Zaboravite nove aute i stanove Piše: Branka Stipić

ZAGREB – U nekim je poslovnim bankama ovih dana postalo gotovo nemoguće dobiti stambeni kredit. Zahtjevi se primaju, ali se realizacija prolongira za sljedeću godinu, a odobreni se krediti isplaćuju sve sporije. Jedan je kupac stana ovih dana obaviješten da će mu novac od kredita, odobrenog u listopadu, biti isplaćen zadnji dan studenoga, što znači da u međuvremenu mora platiti i nemale interkalarne kamate.

Akcija gotovinskih kredita
Jedna je kartičarska kuća još donedavno imala veliku akciju davanja gotovinskih kredita, da bi ih na dan završetka marketinške kampanje naprasno ukinula.
S istom plaćom može se dići manji iznos kredita i kupiti manje kvadrata.

Sad je već svima jasno da je vrijeme raskošne potrošnje, temeljene na povoljnim kreditima u bankama, iza nas. Krediti će biti sve nedostupniji i sve skuplji, slažu se čak i bankari. Podaci HNB-a za prvih devet mjeseci već pokazuju usporavanje rasta kredita stanovništvu, posebno stambenih kredita, koji su u odnosu na rujan 2007. veći za 13,5 posto i iznose 48,9 milijardi kuna. Ukupno smo krajem rujna bankama kroz kredite bili dužni 121,7 milijardi kuna, više nego što iznosi ovogodišnji državni proračun.

Kreditna sposobnost
Razlog za usporavanje rasta kredita u prvih je devet mjeseci bio rast kamata koje su ih učinile skupljima i manje isplativima, a ujedno su i smanjile kreditnu sposobnost svih, jer je za isti iznos glavnice potrebno imati veću plaću kad je mjesečna rata veća. Isto tako, banke su se napokon počele pridržavati Zakona o ovrsi, koji kaže da se neplatišama ne može plijeniti cijela plaća, nego im se mora ostaviti minimum za preživljavanje, pa su taj dio plaće prestale uračunavati u kreditnu sposobnost. Posljedica je da se s istom plaćom može dići manje kredita i kupiti manje stambenih kvadrata.

Kako ćemo do kredita?
No, svi ti pokazatelji o usporavanju kredita u prvih devet mjeseci nisu relevantni za trenutačnu sliku i ono što slijedi. Kriza je buknula u listopadu, kad su banke počele drastično smanjivati iznos kredita, a prognozira se da prava suša tek dolazi iduće godine. Osnovni izvor kredita
Izvori banaka svest će se na novac od već postojećih otplata i na depozite.
stanovništvu i poduzećima u hrvatskim su bankama bili krediti banaka majki. No, zbog krize svatko čuva ono što ima pa neće biti ni novca koji će banke majke plasirati kćerima. Kako ćemo sljedeće godine dolaziti do kredita? Izvori banaka svest će se na novac od već postojećih otplata i na depozite.

Dakle, od naših mjesečnih rata i štednje davat će se novi krediti, što je znatno manje novca nego do sada, kad su se dijelili i inozemni krediti. Nagodinu ćemo najvjerojatnije od hrvatskih banaka dobiti onoliko koliko sami u njih i uložimo. Stoga pozivanje na štednju u bankama nije više samo politička floskula, nego važno ekonomsko pitanje.

Kriza dionica povećala depozite
godišnjom stopom rasta od 20,7 posto. Od lipnja do rujna devizni su depoziti građana narasli za gotovo 8 milijardi kuna. Razlog je tome pad cijena dionica i kriza na tržištu kapitala pa su ljudi spremali novac u banke, jer im se to činilo kao jedino sigurno ulaganje. Hrvatske su banke dobile i nešto depozita iz inozemstva – Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Cijene nekretnina past će do 20 posto
Pristupanjem u EU cijene nekretnina mogle bi se povećati u prosjeku za 9,4 do 19,8 posto

Zamrzavanje plaća, realni pad dohotka građana zbog inflacije, očekivani rast kamata i slaba potražnja već će u proljeće iduće godine sniziti cijene nekretnina za najmanje 15 do 20 posto.

U ovom članku se nameće samo jedan zaključak, CASH IS THE KING !!!

…. da, istovremeno dobijem prospekt od PBZ-a, u kojem pozivaju na akcijsku ponudu stambenih kredita do 31.12…..nema počeka, bez jamaca i depozita..i sada budi ti pametan?!

Za očekivati je sve više takvih akcija kako im plasman istih bude rapidno opadao

Okupljenje Drukera, ups, forumaša…
Vaš link

Prošle godine u PBZ pred kraj godine nisu davali kredite. Ispunili su sve planove u poslovanju i to je to. Ako se to sada dogodi sada će novinari naći sasvim druge razloge zbog čega se to događa. Pred neki dan jedan moj prijatelj podnio u jednoj banci zahtjev za kredit i odmah dobio odobrenje bez ikakvih problema. Znači nije teško do kredita. Neka se novinari ne ljute kad ih prozovem odgovornim za potpirivanje krize vađenjem informacija iz konteksta, ali i mi ulagači moramo živjeti.

@ Abu ali

da nastavim post koji sam ostavila na temi:Tehnička analiza..

Da, strah je najmoćnija emocija i to je razlog zašto se kroz cijelu povijest isti koristi za obuzdavanje masa i i upravljanje istima. Treba puno hrabrosti i odvažnosti da se strahovi pobijede. Samo slobodni ljudi su to u stanju. (Pod slobodnim ljudima smatram samo one ljude koji su 100% odogovorni za svoje djelovanje – nadam se da ćeš se složiti da je takovih malo. Ostala većina je ipak neslobodna i s istima se manipulira više ili manje.)

