kunama, a dio uz valutnu klauzulu. Već na današnjoj aukciji koju je najavilo Ministarstvo planira se prikupiti dvije milijarde kuna. Nije bilo moguće saznati dogovorenu cijenu, ali spominje se kamatna stopa od 7 do 8 posto. Drugi dio dogovora odnosi se na sindicirani kredit banaka od 1,1 milijardu kuna koji je namijenjen Hrvatskim autocestama, a bit će u cijelosti odobren u eurima.

Poznato je, naime, da HAC već mjesecima građevinarima ne plaća izvedene radove jer nije imao novca. Premda se čini da ministar finacija Ivan Šuker može konačno odahnuti jer je uspio ishoditi neophodni novac, predah neće dugo potrajati. Dajući mu tek kratkoročni i prilično skup kredit (ranije se država zaduživala po kamati od oko 5 posto), banke su mu prilično suzile manevarski prostor. Prije svega zato jer je počela jako bujati zaduženost putem trezorskih zapisa, a koje država stalno koristi kao kratkoročnu premosnicu kada u proračunu manjka novca.

Samo prije dva tjedna, kada je država “isušila” mirovinske fondove za 2,6 milijardi kuna, dug po trezorskim zapisima skočio je sa 9,4 na 12,1 milijardu kuna. Novim zaduženjem za četiri milijarde kuna bit će ostvarena povijesno rekordna razina trezorskih zapisa. Ulazak s tolikim bremenom u vremena kada će se u državnoj blagajni sve češće javljati “rupa” može biti vrlo nezgodan. Ubuduće kada državi ustreba kratkorčna premosnica, primjerice, za plaće ili mirovine, bit će je mnogo teže dobiti nego do sada.

Bankama, s druge strane, više odgovara kupiti trezorske zapise nego dugoročne obveznice ili skupljati zajednički kredit za državu. Prije svega zato jer “trezorce” (do godinu dana) mogu koristiti kao zalog za zaduživanje kod centralne banke i na taj način osigurati dodatnu likvidnost. No, ne treba posve isključiti ni motiv držanja proračuna na “kratkoj uzici”, osobito nakon neuspjeha Vlade da ga u idućoj godini konačno uravnoteži.

JAVNO PISMO
Adriatic Institut od Sanadera traži akciju na Dan borbe protiv korupcije
Autor/izvor: SEEbiz
WASHINGTON – Adriatic Institut za javni poredak zahtijeva od predsjednika vlade da se strogo obveže na potpisivanje OECD-ove konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih državnih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama, na UN-ov međunarodni dan borbe protiv korupcije.

Sousnivačica i predsjednica Adriatic instituta za javni poredak, Nataša Srdoč poziva predsjednika hrvatske vlade i vladu da se strogo obveže na potpisivanje OECD-ove Konvencije suzbijanja podmićivanja stranih državnih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama – na današnji dan, 9. prosinca 2008, kojeg Ujedinjene Nacije priznaju kao međunarodni dan borbe protiv korupcije.

Kako se navodi u priopćenju, Adriatic institut vjeruje da je osnovni razlog za oklijevanje Europske Unije u određivanju konačnog datuma za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, nedostatak pouzdanja u sposobnost sadašnje vlade da provede ključne gospodarske reforme te ojača vladavinu prava, zaštitu vlasničkih prava i učinkovito suzbija političku korupciju i organizirani kriminal.

“Ne postoji valjan razlog zbog kojeg bi hrvatska vlada trebala izbjegavati potpisivanje OECD-ove konvencije. Štoviše, ovo je najbolji trenutak za Hrvatsku da započne s kriminalizacijom nezakonitog bogaćenja svojih javnih dužnosnika prema članku 20. Ujedinjenih Nacija. U mjesecu u kojemu je Hrvatska preuzela predsjedavanje Savjetom Sigurnosti UN-a, može voditi svojim primjerom i osuditi krivce u slučaju Brodosplit i pranja novca u iznosu od 6 milijuna američkih dolara, koji se vuče neriješen već više od dvije godine. Hrvatska treba započeti s primjenom UN-ove konvencije te oduzeti imovinu od državnih dužnosnika koja se ne može razumno objasniti u odnosu na njihova legalna primanja,” u priopćenju se citira Nataša Srdoč, sousnivačica i predsjednica Adriatic instituta za javni poredak, “Zbog prepletenosti lokalnih interesa, suzbijanje korupcije i oduzimanje imovine uz pomoć nezavisnih sudaca iz inozemstva moglo bi biti najučinkovitije riješenje za Hrvatsku u ovom trenutku.”

“Postoje znakovi rastuće netolerancije korupcije, no, političari i izvršni direktori koji su povezani s tvrtkama u državnom vlasništvu i državnim agencijama nisu privedeni sudu i osuđeni,” kaže Joel Anand Samy, suosnivač Adriatic instituta za javni poredak i supredsjedatelj International Leaders Summita, “U Hrvatskoj je fokus bio na sitnim ribama radije nego na konfrontaciji s hrvatskim političarima. I kao što je Mart Laar rekao na International Leaders Summitu Adriatic Instituta u Zagrebu u svibnju 2006. godine, jedini način učinkovitog suzbijanja korupcije je da ti nisi korumpiran. To bi trebao biti osnovni kriterij za Hrvatsku vladu. Pitanje koje porezni obveznici Hrvatske, zemalja Europske Unije i Sjedinjenih Americkih Država postavljaju je – koji su konkretni rezultati milijarde poslatih eura namijenjenih reformama u Hrvatskoj – dok se bogatstvo političara povećava?”

