Deutsche Boerse i NYSE Euronext planiraju spajanje
Njemački burzovni operator Deutsche Boerse i njujorški NYSE Euronext planiraju spajanje kako bi stvorili najveću svjetsku burzovnu grupaciju, prenosi u ponedjeljak jedan njemački tjednik.
Vijest o formiranju nove kompanije, koja bi postala najveća svjetska tvrtka za trgovanje vrijednosnim papirima i derivatima i to u vrijeme obilježeno nezapamćenim previranjima za sve sudionike financijskih tržišta, tjednik Der Spiegel objavio je uoči održavanja sastanka nadzornog odbora njemačke burzovne grupacije.NYSE Euronext upravlja njujorškom burzom – najvećom svjetskom burzom po tržišnoj kapitalizaciji kompanija čije su dionice uvrštene u njezine kotacije – kao i burzama u Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu i Lisabonu, te platformom za derivate Liffe.
Analitičari procjenjuju da bi spajanje rezultiralo uštedom troškova koja bi zaštitila mamutskog burzovnog operatera od očekivanog pada obujma trgovine u idućoj godini, te ga bolje pozicionirala na tržištu proizvoda poput kupoprodaje rizika nekog izdavatelja za određenu premiju.Deutsche Boerse i NYSE Euronext planiraju uspostaviti holding kompaniju u Nizozemskoj, koja će potom uputiti ponudu za preuzimanje dioničarima Deutsche Boerse.
Potom bi se NYSE spojio s američkom jedinicom tog nizozemskog entiteta, ističe nadalje Der Spiegel, navodeći kao izvor interni dokument kojega je čelnik Deutsche Boerse Reto Francioni predstavio upravi kompanije."Nemamo nikakvu izjavu i u pravilu ne komentiramo spekulacije", ističe Deutsche Boerse u svojem priopćenju, te dodaje kako kompanija kontinuirano procjenjuje niz opcija radi povećanja svoje vrijednosti. "To uključuje česte kontakte s gotovo svakim većim tržišnim sudionikom", dodaje se u tom priopćenju.Glasnogovornik NYSE Euronexta Rick Adamonis također nije želio komentirati Der Spiegelovo izvješće. (H)
Ina će u Egiptu proizvesti milijun barela nafte
Ina će i ove, kao i prošle godine u Egiptu proizvesti oko milijun barela nafte, procjena je čelnika Inine Poslovne jedinice u Egiptu. Iz godine u godinu Inina proizvodnja u Egiptu raste, od oko 577 tisuća barela u 2004. do prošlogodišnjih 998.500 barela, ili 18,2 posto više nego 2006. godine, naglašava zamjenik rukovoditelja Inine poslovne jedinice Srećko Leustek.
"Proizvodnja se počela povećavati zadnjih pet, šest godina. Prošle smo godine dosegnuli gotovo milijun barela i ove godine očekujemo proizvodnju na istoj razini", izjavio je regionalni menadžer za područje zemalja Afrike i rukovoditelj Poslovne jedinice INA u Egiptu Zdenko Dvoršćak tijekom nedavnog posjeta skupine hrvatskih novinara Ininom uredu u Kariu i istražnim i proizvodnim poljima na koncesiji East Yidma.
Prema podacima Ininih čelnika u Egiptu, prošlogodišnje su investicije Ine u tu zemlju iznosile oko 36,7 milijuna dolara, prihodi su premašili 69 milijuna dolara, pa je ostvaren pozitivan rezultat od 32,3 milijuna dolara. Iako većina stranih kompanija u Egiptu, s obzirom na gospodarsku krizu i pad cijene nafte, za iduću godinu najavljuje restrikcije i smanjenje ulaganja 20 do 30 posto, u Ini očekuju investicije na dosadašnjim razinama.
