Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize
Croman, zašto uopće pišeš na ovom forumu kad ne pratiš Crobex???
Ovaj forum se dominantno odnosi na TA hrvatske burze, sa povremenim usporedbama, sve u svrhu razumijevanja kretanja Crobexa!
Piši na forumima koji se odnose na burze koje ti pratiš!
NHF ali zaista to tvoje piskaranje nema smisla ako ne pratiš Crobex i ZSE
[/quote]
Ako se prate "sve" burze dobije se kompletna slika stanja i razvitka.
Svaka burza je "slika" tog naroda i njihovog ponasnja.Sto vise znanja kod pojedinaca to ima manje ludog razvoja jedne burze.
Samo to da ima jedna osoba koja "dominira" na ovome forumu pokazuje da je nesto krivo.Ne zato sto ja smatram da jedna osoba odlucuje o razvitku jedne burze(posto tako nije) ali zato sto svi ostali nemaju dovoljno znanja nego prate onu "euforiju" sto vlada na forumu.
Sadasnja euforija je …Vlad i paad…pa izvolite …sretno sa padom
[lol]
Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize
Ja neću padati s Vladom. Hoću rast s Cromanom. 🙂
Croman, netko vas je već maloprije zamolio vaše viđenje situacije u USA (ako možete škicnuti i ovu našu žabokrečinu). Pridružujem se zamolbi i unaprijed zahvaljujem.
WUUUNNDEEERRR………………WWUUUNDEEERR…..EJ..WWWUUUUNNNNDDEEEERRRRRRR…probudi se,odbijanac počeo [thumbsup]
IFO INDEKS
Njemačko poslovno povjerenje najniže u 16 godina
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
BERLIN – Pritisnuto sve pesimističnijim raspoloženjem proizvođača i trgovaca na malo, njemačko poslovno povjerenje u studenome je snažno oslabilo, spustivši se na najnižu razinu od veljače 1993., pokazali su podaci objavljeni u ponedjeljak.
Indeks njemačke poslovne klime cijenjenog njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Ifo, koji se temelji na mjesečnom ispitivanju oko 7.000 kompanija, u studenome je oslabio na 85,8 bodova, s 90,2 boda u listopadu.
"Do sada su čak i najoptimističnije kompanije uvidjele koliko je zapravo ova kriza duboka", ističe Gunnar Meyke, ekonomist DekaBanka.
Analitičari ocjenjuju da će ti podaci dati poticaja očekivanjima značajnijeg smanjenja kamatnih stopa u eurozoni. Njemačka je zapala u recesiju u trećem tromjesečju 2008. no ekonomisti strahuju da najgore tek slijedi, kad kompanije počnu ograničavati ulaganja a nervozni potrošači srežu potrošnju u očekivanju duboke krize i rasta nezaposlenosti.
Za sredstvima iz 500 milijardi eura vrijednog vladinog paketa za spas financijskog sektora posegnuo je znatno manji broj banaka no što se očekivalo, a mnoge među njima i dalje nisu sklone odobravati zajme. Koalicijska vlada kancelarke Angele Merkel našla se pak na meti kritika kod kuće i u inozemstvu zato što nije paket mjera dopunila hrabrim planom poticaja za gospodarstvo.
Fiskalni paket u 15 točaka kojega je početkom studenog prihvatio vladin kabinet vrijedi procijenjenih 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) tijekom iduće dvije godine, što je po mišljenju ekonomista daleko manje nego što je Njemačkoj potrebno i nego što si uopće može priuštiti.
"Situacija u njemačkom gospodarstvu postaje sve opasnija", ističe ekonomist Ifo instituta Klaus Abberger.
Još su dva indeksa tog instituta – tekućih prilika i gospodarskih očekivanja – istodobno oslabila, na 94,8 odnosno 77,6 bodova. Pad indeksa gospodarskih očekivanja šesti je pad zaredom. Odvojeno, u petak objavljeni indeks menadžera nabave (PMI) istraživačke grupacije Markit otkrio je najteže stanje njemačkog proizvodnog sektora otkad se u travnju 1996. počela voditi ta statistika.
Usporavanje globalne potražnje pogodit će njemački izvoz, koji je bio glavni pokretač rasta proteklih godina. Primjerice, šrodaja automobila i dijelova za automobile, koja je u listopadu oštro oslabila, u prošloj je godini bila zaslužna za petinu njemačkog izvoza.
AUTO-MOTO
Fiat će proizvoditi jeftinije modele automobila
Autor/izvor: SEEbiz
TORINO – Talijanski proizvođač automobila Fiat planira proizvodnju tri jeftina modela koja će ponuditi zapadnoeuropskom tržištu.
