Premješteno iz teme: ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

🙁 nije. ne znam što bi me utješilo…

SUNOVRAT
Hedge fondovi u listopadu izgubili više od 100 milijardi dolara!
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Hedge fondovi su izgubili širom svijeta više od 100 milijardi dolara sredstava u listopadu zbog globalne financijske krize, priopćila je organizacija Eurekahedge.

Listopadski gubitak posljedica je kombinacije povlačenja investitora i pada tržišta, koja je natjerala fondove da likvidiraju sredstva, navodi se u priopćenju Eurekahedgea koji se bavi njihovim poslovanjem. Sredstva u vlasništvu hedge fondova vrijedila su na globalnoj razini u listopadu 1.667 milijardi dolara, što je za 5,7 posto manje u odnosu na rujan. Očekuje se da se ta sredstva smanje za još 40 posto do sredine sljedeće godine, jer će hedge fondovi nastaviti prodavati sredstva, a neki od njih i bankrotirati, izjavio je dužnosnik jedne strane financijske institucije u Tokiju.

Od propasti financijske kompanije Lehman Brothers u rujnu, globalna industrija hedge fondova izgubila je sredstva u visini 207,4 milijarde dolara, odnosno 11,1 posto ukupnog imetka, procijenio je Eurekahedge.

KOMENTAR
Poslodavci i Vlada u isti rog….a sindikati nek si misle
Autor/izvor: Teuta Franjković
KOMENTAR – Slovenski predsjednik došao je po prvi put u Hrvatsku. Prijateljski dakako, da s našim predsjednikom popriča koju, a možda se nešto i pojede ili popije.

Ne previše, dakako, jer ovdje se steže remen. Možda bi Tuerk mogao posavjetovati nas Hrvate kako da slavimo Božić, iako nam je to (posredno, no ipak) gotovo zabranjeno. Tuerk se vjerojatno sjeća kako je nekad u bivšoj državi bilo sramota ići na polnoćku i slaviti vjerske blagdane. Pa će sad, našeg, već pomalo ostarjelog predsjednika, posavjetovati o tome kako se to radi u Europi.

Mislim da je stvarno dobro to da su se našla dva predsjednika susjednih država. Ipak smo mi uvijek bili prijatelji, drugovi, tovariši. Pa što onda ako se ne slažemo oko tričavih pograničnih pitanja. Sve ćemo mi to riješiti. Međutim, iako smo se ponadali, i konačno bili sretni zbog podrške Europske komisije, onaj drugi Slovenac na vlasti odlučio je kako vinjete ipak ostaju. I ne, neće biti onih ‘kraćih’. Pa tako ipak, ukoliko odlučimo do Austrije, i Sloveniji plaćamo ceh. Ali nisu ni oni ludi – znaju kako će namaći sredstva u proračun. Pa tako kod njih nema recesije i oni slave Božić.

S druge strane, imamo mi situaciju i kod nas, a da, začudo, nema veze sa Slovencima. Naime, danas su se, priopćenjem oglasili poslodavci, a nakon toga je samo ostalo pitanje – je li to priopćenje možda napisano u Banskim dvorima. Jer, stavovi su identični, odnosno poslodavci su čak u slučaju reforme zdravstva "radikalniji" i od Vlade. Blago nama, radničkoj klasi. Možemo očekivati, ukoliko nas već ne otpusti, da nam poslodavac objavi rezanje troškova tvrtke. Naravno, svoj udio dat ćemo i mi, jer nam je stalo do tvrtke koja nas ‘hrani i oblači’. Uzalud stoga neke ‘guske u magli’ tvrde kako će nam, ukoliko ne budemo provodili navedene politike i ne restrukturiramo se, uz postojeće kredite i ovisnosti o uvozu hrane, ostati samo molitva. Pih, pa valjda premijer i poslodavci znaju bolje….pitanje je samo gdje su sindikati u ovoj priči…zasad ih ne vidimo nigdje.

Pa što onda ako nećemo imati ni za kruh – jest ćemo kolače, rekao bi premijer…ili već netko tko se nekad našao u sličnoj situaciji.

BEZ DOGOVORA
Sindikati na Vladine prijedloge odgovorili protuprijedlozima
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Iako na sastanku sindikata državnih i javnih službi nije postignut dogovor u vezi Vladina prijedloga o zamrzavanju plaća, ponuđena su tri različita protuprijedloga.