EUROPSKA BIH
Mesić: SAD i EU trebaju zaustaviti Dodikovu politiku protiv BiH
Autor/izvor: SEEbiz – Hina
NEW YORK – Administracija Baracka Obame i čelništvo Europske unije trebali bi zaustaviti politiku dezintegriranja BiH koju provodi čelnik Republike Srpske Milorad Dodik, upozorio je u ponedjeljak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u predavanju o sigurnosnim izazovima u regiji održanom u organizaciji Instituta za svjetsku politiku (WPI) u New Yorku.

"Pozivamo novu američku administraciju i europsku administraciju da zaustavi ambicije Milorada Dodika da uništi BiH", rekao je predsjednik Mesić, objašnjavajući da Dodikova politika protiv integracije RS-a u BiH priječi i eurointegraciju BiH, a time i uključenje cijele regije u ujedinjenu Europu.

Govoreći o integraciji zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju, predsjednik Mesić je ocijenio da će takva "ujedinjena Europa postati najveći faktor mira i stabilnosti u svijetu".

"EU je najelitniji klub zemalja u smislu razvoja gospodarskih potencijala i po isključenju rata kao sredstva politike", naglasio je Mesić u govoru pred auditorijem u kojem je bilo 30-ak veleposlanika i diplomata zemalja Vijeća sigurnosti UN-a i članica UN-a, uključujući SAD, Italiju, Njemačku, Finsku, Češku i druge.

Opisujući različit tempo približavanja EU-u po zemljama regije, predsjednik Mesić je istaknuo kako Hrvatska u tome prednjači, da dovršava pristupne pregovore i želi se što prije priključiti Uniji kako bi poslužila kao primjer i pružila podršku u eurointegraciji susjednih zemalja.

U tom je kontekstu upozorio da "postoje i snage kojima se takvo europsko udruživanje ne sviđa". Takve su snage "prije svega u Srbiji, zbog imperijalističkih ciljeva koje žele ostvariti u budućnosti", rekao je Mesić, napominjući da su sadašnje srbijanske vlasti proeuropski orijentirane.

Probleme s eurointegracijom BiH, Mesić je povezao s time da Daytonskim sporazumom u BiH nisu uspostavljeni mehanizmi kompatibilni ostalim europskim državama, a posebno je ukazao na štetnost politike Milorada Dodika protiv integracije RS-a u BiH.

"Vrh vlasti u RS-u vjeruje da će se Europa i svijet umoriti, a RS će se pridružiti Srbiji", rekao je. Dodikovu politiku usporedio je s nekadašnjom politikom Slobodana Miloševića na dezintegraciji Jugoslavije, radi stvaranja Velike Srbije. "Kao što svijet nije prepoznao politiku Miloševića, tako ni danas ne prepoznaje politiku Dodika", dodao je.

"Kada bi Dodik uspio priključiti RS Srbiji, onda bi se Hrvati koncentrirani u Hercegovini isto tako željeli priključiti Hrvatskoj, a ostala bi mala bošnjačka država okružena neprijateljima. Kada bi se to dogodilo, ta bi mala država postala utočište svih terorista ovoga svijeta", rekao je hrvatski predsjednik u govoru na temu "Jugoistočna Europa kao faktor europske sigurnosti".

Predsjednik Mesić će se u večernjim satima u Stalnoj misiji RH pri UN-u susresti s iseljenim Hrvatima šireg područja New Yorka.
Naš predsjednik se upušta u riješavanje problema drugih država, a mi imamo problema preko glave koje doma ne riješava. Građani bi rekli vodi tuđu brigu prvo treba pomesti u svom dvorištu. [thumbsup]

Danas u Business.hr-u: Spriječen kamionski napad na Zagreb

Danas u Business.hr-u: Spriječen kamionski napad na Zagreb Božidar Kalmeta, ministar prometa, na sastanku s predstavnicima Koordinacije udruga i klastera prijevoznika obećao je smjenu Igora Malyja, ravnatelja Uprave za cestovni promet.

[thumbsup] Dok Mesić riješava drugima probleme u Hrvatskoj cvijetaju ruže. [thumbsup]

svakim danom se da zaključiti da je ovaj Mesić budaletina kakvu zemlja nije vidjela a p..ka izbacila, stoka nad stokama.

[thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup]Nastavljen snažan rast na Wall Streetu

Nastavljen snažan rast na Wall Streetu Cijene dionica na Wall Streetu snažno su porasle jer se ulagači nadaju da će najavljena velika ulaganja u ublažiti recesiju u američkom gospodarstvu.

[thumbsup] Amerikanci koji su i izazvali krizu rastu kao ludi stalno u plusevima nadam se da ćemo i mi osjetiti bar dio pred božićnog ugođaja. [thumbsup]