Premješteno iz teme: ATPL (Atlantska plovidba d.d.)
@Dr.Wagner
Kriterij po euro-normama
Djevičansko maslinovo ulje ispod 2% slobodnih masnih kiselina
Extra djevičansko maslinovo ulje ispod 0,8% smk
Mi ga na Braču proizvodimo ispod 0,2 % smk.
Ove godine nikad bolje i ukusnije.
Trade; EDMU-R-A za ATPL-R-A (EDMU=ekstra djevičansko maslinovo ulje) [lol]
Objavljeno
18.11.2008 17:29:23
Vrijeme zadnje promjene
18.11.2008 17:29:23
Kamatna stopa na tržištu novca na pragu 20 posto
Prekonoćna kamatna stopa dosegla je 19,28 posto, dok se prosječna kamatna stopa zaustavila na 19,14 posto
Bankamagazin
U utorak je na Tržištu novca Zagreb ostvaren promet od 75,50 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa dosegnula je novi ovogodišnji rekord na 19,14 posto. Ponuda je u odnosu na prethodni dan bila nešto niže, dok je potražnja još uvijek višetruko veća od ponude i iznosila je 575,50 milijuna kuna, tako da je nepokriveno ponovo ostalo 500 milijuna kuna.
Prekonoćna kamatna stopa porasla je za 4,61 posto i na sasvim se približila granici od dvadeset posto. Uz prekonoćni promet od 73,5 milijuna kuna, kamatna stopa dosegla je 19,28 posto.
Na rok od tjedan dana ugovorena je pozajmica od dva milijuna kuna uz kamatnu stopu od 14 posto. Trgovalo se i eurima, na tri mjeseca, po kamatnoj stopi od 5,5 posto, uz promet od 1,6 milijuna eura.
Na aukciji trezorskih zapisa upisano je 111 milijuna kuna na godinu dana, tek nešto više od polovine planiranog iznosa od 200 milijuna kuna, a kamatna stopa iznosila je 7 posto. Bila je to peta u nizu aukcija s istim uvjetima: ostvarenu jedinstvenu prodajnu cijenu od 93,475 i kamatnu stopu od sedam posto.
18. 11. 2008. | 23:25
POSLODAVCI TRAŽE OD PREMIJERA
Interventni fond od 15 milijardi kuna kao spas
Autor Ljubica Gatarić
Damir Kuštrak i HUP (desno) od premijera Ive Sanadera traže osnivanje interventnog fonda, a svoje će sigurno imati reći i predsjednik Stjepan Mesić
Damir Kuštrak i HUP (desno) od premijera Ive Sanadera traže osnivanje interventnog fonda, a svoje će sigurno imati reći i predsjednik Stjepan Mesić
Foto: Mišo Lišanin
Pokretanje interventnog fonda za poduzetnike čija je vrijednost 15 milijardi kuna, odnosno oko pet posto BDP-a, zatražili su poslodavci u razgovoru s premijerom dr. Sanaderom. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak kaže da bi upravo ekonomski savjetnici do sredine prosinca trebali razraditi model rada i djelovanja interventnog fonda.
– Ne tražimo od vlade novce niti je nužno da država nešto plaća, ali tražimo da se poduzmu mjere za slučaj da se javi problem da tvrtke ne mogu refinancirati svoje obveze. Tražimo da putem garancijskog fonda Vlada izda jamstva tvrtkama koje neće moći refinancirati svoje obveze. Takvo rješenje imali smo prije 8 –10 godina – ističe Kuštrak koji, ne navodeći imena, dodaje da bi se velik broj kompanija mogao naći u problemima.
Dosad ni Vlada ni središnja banka nisu objavile imena tvrtki kojima iduće godine stiže na naplatu oko 4,5 milijardi eura glavnice za ranije uzete kredite. Pretpostavlja se da glavnina obveza, koje se pripisuju korporacijama, stiže na adresu brodogradilišta, željeznica, hrvatskih cesta, ali bilo je i privatnih kompanija koje su uzimale kredite od EBRD-a, Europske investicijske banke i poslovnih banaka.
“Velik broj kompanija zadužen je u inozemstvu. To nisu gubitaši i tvrtke koje traže i trebaju državnu pomoć, ali može se dogoditi da im banke neće htjeti produžiti kredit. Savjet treba pripremiti mehanizam kome, zašto i zbog čega priteći u pomoć i dati jamstva, ističe Kuštrak. Jamstva koja bi se mogla kretati oko 15 milijardi kuna, ne bi, kaže, ulazila u državni deficit niti bi kvarila Sanderove planove o uravnoteženom proračunu, već bi samo eventualno povećala javni dug države.