Iako je navedena automobilska kompanija prvotno namjeravala jeftinije modele plasirati na tržišta u razvoju, poput brazilskog, velika financijska kriza promjenila je Fiatove planove koji sada smatra da bi potražnja za vozilima nižeg cjenovnog ranga mogla rasti i u Europi.
Izvršni direktor Fiata Sergio Marchionne izjavio je nedavno da bi se prvi jeftiniji modeli na tržištu mogli pojaviti 2010. godine, prenosi Reuters.
Talijanski listovi također navode da talijanski autoproizvođač još nije odlučio gdje će biti smještena postrojenja za proizvodnju tih modela, a kao moguće navode se pojedine lokacije u Italiji, Poljskoj i Srbiji.
GSV
Zakon o radu: Izmjene prihvaćene, nezadovoljne obje strane
Autor/izvor: Martina Čizmić
ZAGREB – Sindikati i poslodavci prihvatili su usklađivanje Zakona o radu sa europskim zaknodavstvom, ali ni jedna ni druga strana nisu previše zadovoljni njegovim konačnim izgledom.
Kako je nakon sjednice GSV-a rekao predstavnik poslodavaca Ivica Mudrinić, Zakon o radu je iznimno važno pitanje o kojem se govori već mjesecima.
"Poslodavci nisu zadovoljni jer smatraju da bi Zakon o radu trebao biti znatno moderniji. Trenutnu verziju smatraju zadovoljavajućom, ali u sljedećem razdoblju treba ga modernizirati kako bi nam se omogućio daljnji razvitak", istaknuo je Mudrinić.
Dodao je kako je već dogovoreno da će poslodavci i sindikati zajedno raditi na promjenama Zakona o radu kojim će se zakon modernizirati. Potpredsjednica Vlade, Jadranka Kosor istaknula je kako će novi Zakon nakon svih promjena biti prilagođen i nekim novim zakonima koji su u međuvremenu donešeni poput zakona o ravnopravnosti spolova te zakona o rodiljnim potporama. Predstavnik sindikata Krešimir Sever detaljno je objasnio sa kojim se to člancima Zakona o radu sindikati nisu složili.
"Prije svega radi se o članku koji se bavi izuzećem od primjene odluke o radnom vremenu, članku kojim se uređuje rad na određeno vrijeme, naknada za pripravnost kod kuće, preraspodjelu radnog vremena te članak kojim se uređuje prenošenje godišnjeg odmora i proširenje kolektivnog ugovora", nabrojio je Sever i istaknuo kako su sindikati odlučiti poduprijeti Zakon o radu, ali za nabrojene članke traže razradu kroz faze.
"Bilo je nužno da sindikati daju načleni pristanak kako bi se moglo sljedeće godine zatvoriti poglavlje 19. u pregovorima sa EU. Mi nismo htjeli biti prepreka pregovorima", dodao je Sever.
Osim Zakona o radu, na sjedinici se razgovarao o privatizaciji brodogradilišta, koja je nužna kako bi se nastavili pregovori sa EU. Mudrinić je istaknuo kako je od 2000. do danas brodogradnja bila "teret hrvatskog proračuna" jer je kroz izravne subvencije dobila između 15 i 17 milijardi kuna. Ukoliko se tome pribroje i sva jamstva koja je hrvatska vlada dala na ime brodogradilišta, brojka se penje na 44 milijarde kuna.
"Teško je govoriti koliki nam kapaciteti brodogradnje trebaju. Ali, pritisak je Europske komisije da uskladimo našu politiku brodogradnje s njihovom kako bi sve članice, buduće i sadašnje imale iste uvjete", istaknuo je Mudrinić.
Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata, istaknuo je kako je postignuto suglasje da će Vladi da potpora za pokušaj restrukturiranja brodogradnje kroz privatizaciju.
"Zbog ne uvjeta koji vladaju na globalnoj razini tražili smo da se privatizacija odgodi, ali to nije bilo prihvaćeno", rekao je Matijašević.
Pojasnio je kako je veoma bitno da Hrvatska u pregovorima izbori što kraće vrijeme tijekom kojeg joj se računaju potpore koje je država dala brodogradilištima.
"Naime, EU traži da se te potpore računaju od 2002. godine, što do danas iznosi 17 milijardi kuna. Prilikom privatizacije, strateški partner imao bi tada trošak restrukturiranja u iznosu od 50 posto tih potpora, što je velik novac. Zato smo mi predložili dva druga datuma. Prvi od ožujka 2006. godine kada se počelo raditi na individualnim planovima za restrukturiranje brodogradilišta i drugi od veljače 2007. kada su ti planovi poslani u Bruxelles", rekao je Matijašević i dodao kako je prijedlog od 2006. godine realniji.
