Na Jadranu 33,4 posto više kruzera nego lani

Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom je Jadranu od siječnja do listopada ove godine bilo 790 ili 33,4 posto više nego u istim lanjskim mjesecima, dok je porast od 38,2 posto zabilježen kod putnika na tim brodovima kojih je u deset mjeseci bilo više od 890 tisuća.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku strani su brodovi na kružnim putovanjima i putnici na njima u deset mjeseci na hrvatskom Jadranu ukupno boravili 1.527 dana, što je 63,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Prosječno su u Hrvatskoj boravili 2 dana. Većina kružnih putovanja stranih brodova ostvarena je na području Dubrovačko-neretvanske županije. Luke u toj županiji imale su najviše posjeta tih brodova, najviše Dubrovnik čak 642.(H)

Mirex potonuo ispod 129 bodova

Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je nastavila slabiti. Naime, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan potonula 0,87 bodova ili 0,67 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 129 bodova – na 128,90 bodova.

Posljedica je pada vrijednosti svih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda potonula 0,98, AZ fonda 0,9, fonda PBZ Croatia osiguranja 0,55 a Raiffeisen fonda 0,33 posto. I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je bilježila gubitke. Tako je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a niža čak 1,33, AZ benefit DMF-a 0,67, Erste Plavi Protect DMF-a 0,47 a Raiffeisen DMF-a 0,42 posto, dok je vrijednost AZ profit DMF-a ostala nepromijenjena. Podaci za Croatia osiguranje DMF-a bili su nedostupni.

I kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova većina je bilježila gubitke. Tako je vrijednost fonda Sindikata Hrvatske pomoraca pala 0,67, AZ Dalekovod fonda i AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe po 0,55, AZ VIP fonda 0,54, fonda Novinara 0,33, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,24, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,23, fonda T-Mobile 0,19 a fonda T-HT-a 0,17 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ Zagreb fonda porasla 0,12, fonda Hrvatskih autocesta 0,08 a fonda Željezničara 0,02 posto, dok podaci fonda HEP grupe i fonda Croatia osiguranja nisu bili dostupni. (H)

Od 2009. prebacivanje računa u drugu banku trajat će najviše 7 dana

Odbor europske bankarske industrije (European Banking Industry Committee – EBIC) objavio je pravila za prebacivanje računa iz jedne banke u drugu koja će se početi primjenjivati od studenog 2009. godine.

Novosti su da će banke morati poslove oko prebacivanja klijenta obaviti u roku sedam radnih dana te da će posao obavještavanja kreditora o novom računu umjesto klijenta obavljati nova banka. Sastavljanje zajedničkih principa za prebacivanje računa fizičkih osoba između banaka u članicama Unije je od banaka početkom 2008. zatražila Europska komisija, a one će imati godinu dana da primjene nova pravila. Ona uključuju osiguravanje jasnih i potpunih informacija klijentima koji žele prebaciti račun u drugu banku pri čemu bi nova banka trebala biti glavni izvor informacija o prelasku. Nova banka bi također trebala ponuditi klijentu mogućnost da obavijesti sve njegove kreditore o promjeni.

Pristup svim potrebnim informacijam mora biti besplatan, dok naknade za ostale usluge povezane s prelaskom moraju biti javne i u skladu sa stvarnim troškovima. Europska udruga potrošača BEUC pozdravila je donošenje pravila, ali i upozorila da se ona ne odnose na vezane proizvode primjerice kad klijent mora imati račun u banci koja mu je odobrila stambeni kredit. ‘Ovo je prvi korak. Banke moraju dokazati da će njihova pravila funkcionirati i olakšati potrošačima prelazak iz jedne u drugu banku. Također pozivamo Europsku komisiju da počne rad na drugom koraku: zabrani povezanih i paketnih financijskih proizvoda’, izjavila je Monique Goyens, direktorica BEUC-a.

U Hrvatskoj je proces prebacivanja računa također kompliciran i dugotrajan. Neke banke su to čak iskoristile u svojim reklamnim kampanjama: Hypo Group Alpe Adria nudi Komplet za brzi prelazak koji novim klijentima nudi gotovinski kredit, kreditnu karticu i Vipme komplet. U Hrvatskoj udruzi banaka najavljuju da će i europska pravila kad-tad stići i na domaće bankarsko tržište. ‘Uvjeti za prebacivanje računa iz jedne banke u drugu ovise o poslovnim uvjetima svake banke, te u ugovorima s klijentima stoje sva pravila za zatvaranje (što očito uključuje prebacivanje) računa. Hrvatska će slijediti svu regulativu Europske unije u sklopu harmonizacije legislative s pravnom stečevinom EU, pa tako i ovakve obvezujuće principe poslovanja’, kaže Zoran Bohaček, direktor HUB-a. (Hrvoje Mateljić)

Tržište novca
Kamata na prekonoćne kredite pala ispod 10 posto

Potražnja na Tržištu novca pala je danas za 10-ak posto, no pala je i ponuda, pa je nepokriveno, kao i jučer, ostalo 450 milijuna kuna potražnje, a prosječna je kamata potonula ispod razine od 10 posto.Potražnja je danas pala na 556 milijuna, a ponuda na 106 milijuna kuna.