Jel ovo Kuštrak glumi drvenog odvjetnika Todoriću?
Budući slovenski ministar prometa izjavio da Slovenija neće ukinuti vinjete
Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala
Evo padaju i prve žrtve financijske krize među brokerima:
Paulo Sergio Silva, 36-godišnji broker, zaposlenik brazilskog diva Itaua, pucao je sebi u grudi za vrijeme radnog vremena na burzi u Sao Paolu. Šokirane kolege odmah su pozvale Hitnu pomoć, a prema posljednjim informacijama nesretni se broker i dalje bori za život.
Prekid na burzi trajao je 15 minuta, javljaju mediji u Brazilu, nakon čega su brokeri nastavili rad okruženi pripadnicima sigurnosnih službi te žutom policijskom trakom.
Pretpostavlja se kako se 36-godišnji Silva nije više mogao nositi sa stresom na poslu, budući da je brazilsko tržište već dugo na udaru globalne financijske krize, što je prouzročilo ogromne gubitke za investitore i tvrtke.
A pazi sad:
Policija ne može objasniti kako je oružje dospjelo u zgradu, budući da postoje detektori metala na ulazu.
Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala
Evo padaju i prve žrtve financijske krize među brokerima:
Paulo Sergio Silva, 36-godišnji broker, zaposlenik brazilskog diva Itaua, pucao je sebi u grudi za vrijeme radnog vremena na burzi u Sao Paolu. Šokirane kolege odmah su pozvale Hitnu pomoć, a prema posljednjim informacijama nesretni se broker i dalje bori za život.
Prekid na burzi trajao je 15 minuta, javljaju mediji u Brazilu, nakon čega su brokeri nastavili rad okruženi pripadnicima sigurnosnih službi te žutom policijskom trakom.
Pretpostavlja se kako se 36-godišnji Silva nije više mogao nositi sa stresom na poslu, budući da je brazilsko tržište već dugo na udaru globalne financijske krize, što je prouzročilo ogromne gubitke za investitore i tvrtke.
A pazi sad:
Policija ne može objasniti kako je oružje dospjelo u zgradu, budući da postoje detektori metala na ulazu.
Evo padaju i prve žrtve financijske krize među brokerima:
Paulo Sergio Silva, 36-godišnji broker, zaposlenik brazilskog diva Itaua, pucao je sebi u grudi za vrijeme radnog vremena na burzi u Sao Paolu. Šokirane kolege odmah su pozvale Hitnu pomoć, a prema posljednjim informacijama nesretni se broker i dalje bori za život.
Prekid na burzi trajao je 15 minuta, javljaju mediji u Brazilu, nakon čega su brokeri nastavili rad okruženi pripadnicima sigurnosnih službi te žutom policijskom trakom.
Pretpostavlja se kako se 36-godišnji Silva nije više mogao nositi sa stresom na poslu, budući da je brazilsko tržište već dugo na udaru globalne financijske krize, što je prouzročilo ogromne gubitke za investitore i tvrtke.
A pazi sad:
Policija ne može objasniti kako je oružje dospjelo u zgradu, budući da postoje detektori metala na ulazu.
Evo padaju i prve žrtve financijske krize među brokerima:
Paulo Sergio Silva, 36-godišnji broker, zaposlenik brazilskog diva Itaua, pucao je sebi u grudi za vrijeme radnog vremena na burzi u Sao Paolu. Šokirane kolege odmah su pozvale Hitnu pomoć, a prema posljednjim informacijama nesretni se broker i dalje bori za život.
Prekid na burzi trajao je 15 minuta, javljaju mediji u Brazilu, nakon čega su brokeri nastavili rad okruženi pripadnicima sigurnosnih službi te žutom policijskom trakom.
Pretpostavlja se kako se 36-godišnji Silva nije više mogao nositi sa stresom na poslu, budući da je brazilsko tržište već dugo na udaru globalne financijske krize, što je prouzročilo ogromne gubitke za investitore i tvrtke.
A pazi sad:
Policija ne može objasniti kako je oružje dospjelo u zgradu, budući da postoje detektori metala na ulazu.
Opet krivo trebao je pronać naše SAMODOLA DINKECA i rješit probleme
Ivo lažove
Premijer Ivo Sanader istaknuo je danas u Saboru kako mjere koje Vlada kani poduzeti za smanjenje utjecaja svjetske financijske krize ne podrazumjevaju zamrzavanje plaća u idućoj godini.