Sindikalci su odbili Vladin prijedlog da se zbog financijske krize plaće zamrznu na šest mjeseci te od 1. srpnja porastu za tri posto, a da se u rujnu započnu pregovori o plaćama u iduće tri godine. Pritom su ponudili različite protuprijedloge – Matica hrvatskih sindikata prihvatila bi šestomjesečno zamrzavanje ako bi plaće od 1. srpnja porasle šest posto, te se potom postigao dogovor o cijeni rada tako da javnim i državnim službenicima u iduće tri godine plaće porastu za još devet posto, kako bi stigle plaće u privredi.

Sindikat državnih službenika i namještenika predlaže rast plaća za šest posto od 1. siječnja, te nakon šest mjeseci njihov vezanje za kretanje prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. Sindikati zdravstva, policije i kulture traže da se poštuje potpisani sporazum koji jamči rast plaća od Nove godine za šest posto.

‘Vlada će sindikatima odgovoriti nakon što napravi izračune i projekcije na temelju njihovih prijedloga’, rekla je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor .

Na sastanku je potvrđeno da se dodatak od dva posto za prosvjetu i znanost neće dirati, bez obzira kako završe pregovori. Radi se o 71.000 zaposlenih za koje treba mjesečno izdvojiti 15 milijuna kuna. Kosor je ocijenila kako Vlada ne može prihvatiti nerealne zahtjeve zbog kojih bi se sredstva za plaće morala još povećati, a nije željela kalkulirati o tome hoće li Vlada otkazati sporazum i kolektivne ugovore kako bi ostvarila proračun bez deficita.

Kriza i na travnjaku
Od reklama na dresovina najviše u Europi zarađuju njemački klubovi

Bayern je vodeći i u europskim okvirima

Najveću zaradu od sponzorstva na dresovima ove će sezone imati njemački nogometni prvoligaši, koji će ukupno prihodovati 102,9 milijuna eura, objavila je tvrtka za istraživanje tržišta "Sport und Markt".

Vijest iz Maroka

Konferencija o izlovu tune: Hrvatskoj se loše pisalo, a dobro je prošla
Miro Kučić, predsjednik Grupacije ribarstva pri HGK

Hrvatska će u 2009. imati kvotu ulova tune od 640 tona, što je manje za nekih 140 tona od predviđene. Tako je odlučeno na godišnjoj konferenciji Međunarodne komisije za zaštitu plavoperajne tune (ICCAT) održanoj u marokanskom gradu Marakešu od 17. do 24. studenog

Jeftinije financiranje poslovanja
Francuska spremna preuzeti dio rizika osiguranja kredita kompanijama

Francuska će prva među velikim gospodarstvima ponuditi državna jamstva koja bi dobavljače trebala zaštititi od nepodmirivanja računa klijenata, u uvjetima pojačanih strahovanja od stečaja, piše u srijedu londonski financijski dnevnik The Financial Times.

GISDATA isporučuje softver za katastar cijele RH za 14 milijuna kuna

Tvrtka GISDATA je s Državnom geodetskom upravom Hrvatske potpisala ugovor o isporuci i implementaciji programske platforme za pristup i pregled, pohranu, te upravljanje, održavanje i distribuciju cjelokupne baze geoinformacijskih podataka katastra nekretnina u Republici Hrvatskoj.

Ovime će Državna geodetska uprava Republike Hrvatske uspostaviti brži i bolji interni rad, pregled i održavanje prostornih podataka, te će također proširiti postojeće usluge web portala, koji će građanima ponuditi i prikaz prostorne komponente katastarskih informacija, do sada dostupnih na webu samo u tekstualnom obliku. Ukupna vrijednost ovoga DGU infrastrukturnog IT projekta, u kojem je GISDATA sudjelovala isporukom softverske opreme geoinformacijskih sustava (GIS), iznosi gotovo 14 milijuna kuna.

Zagrebačka tvrtka GISDATA i Državna geodetska uprava Republike Hrvatske (DGU), u okviru velikog ugovora za IT infrastrukturu DGU-a, ugovorili su projekt isporuke i implementacije suvremene GIS programske platforme ArcGIS Server i ArcGIS Desktop za pristup i pregled, pohranu, te upravljanje, održavanje i distribuciju cjelokupne baze geoinformacijskih podataka katastra nekretnina u Republici Hrvatskoj.