"INA svih ovih godina koliko je prisutna u Egiptu, od kraja 80-ih, ulaže između 30 i 50 milijuna dolara godišnje. Očekujemo da ćemo investicije zadržati na toj razini", najavljuje rukovoditelj devizno-financijskog poslovanje Inine jedinice u Egiptu Gordan Lazić. U Arapskoj Republici Egipat prisutno je 36 svjetskih naftnih kompanija, a INA trenutno radi na četiri proizvodne i dvije istražne koncesije. INA na tim koncesijama radi u suradnji s drugim kompanijama, posebice njemačkom tvrtkom RWE Dea, ili talijanskim Enijem, a njen se udio kreće od 20 do 50 posto. Veliki uspjeh INA je imala na koncesiji East Yidma, gdje je operator s 50 posto udjela u kapitalnim ulaganjima (50 posto ima RWE Dea).
Naime, nakon što su neke kompanije ranije istraživale i nisu ništa našle na tom području, INA i njemački partner tu su koncesiju dobili na natječaju 2002. Krajem 2006. objavile su komercijalno otkriće nafte na polju Sidi Rahman, a, nakon dobivanja svih potrebnim odobrenja i osnivanja operativne kompanije Marina Petroleum, koja ima 20-godišnju koncesiju za razradu i proizvodnju na tom dijelu područja, u rujnu 2007. počela je proizvodnja iz bušotine Sidi Rahman 1. "Od komercijalnog otkrića do prve proizvodnje nafte prošlo je devet mjeseci. To je sigurno najbrže pušteno polje u komercijalnu proizvodnju – 2007. to je bio rekord", kaže zamjenica glavnog direktora za naftne radove u tvrtki Marina Petroleum Sanja Jovović, objašnjavajući da je na to utjecala i činjenica da se u blizini, na 8,5 kilometara, nalazi prvi sabirni naftovod El Hamra Terminal.
Na bušotini Sidi Rahman 1 trenutno se proizvodi oko 800 barela visokokvalitetne nafte, u tijeku su radovi na bušotini Sidi Rahman 2, a procjenjuje se da bi na cijeloj lokaciji INA trebala dnevno crpiti 3.000 barela. INA, ističu čelnici njena ureda u Kairu, što prije treba istražiti i preostali dio koncesije East Yidma na kojoj, prema ugovoru, u slijedećih godinu i pol, dvije ima obvezu izbušiti još tri bušotine, a možda i neka od njih pokaže dobre rezultate.
Trenutno su u tijeku radovi na istražnoj bušotini Rizk 1, a taj posao obavlja Inina tvrtka kćer Crosco koja u Egiptu ima ukupno osam bušećih postrojenja, te uz Inu radi i za druge svjetske naftne kompanije, primjerice talijanski Eni i dr. No, i Croscu i Ini na koncesiji East Yidma jedan od najvećih problema su mine. Naime, to je područje bilo poprište jedne od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu, bitke za El-Alamein. Procjenjuje se da je na području Zapadne pustinje "posijano" više od 28 milijuna mina, pa se prije početka radova mora organizirati i platiti čišćenje od mina, ali uvijek treba paziti i na moguće zaostale mine. (H)
UTJECAJ KRIZE
Granić: Investicije će biti svedene na minimum
Autor/izvor: Teuta Franjković
ZAGREB – Svjetska financijska kriza ima snažan utjecaj i na Hrvatsku i na sve države jugoistočne Europe. Nitko više ne može tvrditi da je izoliran. Temeljni je problem nedostatak novca, novih kredita i investicija
„Očekuje se i pad investicijskih aktivnosti koje su ionako bile skromne posebice ako se misli na ‘greenfield’ investicije“ izjavio je na današnjoj konferenciji na temu ‘Utjecaj svjetske financijske krize na Hrvatsku“ predsjednik Hrvatske udruge lobista Mate Granić. Nadodao je da Hrvatska mora biti među prvima koje će izaći iz krize ako bi kompanije dobile šansu ulagati u druge države.