"Nismo najavili stezanje remena, od mene to niste čuli. Najavili smo da će država skresati proračun za 2009. za 15 milijardi kuna u odnosu na prvotnu projekciju, da ćemo sa socijalnim partnerima dogovarati mjere, ali ne zamrzavanje plaća", poručio je Sanader u ‘aktualnom prijepodnevu".
http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/sanader-nisam-ukrao-bozic%2c-nema-stezanja-remena,30533.html
Premješteno iz teme: PTKM (Petrokemija d.d.)
Upravo čitam arhivu i ne znam dal da se smijem ili da plaćem što "bacam biserje pred svinje", kako glasi stara narodna poslovica.
No, nisu ljudi ovce i PTKM se ne rasprodaje, koliko god ovdje neki drukali iz petnih žila. Uzalud vam trud svirači.
To si mi reko i na 300 kn
To ce ti rec i na 200.
Opet lažete. Sad u paru. Svašta.
Ha ha ha ha, ha ha ha , stvarno si komičan, ha ha, ali stvarno si tragikomičan[lol]
[/quote]
Zbog tehničkih problema (pokidane telefonske linije) prekinuto trgovanje na ZSE.
18. 11. 2008. | 23:25
POSLODAVCI TRAŽE OD PREMIJERA
Interventni fond od 15 milijardi kuna kao spas
Autor Ljubica Gatarić
Damir Kuštrak i HUP (desno) od premijera Ive Sanadera traže osnivanje interventnog fonda, a svoje će sigurno imati reći i predsjednik Stjepan Mesić
Damir Kuštrak i HUP (desno) od premijera Ive Sanadera traže osnivanje interventnog fonda, a svoje će sigurno imati reći i predsjednik Stjepan Mesić
Foto: Mišo Lišanin
Pokretanje interventnog fonda za poduzetnike čija je vrijednost 15 milijardi kuna, odnosno oko pet posto BDP-a, zatražili su poslodavci u razgovoru s premijerom dr. Sanaderom. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak kaže da bi upravo ekonomski savjetnici do sredine prosinca trebali razraditi model rada i djelovanja interventnog fonda.
– Ne tražimo od vlade novce niti je nužno da država nešto plaća, ali tražimo da se poduzmu mjere za slučaj da se javi problem da tvrtke ne mogu refinancirati svoje obveze. Tražimo da putem garancijskog fonda Vlada izda jamstva tvrtkama koje neće moći refinancirati svoje obveze. Takvo rješenje imali smo prije 8 –10 godina – ističe Kuštrak koji, ne navodeći imena, dodaje da bi se velik broj kompanija mogao naći u problemima.
Dosad ni Vlada ni središnja banka nisu objavile imena tvrtki kojima iduće godine stiže na naplatu oko 4,5 milijardi eura glavnice za ranije uzete kredite. Pretpostavlja se da glavnina obveza, koje se pripisuju korporacijama, stiže na adresu brodogradilišta, željeznica, hrvatskih cesta, ali bilo je i privatnih kompanija koje su uzimale kredite od EBRD-a, Europske investicijske banke i poslovnih banaka.
“Velik broj kompanija zadužen je u inozemstvu. To nisu gubitaši i tvrtke koje traže i trebaju državnu pomoć, ali može se dogoditi da im banke neće htjeti produžiti kredit. Savjet treba pripremiti mehanizam kome, zašto i zbog čega priteći u pomoć i dati jamstva, ističe Kuštrak. Jamstva koja bi se mogla kretati oko 15 milijardi kuna, ne bi, kaže, ulazila u državni deficit niti bi kvarila Sanderove planove o uravnoteženom proračunu, već bi samo eventualno povećala javni dug države.
Jel ovo Kuštrak glumi drvenog odvjetnika Todoriću?
nek se nađu u problemima.. ima tko će ih kupiti, sposobni ljudi koji znaju voditi svoje financije (adris samo da spomenemo jednu).. a ima i domaćih banaka npr. snba koje mogu podijeliti još kredita. A ne kad se pare mlate sebi u džep a kad je gusto već će netko drugi platiti.. ako država ovo stvarno osnuje ja prodajem i zadnju kunu dok ju rohatinski ovako siluje pa čekam državni bankrot.
A bankrot je neizbježan kad se subvencionira nesposobnost..