Dodao je i kako Bruxelles traži da se kapacitet brodogradilišta smanji za 40 posto od razine proizvodnje iz 2006. odnosno 2007. godine, a to bi značilo gašenje 2/3 sadašnjih kapaciteta. Stoga, sindikati u brodogradilištu traže da se pregovara o gašenju 25 posto od instaliranih kapaciteta što je osjetno bolje. Istaknuo je i kako je Vlada išla sa prijedlogom natječaja koji uključuje obvezni uvjet prema kojem bi strateški partner mogao samo razvijati postojeću djela
SPAJANJA I PREUZIMANJA
HSBC kupuje dio imovine Citigroupa?
Autor/izvor: SEEbiz
LONDON – Predsjednik britanske banke HSBC Stephen Green izjavio je da će njegova banka razmotriti kupnju dijela imovine američkog konkurenta Citigroupa.
Ta se njujorška banka, unatoč pomoći koju je dala vlada, i dalje nalazi u velikim problemima. Suočena je s prodajom ili podjelom svojeg poslovanja kako bi uspjela nadoknaditi velike gubitke.
Green je naglasio kako će moguća HSBC-ova akvizicija pojedinih odjela Citigroupa ovisiti o tome koliko je njihovo poslovanja u skladu sa strategijom njegove banke. Inače, ukupna vrijednost imovine Citigroupa iznosi dva bilijuna dolara, a posluje u više od 100 država.
Strateško opredjeljenje HSBC-a je širenje na tržištima u nastajanju u Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, a potencijalne akvizicije na drugim tržištima su moguće ako se uklapaju u naše planove”, izjavio je Green. HSBC, čije je dionica jutros na Londonskoj burzi pala 0,3 posto, gotovo tri četvrtine svog profita ostvaruje na tržištima u nastajanju.
Nakon objave dionice HSBC-a porasle 1.5 penija na 627.5 penija na Londonskoj burzi što vrednuje sa 76 milijardi funti. Ove godine dionice su pale 26 posto što je najmanje na FTSE 350 Banks indeksu.
KAZNE
Dvije godine uvjetno za bivšeg direktora Siemensa
Autor/izvor: SEEbiz
NÜRNBERG – Bivši član uprave Siemensa Johannes Feldmayer osuđen je na dvije godine uvjetno i globu od 28.800 eura.
Sud u Nürnbergu mnogo je teže kaznio njegovog partnera Wilhhelma Schelskya koji mora u zatvor na četiri i pol godine dok je optužba za obojicu glasila: prijevara i pronevjera.
Schelsky je bio šef alternativnog sindikata AUB koga je Feldmayer kao član uprave podržavao kako bi istisnuo opći sindikat IG Metall iz kompanije Siemens. Kako bi stvorio takvu radničku organizaciju, Feldmayer je iz blagajne Siemensa Schelskyevom sindikatu do 2006. isplatio iznos od oko 30 milijuna eura.
U sudskom postupku je utvrđeno da je dio tog novca otišao na privatni račun kao i na sponzoriranje sportaša i sportskih klubova.
Prosvjed odvjetnika
Suci izbjegavaju suditi svojim kolegama
Odvjetnici punomoćnici u sporu Jerine Malešević protiv države Hrvatske sutra će u 9 sati ispred Općinskog suda u Velikoj Gorici prosvjedovati, jer sudstvo već tri godine izbjegava taj postupak.
banke
Pahorova Vlada spremna strancima prepustiti do 49 posto dionica NLB-a
Borut Pahor
Nova slovenska Vlada bila bi spremna razmotriti povećanje vlasničkog udjela stranaca u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), najvećoj domaćoj novčarskoj ustanovi.
Mostarski Aluminij prosvjeduje
Brajković: Odluka o kupnji električne energije diskriminacija je Aluminija
Mostarska tvrtka Aluminij najavila je u ponedjeljak smanjenje proizvodnje, otpuštanje radnika i podizanje tužbe zbog odluke Vlade Federacije BiH prema kojoj će ova tvrtka morati kupovati skupu električnu energiju na svjetskom tržištu u 2009. godini.
Otvoreni 6. Dani hrvatskog osiguranja
Razmišlja se o emisiji državnih obveznica samo za osiguravatelje
Konferencija koja okuplja predstavnike osiguravateljne industrije počela je u ponedjeljak u Opatiji razgovorima o krizi financijskog sektora i položaju osiguravateljne industrije u turbulentnim vremenima koja slijede.