„Ako se Hrvatska prva stabilizira, onda će ulaganja naših tvrtki u zemlje poput Makedonije, Albanije i Kosova biti izrazito dobro primljene kako od tih država tako i od strane same EU. Međutim, kako je već ionako puno odustajanja od planiranih investicija, te će investicije u strane tvrtke biti rijetke. Banke ne žele investirati niti u vrlo kredibilne tvrtke, što će sve ozbiljne hrvatske investicije u regiji svesti na minimum“ izjavio je Granić spomenuvši da je u srednjoj Europi mađarski financijski sustav spašen fiunancijskim intervencijama EU i MMF-a od 25 milijardi eura. „Usprkos tome, mađarsko gospodarstvo čekaju teška iskušenja“ dovršio je Granić.
Na primjer Mađarske se nadovezao i donedavni predsjednik uprave Metroa Damir Firšt koji smatra da je upravo ta država doživjela neviđen preobrat iz najperspektivnije države u tranziciji pa do one koja se sada nalazi u velikim problemima. Najveći dio ‘mađarskog problema’ Firšt vidi u činjenici da Mađarska izvozi 82 posto od svog BDP-a. Međutim, tvrdi Firšt, riječ je o izvozu proizvoda kompanija koje se nalaze u većinskom vlasništvu velikih internacionalnih kompanija.
„Uzrok krize u Mađarskoj je tzv. ‘izgubljeno desetljeće’. Naime, od 1998. kad se vlada nadala da će razvoj putem konsenzusa biti moguć. Počelo se s provođenjem brojnih reformi, devalvirala je forinta i na taj se način privlačilo strane investitore. Sektori su razni: farmaceutika, auto industrija, električna industrija, prhrana… Tada je Mađarska bila primjer kako bi se trebale ponašati zemlje u tranziciji. Međutim, zbog prebolnih reformi izgubio se konsenzus, dolaze izbori i nova vlada odlučuje ići putem manjeg otpora. Povećavaju se plaće u javnom sektoru, a država se zadužuje uz blagoslov sindikata i socijalnih partnera. Živi se na kredit, gospodarstvo strelovito raste zbog velikog ulaganja u nekretnine, a svi žive upravo od izvoznog sektora koji se nalazi u vlasništvu stranih kompanija.
Tu dolazimo do povoda krize – financijske krize u svijetu. Kreditiranje je naglo poskupjelo, izvozni sektor prekinuo proizvodnju zbog smanjenje potražnje izvana i sada Mađarska, unatoč dobivenim sredstvima – treba barem još jednom toliko, iako ne postoji šansa da će to dobiti“ sažeo je svoju disertaciju Firšt. Hrvatska, koja s Mađarskom ima mnogo dodirnih točaka iako izvozi samo 49 psoto od svog BDP-a, ne smiješi se, poradi velikog zaduživanja, svijetla budućnost. Jedino se može raditi na tome da razdoblje krize bude što kraće moguće.
POTPORA
Schwarzeberg: Hrvatska u EU i prije Lisabonskog sporazuma
Autor/izvor: SEEbiz
BRUXELLES – Šef češke diplomacije Karel Schwarzenberg potvrdio je u Bruxellesu da je prioritet Češke tijekom predsjedanja Europskom unijom da ubrza ulazak zemalja zapadnog Balkana u Uniju i upozorio da u regiji neće biti mira dok granice ne izgube značaj.
Schwarzenberg je uoči današnjeg sastanka šefova diplomacija dvadesetsedmorice rekao da će Hrvatska biti spremna za ulazak u EU u drugoj polovini 2009. godine, javljaju češki mediji.
"U najmanju ruku Hrvatska bi trebali biti puštena u EU i prije nego što bude ratificiran sporazum o reformi europskih institucija", istakao je Schwarzenberg.