No, ipak je moguće vršiti utjecaj na vodeće i vršiti osvješćivanje masa. Za to je potrebno malo više slobodnih ljudi te dostupnost kapitala.

Moćni svoju hijerarhiju grade od postanka svijeta. Znanje koje im je potrebno da bi si neprestano osiguravali moć čuvaju za sebe kao zmija noge. Kroz povijest su ulagali mnogo energije za zatiranje znanja kako široke mase se ne bi mogle istima služiti. Oni svoje pripadnike poučavaju u zatvorenim krugovima.

E, pitanje je sada: Što učiniti?

5,90 % za mlade do 40 god.
npr. 100 000 eura, anuitet na 20 god. 710,67 ,na 30 god. anuitet 593,14

otplata 170.000 , odnosno 214.000 kn … to je posel ne kokoši krasti. [wink]

NEKRETNINE, OBAVEZNO ŠTIVO
http://www.seebiz.eu/hr/nekretnine/nekretnine-pad-najjaci-u-dalmaciji%2c-u-zagrebu-sve-jeftiniji-poslovni-prostori,30166.html

Ukoliko niste vidjeli, ima u susjedstvu kopija našeg business.hr… ili je ovaj naš kopija? Hmm…

Vaš link

[cool]

KUĆNI BUDŽET NA KUŠNJI
‘Obrađujemo zemlju i ne bojimo se krize’

Cijene rastu, ali Hrvati i dalje relativno dobro žive. Dio, iako manji, još dobro zarađuje, neki posežu za karticama, a neki za povrćem iz vlastita vrta. Kako će biti za šest mjeseci kad bi, prema najavama stručnjaka, kriza trebala zahvatiti najšire slojeve, to u ovome trenutku nikoga previše ne zanima. Štednja još nije ni u primisli. Dapače, već se planira izdašnji božićni šoping, a o računu će razmišljati kad stigne. Već će se nekako snaći.

Vlada zabranila božićne domjenke i naredila štednju u državnim i javnim tvrtkama

Kartični raj
I dok iz razvijenih i bogatih zemlja u svijetu iz dana u dan stižu vijesti o masovnim otpuštanjima radnika, kako to da Hrvati uopće ne misle na budućnost? Kako je moguće da su Hrvati i dalje uljuljkani u lažan osjećaj sigurnosti?

– Kartica i kredita još uvijek ima koliko građanima treba. Reklamira se život po principu “kupi danas, plati iduće godine” – kaže predsjednica SSSH Ana Knežević.

Kartičnom iskušenju teško je odoljeti, priznaje gospođa Štvanek iz Zagreba.

– Sve kupujem na karticu pa onda platim kad sjedne plaća. Bilo bi super da je to sve. Još sam i deset tisuća kuna u minusu. Da se izvučem iz toga, samo da vidim pozitivnu nulu, trebala bi injekcija od 20 do 30 tisuća kuna – priznaje majka srednjoškolca za kojega, kako sama kaže, novca uvijek mora biti:

– Ne mogu mi odbiti kad mi kaže: “Svi imaju.” Ne želim ga upozoravati da je tata bez posla, to zasad ne treba biti njegova briga.

Njezina ideja obuzdavanja potrošnje je – svim se silama boriti da se šoping obavlja samo jednom kreditnom karticom iako u novčaniku ima pravu lepezu plastičnog novca. Za razliku od nje, brojna obitelj Jušenski iz Jamničke Kiselice kartice ne želi i ne treba. Kupuju isključivo gotovinom, a šest kredita podignuli su kako bi unaprijedili posao. Dio su uredno vratili.

– Trošimo koliko imamo. Na sreću, imamo zemlju i uzgajamo krave pa nam hrana nije problem. Zamislite koliko bi nas stajalo da kupujemo hranu za nas devetero! Sve plaće nam ne bi bile dosta – kaže Slavica Jušenski. Na zimovanje ne idu jer “ne vole”, a ljetuju u vlastitoj vikendici na Jadranu.

Slično živi i tročlana obitelj Veverec – roditelji umirovljenici i odrasli sin. Ljeti u vikendici, zimi – doma.

– “Skresali” smo kave po kafićima, sada ih pijemo samo doma, a umjesto novina, čitamo teletekst. Auto pale dva puta godišnje – kad idu na more i s mora – kaže bračni par Veverec.

Za hranu imaju poseban sistem: Svatko od troje ukućana u zajedničku blagajnu daje po 700 kuna, dok ih u vlastitoj kući muče “samo” režije.

Takav “luksuz” priželjkuje Sandra Regvar. Mlada se Zagorka prije nekoliko mjeseci uselila u podstanarski stan u Zagrebu. Solidna primanja omogućavaju joj da otplaćuje kredit za auto, ali i da tu i tamo pomogne roditeljima. Sprema se na skijanje jer se tomu veseli, ali ide vikendom ili izvan špice sezone.

Auto ide prvi
– Drag mi je moj crveni auto, ali da zaškripi, odrekla bih ga se u trenu – racionalna je Sandra, koja je i izlaske prorijedila pa se s prijateljima druži doma. Iako je sređena, ne pati od skupe odjeće s markom.

Baš je odjeća ono čega se odrekla obitelj Luketić iz Ogulina. Sedmeročlana obitelj godišnje utovi dvije svinje, umjesto na plac s cekerom, idu u vrt s motikom, a kako odjeća i cipele ne rastu u vrtu, na tome maksimalno štede.

Takvih briga nemaju, a i misle da ih neće imati, mlada i uspješna obitelj Dević iz centra Zagreba. Prilično su oštri u osudi psihoze koju siju mediji i politika. Za svoja radna mjesta se ne boje jer smat