Cjelokupan promet od 106 milijuna kuna činili su prekonoćni krediti, pri čemu je kamata pala s jučerašnjih 15,98 na 9,78 posto. To je prvi puta nakon tri tjedna da je kamata na prekonoćne kredite pala ispod razine od 10 posto. (H)

Hrvatska po rastu BDP-a 32. u svijetu

Hrvatska po rastu BDP-a 32. u svijetuPrema analizi Global Property Guidea o rastu bruto nacionalnog dohotka u 111 zemalja svijeta u posljednjih pet godina Hrvatska je s rastom od 4,86 posto na dobrom 32. mjestu.

Njemačke žrtve stečaja Lehman Brothersa prosvjedovat će i tužiti dok im netko ne vrati novac

Njemačke žrtve stečaja Lehman Brothersa prosvjedovat će i tužiti dok im netko ne vrati novac Klijenti žrtve stečaja Lehman Brothersa, čiji je novac nepovratno nestao, ne predaju se. Barem ne oni u Njemačkoj, u kojoj je 30.000 ljudi izgubilo novac u stečaju te banke.

Propali pregovori o plaćama
Sindikati odbili Vladin prijedlog o rastu plaća za 3,5 posto

Pregovori Vlade i sindikata javnih i državnih službi završili su danas neuspješno nakon što su sindikati odbili Vladin prijedlog o rastu plaća u 2009. za 3,5 posto.

Policiji potvrdila: "Bando lopovska" dovoljno za privođenje sudu
Darko Baniček
darko.banicekatcharbusiness.hr 02.12.2008 16:51
Policijska uprava zagrebačka u odgovoru na upit Business.hr-a priznala je privođenje mladog aktivista koji je lijepio plakate za prosvjed 5. prosinca s natpisom "Stegnite vi svoj remen, bando lopovska".
Vezane vijesti

Policiji potvrdila: "Bando lopovska" dovoljno za privođenje sudu

Policija navodi da je 23-godišnjak zatečen kako na stupovima javne rasvjete lijepi plakate na kojima se nalazi sadržaj iz kojeg proizlazi počinjenje prekršaja iz čl. 5 st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Policiji potvrdila: "Bando lopovska" dovoljno za privođenje suduSpomenuti članak zakona vrlo općenito opisuje moguće prekršaje i glasi: "Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 300 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana."

Policiji potvrdila: Iako policija tvrdi da je zbog svog "prekršaja" mladić bio priveden sucu za prekršaje, Jakša Matovinović iz organizacijskog odbora za Business.hr tvrdi da ne znaju ništa o prijavi i privođenju sucu za prekršaje već da im je aktivist objasnio da je jutro proveo u policiji i da je pušten.

Novotny oštro kritizirao Rohatinskog: Tako se ne komunicira s bankama!

Nakon što se guverner HNB-a Željko Rohatinski u medijima obrušio na poslovne banke optuživši ih za visoke međubankovne kamate te pokušaj izbjegavanja financiranja države, ekonomski stručnjaci nisu se s njim složili.

Australija počinje borbu protiv krađe identiteta na Facebooku

Australski ministar unutarnjih poslova Bob Debus najavio je danas da će Vlada predstaviti nacrt zakona kojem će glavna namjena biti borba protiv krađe identiteta i prijevare na društvenim web portalima kao što je Facebook.

Prevaranti koji se koriste portalima kao što su Facebook našli su se na meti novih zakona ponajprije zbog toga što je krađa identiteta u Australiji sporno pitanje koje tu zemlju stoji više od milijardu dolara na godinu. To kriminalno djelo uključuje niz prijestupa, od krađe brojeva kreditnih kartica preko krađe osobnih podataka pa sve do otvaranja računa u banci pod lažnim identitetom i podizanje kredita.- Ostavite li osobne podatke na portalu kao što je Facebook, možete ostaviti dovoljno podataka za prevarante da vam ukradu identitet i na osnovi toga otvore bankovne račune – izjavio je ministar unutarnjih poslova pred australskim parlamentom i dodao da je problem krađe identiteta na taj način prilično proširen po cijelom svijetu i da se australsko zakonodavstvo mora uskladiti s novim prekršajnim trendom. Novi zakon obuhvaćat će i prijestupe kao što su upotreba identiteta za počinjenje kaznenog djela ili posjedovanje opreme uz pomoć koje se može stvoriti lažni identitet. (To. V.)