Na ratifikaciji Lisabonskog sporazuma koja je zapela u Irskoj i Češkoj, prije nego što se uopće krene u daljnja proširenja, insistiraju velike, stare članice Unije poput Francuske i Njemačke.
"Ne razumijem nekoga tko misli da se može živjeti mirno s bombama pod vlastitom zadnjicom. Situacija na Balkanu je takva da tamo nikada neće biti mira dok granice ne izgube značaj", prokomentirao je Schwarzenberg ovakav stav Pariza i Berlina.
OBEĆANJE
Obama obećaje: Neću pušiti u Bijeloj kući
Autor/izvor: SEEbiz
WASHINGTON – Novoizabrani američki predsjednik Barack Obama obećao je da neće pušiti u Bijeloj kući u kojoj je to, inače, zabranjeno.
"Bilo je trenutaka kada sam popustio", kazao je Obama kada je u televizijskom intervjuu upitan da li se oslobodio te loše navike.
"S obzirom na okolnosti, učinio sam odličan posao da sebe učinim zdravijim. I mislim da neće biti nikakvog kršenja pravila u Beloj kući", kazao je novi predsjednik SAD televiziji NBC, prenose agencije.
U intervjuu magazinu Men’s Health, Obama je kazao da mu je žao što nema više vremena za održavanje tjelesne kondicije, kao i da još povremeno popuši cigaretu. U istom intervjuu, kazao je da je zapalio cigaretu nekoliko puta tijekom predizborne kampanje.
"Mislio sam da, pošto se kandidiram za predsjednika, moram sebi dati malo oduška", objasnio je.
Gerald Ford, predsjednik SAD-a od 1974. do 1977, bio je posljednji stanar Bijele kuće koji je pušio.
APEL
Direktori najvećih njemačkih kompanija pozivaju Merkel da nešto poduzme
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
BERLIN – Izvršni direktori osam značajnijih njemačkih kompanija, među kojima su Volkswagen, Adidas i BASF, ustvrdili su kako njemačka vlada nije učinila dovoljno na suzbijanju financijske krize, piše tamošnji tisak.
"Ponajprije moramo spriječiti da kriza ne preraste u razornu buktinju", kazao je čelnik VW-a Martin Winterkorn za njemački tjednik Der Spiegel u izdanju od ponedjeljka.
"Suočeni smo sa situacijom koja je nesumnjivo izvanredna i ne možemo se izvući tradicionalnim političkim i gospodarskim pristupima".
Čelnik Adidasa Herbert Hainer pozvao je pak vladu da snizi poreze radi poticanja potrošnje, poput privremenog smanjenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) s aktualnih 19 na 16 posto. Juergen Hambrecht iz kemijske kompanije BASF predložio je smanjenje poreza za građane s niskim i srednjim primanjima, te povećanje infrastrukturnih ulaganja. Ako vlada odmah ne poduzme ulaganja, kasnije će morati utrošiti još i više kako bi se smanjile društvene posljedice krize, kazao je glavni financijski direktor Porschea Holger Haerter.
Na meti kritika našle su se i banke, pri čemu je čelnik dobavljača automobilske industrije ZF Friedrichshafen ustvrdio kako one ne omogućavaju dostatno kreditiranje kompanija. Među čelnicima čije izjave navodi njemački tjednik nalaze se još i oni velikih njemačkih kompanija poput Boscha, Bayera i Heidelberger Druckmashinena.
U razgovoru za drugi njemački list, čelnik njemačke banke Postbank također je ustvrdio da vlada nije učinila dovoljno po pitanju suzbijanja krize.
GRANIČNO PITANJE
Spindelegger: Zauzet ću se za bilateralno rješenje granice između Slovenije i Hrvatske
Autor/izvor: SEEbiz / HINA
BRUXELLES – Novi austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger najavio je da će se zauzeti za bilateralno rješenje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.