Djelatnici DGU-a u većem broju katastarskih ureda diljem Hrvatske moći će koristiti ukupno više od 100 licenci programskog paketa ArcGIS Desktop, verzije ArcInfo, u cijelom sustavu katastarskih ureda Hrvatske. Državna geodetska uprava Hrvatske sa ukupno 92 katastarska ureda u Hrvatskoj, pokriva 3.323 katastarskih općina te vodi podatke i sve promjene na oko 2,7 milijuna posjedovnih listova sa 2,3 milijuna posjednika te ukupno oko 14 milijuna katastarskih čestica. Ukupna vrijednost svih poslova velikog nacionalnog projekta Uređena zemlja, za uređenje i integraciju podataka katastra i zemljišnih knjiga, iznosi oko 40 milijuna eura.

Petogodišnjica Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora večeras je u kongresnoj dvorani zagrebačkog hotela Antunović održala redovnu skupštinu, te je ujedno proslavila prvih pet godina postojanja.

Dvogodišnji mandat na čelu komore preuzeo je Ralf Blomberg, predsjednik Uprave termoelektrane Plomin, od dosadašnjeg predsjednika komore Uwea Gregoriusa, predsjednika Uprave Siemensa d.d. Nakon što je izabran,novi se predsjednik obratio članovima i uzvanicima, njih dvjestotinjak, koji su do posljednjeg mjesta ispunili kongresnu dvoranu Tomislav.

– Do sada smo imali odlične rezultate, a ova uprava će, sa mnom na čelu, ionako već dobru suradnju, poboljšati na svim razinama – rekao je Blomberg.

– Zahvaljujem članovima što su mi povjerili dvogodišnji mandat nad komorom. Obećavam da ću u nastaviti i još više poticati bilateralnu suradnju Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke. Do sada smo imali odlične rezultate, a ova uprava će, sa mnom na čelu, ionako već dobru suradnju, poboljšati na svim razinama – rekao je Blomberg.

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (DKIHK) dio je svjetske mreže u kojoj se nalazi 120 vanjskotrgovinskih komora i delegacija iz 80 zemalja svijeta. Od svog osnivanja DKIHK u hrvatskoj broji više od 260 članova, među kojima je velik broj uglednih njemačkih poduzeća koja svoju djelatnost obavljaju u Hrvatskoj i hrvatskih poduzeća s poslovnim vezama u Njemačkoj. Primarni zadatak komore jest poticanje gospodarskih odnosa između Njemačke i Hrvatske, organizacija i provođenje raznih predavanja, seminara, kongresa, posredovanje u razmjeni podataka između raznih hrvatskih i njemačkih tvrtki, kao i još mnogo drugih raznovrsnih aktivnosti.

Svečanosti je nazočila i izaslanica potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Tamara Obradović Mazul te je na skupu istaknula važnost partnerstva hrvatskog i njemačkog gospodarstva, posebno u sektoru turizma.

– Hrvatska njemačkim gospodarstvenicima može ponuditi 19 poduzeća iz turističkog sektora koja su spremna za privatizaciju – rekla je Tamara Obradović Mazul

– Njemački turisti su već tradicionalni najbrojniji hrvatski gosti, a ove ih je godine na hrvatsku obalu došlo oko milijun i pol. Također je bitno napomenuti da je Njemačka od 1993. godine sudjelovala sa više od 2,5 milijarde eura direktnih investicija u hrvatsko gospodarstvo, a Hrvatska, između ostaloga, njemačkim gospodarstvenicima može ponuditi 19 poduzeća iz turističkog sektora koja su spremna za privatizaciju – rekla je Mazul.

Svečanost i izbornu skupštinu posjetili su i brojni dužnosnici, kao i pripadnici stručne javnosti, među kojima su bili i zagrebački dogradonačelnik Ivo Jelušić, direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković i ekonomski stručnjak Mladen Vedriš. (Siniša Maksimović)

Hoće li turizam uspjeti spasiti sam sebe?

Da bi se spriječili negativni učinci na ostale industrije usko ovisne o turizmu, turistički bi sektor, prije svega, trebao spasiti sam sebe. Pojačanom se promidžbom pokušava spasiti sljedeća sezona.