ONLINE OTPOR
Sanader kao Grinch nakon Facebooka postao i junak igrice
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Nakon što je postao predmetom poruge na Facebooku, premijer Sanader danas je postao glavnim junakom igrice koju je razvio Net.hr pod nazivom "Kako je Ivo ukrao Božić".

Izjavom da se ukidaju domjenci, darovi i božićnice Ivo je postao Grinch koji je Hrvatima ukrao Božić. Kako je u pravoj priči Grinch krao darove obučen u odijelo svog najvećeg neprijatelja, Djeda Božićnjaka, tako i pogrinčani, zeleni Ivo uživa u blagodatima tuđih poklona, kaže se u kratkom opisu igre na net.hru. Da sad ne bismo detaljno objašnjavali način igranja, to možete vidjeti sami ovdje.

Umjesto komentara, samo ćemo reći kako je očito da su premijerove reakcije ovih dana samo dolile ulje na vatru narodnog online nezadovoljstva. Tako se s Facebooka i portala, očito prešlo i na igricu kojom se premijeru i Vladi želi poručiti kako su ipak u svojim "rješenjima" otišli malo predaleko.

Reuters ismijao Sanadera zbog policijske represije facebookera
Business.hr
03.12.2008 08:16
Događaji u Hrvatskoj sve su više predmetom sprdnje stranim medijima. Oni najnoviji potaknuli su čak i ugledni Reuters da zavidan broj redaka posveti Hrvatskoj. Borba premijera Ive Sanadera protiv internet aktivista ovaj je put "zaslužila" još jedan inozemni podcjenjivački osvrt na Hrvatsku kao "pravnu i demokratsku" državu.

Pozivajući se na Business.hr, agencija prenosi vijest o privedenim aktivistima u Zadru i Zagrebu, a koji su imali posla s policijom zbog objave plakata koji pozivaju na veliki prosvjed protiv Vlade 5. prosinca. Reuters prenosi i tvrdnju tjednika Nacional, koji je jučer objavio kako "Hrvatska počinje nametati represiju protiv građana koji se žele slobodno politički izražavati po prvi put od 90-ih godina".

Znakovito, članak na Reutersu objavljen je u rubrici "Vjerovali ili ne".

Agencija prenosi i izjavu Zlatka Mehuna, glasnogovornika Vlade, koji je izjavio kako Vlada nema razloga strahovati od kritika izrečenih na webu.

Reuters dodaje kako se internet u posljednjih nekoliko godina razvio u najkorišteniji medij kojeg su građani iskoristili kao "ispušni ventil" putem kojeg "izražavaju svoje nezadovoljstvo konzervativnom vladom Ive Sanadera".

Agencija spominje i kako su se "antipremijerske" aktivnosti na Facebooku intenzivirale kada je Vlada najavila stezanje remenja, zabranu božićnih domjenaka i zamrzavanje plaća, pri čemu je na Facebooku osnovana grupa "Kako je Sanader ukrao Božić".

Reuters ismijao Sanadera zbog policijske represije FacebookeraReuters ismijao Sanadera zbog policijske represije FacebookeraPolicija se prvi put obrušila, prenosi agencija, na facebookere prošlog tjedna, nakon što je Nikša Klečak, pripadnik SDP-a, lansirao grupu naziva "Kladim se da mogu naći 5,000 Facebookera koji ne vole Sanadera". Reuters prenosi i sljedeću Sanaderovu izjavu: "Facebook je sjajna stvar… I svatko ima pravo izraziti svoje nezadovoljstvo, no ako promovirate mržnju, totalitarni režim, to nije dobro, to nije satira. To je protiv demokracije u Hrvatskoj.

Agencija prenosi kako su mediji i opozicija odbacili Sanaderovo objašnjenje, uz argument kako policija dosad nikada nije djelovala protiv nacističke propagande na internetu.

Agencija prenosi i poruku Jutarnjeg lista, u kojem piše kako se vlasti ponašaju na način sličan jugoslavenskim komunistima, koji nisu vjerovali medijima i željeli su ih kontrolirati.