Uoči sastanka ministara vanjskih poslova Europske Unije u ponedjeljak u Bruxellesu, Spindelegger je izjavio da će na rubu susreta razgovarati o toj tebi sa svojim slovenskim kolegom Samuelom Žbogarom.
"Vjerujem da je ovdje potrebno ići za bilateralnim rješenjem i da se i Sloveniju mora podsjetiti kako je veliki interes Slovenije da susjedne zemlje po mogućnosti ubrzo budu u EU", rekao je šef austrijske diplomacije.
"Upravo slovensko predsjedanje (EU-om) trudilo se oko toga. Sad i Slovenija mora poštovati posljedice tih najava. Znam kako su teški granični sporovi, neće se odmah pojaviti rješenje na stolu. Jako ću se truditi djelovati u smislu ravnoteže", izjavio je Spindelegger.
Austrijski ministar vanjskih poslova podupire plan što ga je predložila Europska komisija, prema kojemu bi Hrvatska trebala 2009. završiti pristupne pregovore.
"Vjerujem da se trebaju postaviti ambiciozni ciljevi i datumi kako bi se nešto ostvarilo", rekao je.
"Jako se nadam da se do tada može sve završiti. Naprosto se ne smije prekinuti taj tijek u smjeru Europe i ne smiju nastajati blokade. Stoga pozdravljam to što je ipak postavljen vrlo ambiciozan cilj time što je kraj 2009. najavljen kao završetak pregovora s Hrvatskom", dodao je Spindelegger.
STRAH OD SHOPPINGA
Trećina Talijana se boji ući u dućane da ne bi trošili novac
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
RIM – Globalna financijska kriza dovela je do toga da se 28 posto Talijana boji ući u trgovine kako ne bi došli u napast trošiti novac, pokazali su rezultati istraživanja.
Istraživanje koje je provela agencija Demos & Pi iz Vicenze pokazalo je kako je recesija i nesigurnost glede radnih mjesta natjerala mnoge ispitanike na različite mjere štednje, pa ih je 43 posto izjavilo kako kupuje manje odjeće, 35 posto je smanjilo odlazak u restorane i pizzerije, a 30 posto nastoji uštedjeti prilikom nabave hrane za svoje domaćinstvo.
Istraživanje je provedeno nad uzorkom od 1321 osobe u razdoblju od 26. studenog do 1. prosinca.
U odnosu na slično istraživanje 2006. godine više se nego udvostručio broj ljudi koji svoju obitelj svrstavaju u krug onih s niskim primanjima – 2006. ih je bilo 6,7 posto, a sad 15,5 posto.
Nova pojeftinjenja na Ininim crpkama
Nova pojeftinjenja na Ininim crpkama S obzirom na cijene nafte na svjetskom tržištu Ina se odlučila na novo pojeftinjenje naftnih derivata pa će tako nakon ponoći Eurosuper stajati 6,62, a Eurodizel 6,82 kune.
Korupcija na Prisavlju: Kapović kao Pedro, a što je s glavnim igrači(ca)ma?
Iako je po "konzumaciji" ugovora s PR agencijom Moira suspendiran urednik i voditelj "Brisanog prostora" Jozo Kapović, vrlo brzo je postalo jasno da je Kapović samo žrtveni jarac u korupcijskoj aferi koja trese javnu televiziju. Glavni igrači, odnosno igračice, i dalje su nedodirljivi.
Analiza: Američki dolar na putu u krematorij
Globalni financijski sustav temeljen na nadmoćnoj ulozi američkog dolara nalazi se u najvećoj krizi u zadnjih sedam desetljeća svojeg postojanja.
Sanaderov savjet mudraca predlaže "praćenje gospodarskih kretanja"
Iako je Ekonomsko vijeće održalo još jedan višesatni sastanak, nitko iz Vlade i Vijeća nije našao za shodnim obratiti se novinarima, nego je poslano još jedno priopćenje u kojem nije rečeno – gotovo ništa.