Kriza, kriza i opet kriza. Hrvoje Mateljić nam otkriva što se krije iza interventnog fonda. Vladu je, vjerojatno, privukla mogućnost da interventni fond bude samo jamstveni. Međutim, problem je što trenutačni rejting Hrvatske nije dovoljan ni da država sama dobije kredite u inozemstvu, pa državna jamstva neće mnogo pomoći ni poduzetnicima.

Poduzetnici će sve beznadnije tražiti novac za razvoj ili bar za preživljavanje, tvrdi Gordana Gelenčer u tekstu ‘Pomoć gospodarstvu spala na EBRD i ostale europske razvojne banke’. Što se krije iza Vladinog popisa predloženih rezanja troškova, otkrijte u novom broju Lidera.
Završen je međunarodni projekt reforme upravnog sudovanja. Ima li što novoga pročitajte iz pera Ivice Grčara.

Temom tjedna ovaj se puta bavila Željka Laslavić. Da bi se spriječili negativni učinci na ostale industrije usko ovisne o turizmu, turistički bi sektor, prije svega, trebao spasiti sam sebe. Pojačanom se promidžbom pokušava spasiti sljedeća sezona. No, tko ima novca mogao bi iskoristiti očekivani pad cijena građevinskih radova i graditi nove objekte brže i jeftinije.Kad potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić na Kongresu hotelijera u šali kaže da je Ivica Todorić naredio da svaki od 30 tisuća zaposlenih u tvrtki mora dovesti jednog turista u Hrvatsku i da bi to trebao učiniti i svaki građanin Hrvatske, jasno je da osim turističke branše i ostale industrije vrlo budno prate kojim će se mjerama turistička politika oduprijeti crnom scenariju o padu svjetskoga turističkog prometa za 20 posto.

U Dnevniku malog ulagača saznajte kuda Birtić ulaže svoj nikotinski novac i kako će prestankom pijenja gazirane mineralne i prepolavljanjem birtijskih troškova za neposlovne sastanke namaknuti gotovo 10.000 kuna za investiranje.

U Poslovnim znanjima čitajte o novim trendovima u prodaji. Osim što su informiraniji, kupci su danas i mnogo kritičniji i zahtjevniji, što znači da je najvažniji trajni dijalog s njima. Osim toga, danas je prezentacija jednako važna kao i kvaliteta proizvoda. Imate li to na umu kada prodajte

Naša savjetnica Marija Zuber piše hoće li se poslodavcima od 1. siječnja isplatiti angažiranje umirovljenika. Naime stupanjem na snagu novoga zakona dodatna zarada umirovljenika računat će se po novim propisima.Primici umirovljenika od rada po ugovoru o djelu, dakle mimo mirovine, od 1. siječnja ne podliježu plaćanju doprinosa. Iz bruto primitka će se samo obračunavati 25 posto poreza na dohodak.

U feljtonu čitatajte o Marku Begichu, prvom Hrvatu u američkom Senatu i prvom demokratu koji je stao na stranu naftaša. Novoga američkog senatora s Aljaske, podrijetlom Hrvata, u biznisu svrstavaju u milijunaše, a u politici u demokrate. Ali nakon pobjede za mjesto senatora šokirao je javnost izjavom da podupire slobodno nošenje oružja za privatne osobe te bušenje i traženje nafte u zaštićenom Arktičkome nacionalnome prirodnom rezervatu. (G. J.)

Novi Lider čitateljima daruje posebne priloge: ‘Tržišni lideri’ i ‘Šoping centri’

Mesićevom Uredu godišnje 55 milijuna kuna: Neka reže troškove na svom ljetovanju!

Mesićevom Uredu godišnje 55 milijuna kuna: Neka reže troškove na svom ljetovanju!Analizirajući proračun za ovu godinu, dolazi se do zaključka da je Ured predsjednika imao na raspolaganju 55,5 milijuna kuna.

U Hanfinom izvješću Saboru investicijski fondovi još uvijek vrijede 30 milijardi kuna

U Hanfinom izvješću Saboru investicijski fondovi još uvijek vrijede 30 milijardi kuna Zastupnici Hrvatskog sabora su raspravili su izvješće Hanfe, u kojem stoji da je na zagrebačkoj burzi lani ostvaren ukupan promet od 66,5 milijardi kuna, 35,5 posto viši nego godinu ranije.