FONDOVI
Allianz u Hrvatskoj osniva investicijske fondove
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) izdala je suglasnost za osnivanje društva za upravljanje investicijskim fondovima – Allianz Invest d.o.o..čiji je osnivač Allianz Zagreb d.d., jedno od vodećih osiguravateljnih društava na hrvatskom tržištu.
Nakon registracije, Društvo će i aktivno započeti s radom te će imati dvočlanu Upravu na čelu s predsjednikom Uprave g. Mariom Staroselčićem, dok će drugi član Uprave biti g. Radovan Abramović, menadžeri koji su svoje dosadašnje karijere gradili u AZ fondu te Allianzu Zagreb.
Allianz je u Hrvatskoj već prisutan na tržištu osiguranja te u biznisu mirovinskih fondova kroz partnerstvo s AZ fondom. Osnivanje društva za upravljanje investicijskim fondovima slijedi globalnu strategiju Allianza kao pružatelja različitih financijskih usluga svojim klijentima – od osiguranja, preko upravljanja imovinom (asset management) do bankoosiguranja.
Na odobrenje za početak rada Allianz Investa, predsjednik Uprave Allianza, Boris Galić rekao je: "Procijenili smo da je, bez obzira na sadašnju financijsku krizu, dobro vrijeme za pripremu takvog projekta. Smatramo da ima i da će u budućnosti biti dovoljno klijenata koji će biti spremni prihvatiti rizik ulaganja kakav nose investicijski fondovi. Naši planovi su da u konačnici imamo široki spektar fondova koji će zadovoljiti potrebe za različitim stupnjem rizika ulaganja naših klijenata. Bitno je da to budu što jednostavniji fondovi s jasnim pravilima ulaganja. Nećemo u našim fondovima biti skloni ulaganjima u neregulirana tržišta koja su se sada pokazala najranjivijima. Uvijek ostajemo na liniji Allianza kao kuće koja prvenstveno vodi računa o sigurnosti i stabilnosti. Osnivanjem novog društva za upravljanje investicijskim fondovima pripremamo se sada za prilike koje će se pojaviti u skoroj budućnosti. Redoslijed osnivanja fondova ovisit će u najvećoj mjeri o okolnostima na tržištu".
Od petka ‘Prvi regionalni ekonomski forum CEFTA-e’
ZAGREB – Ante Čičin Šain naglasio je da utjecaj svjetske financijske krize upućuje zemlje CEFTA-e na znatno veću suradnju.
IZVOZ
‘Pravi je trenutak za izvoz na tržište zaljevskih zemalja’
Autor/izvor: Marina Šunjerga
ZAGREB – ‘Ovo je pravi trenutak da se hrvatski izvoz fokusira na zemlje Bliskog Istoka, koje neće biti pogođene financijskom krizom u tolikoj mjeri’, naglasio je Veleposlanik Republike Hrvatske u zemljama Bliskog Istoka, Dražen Margeta, na savjetovanju ‘Mogućnosti poslovanja na tržištima zemalja Bliskog Istoka’.
Razmjena roba između Hrvatske i ovih zemlja u 2007. je iznosila ukupno 330,5 milijuna dolara od čega je hrvatski izvoz iznosio čak 294 milijuna dolara.
Zanimljiv je i podatak da se najveći udio izvoza odnosi na naftna ulja i ulja dobivena iz bitumena, brodove, a u velikom je porastu i izvoz obrađenog drva i gotovih proizvoda drvne industrije.
‘Važno je da Hrvatska izvozi proizvode s dodanom vrijednošću. U velikom je porastu izvoz gotovih proizvoda poput vrata, parketa i prozora, zbog velikih potreba nastalih investicijskim boomom u ovom području’, naglašava Margeta.
Kao tvrtke s najvećim poslovima na tržištu zaljevskih zemalja naveo je INA-u (ZSE:INA-R-A), CROSCO, Geofiziku, Viadukt (ZSE:VDKT-R-A) i Konstruktor inženjering.
Upravo je ta splitska tvrtka prisutna u Kataru na projektu izgradnje industrijskog čvorišta u Dohi, vrijednom 200 milijuna dolara.
‘Trenutno najpropulzivnije tržište je Abu Dhabi, a mi trenutno pregovaramo s najvećim developerom BARWA-om za izvođenje radova na mostu Bahrein’, istaknuo je Marsel Friedl, direktor Sektora za međunarodne projekte u Konstruktoru.
Friedl je naveo niz posebnosti ovog tržišta, poput nužnosti sponzorskih ugovora, krutosti administracije i bankovne politike, ali i nedovoljnog broja stručnjaka u nadzoru, čime često dolazi do teške naplate situacija i mijenjanja projekta ‘u hodu’. Unatoč brojnim preprekama naglasio je da bi se naravno svaka tvrtka povuklas tog tržišta kada na njemu, uz sve izazove, ne bi mogla ostvariti profit.
‘Potrebno je veće jedinstvo nastupa hrvatskih kompanija u sektoru, kao i veći angažman banaka koje nas prate te podrška Vlade, koja u ovim zemljama predstavlja veliku ulogu. O ovom tržištu treba razmišljati sada, dok traje nevjerojatni investicijski boom’, zaključio je Friedl.
Predstavnik organizatora, Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Mate Zmijarević, složio se s ocjenom da je tržište zemalja Bliskog Istoka specifično i teško, ali i bogato kapitalom i resursima, što će im, prema njegovom mišljenju, omogućiti lakše prevladavanje globalne financijske krize.
‘Naše tvrtke imaju tradiciju na ovom tržištu. Građevinska operativa, kada završi našu autocestu imat će izvanrednu referencu s kojom može ići u svijet, naročito na ovo tržište koje buja od radova, posebno na području infrastrukturnih radova’, naglasio je Zmijarević.
Kontroverzna rapperica Lil’ Kim dolazi u Hrvatsku
ZAGREB – Nakon 50 Centa i Snoop Dogga, još jedno zvučno ime američke hip-hop scene održati će koncert u Hrvatskoj.
mjera za prevladavanje financijske krize
Slovenija će izdati obveznice u vrijednosti 1 milijarde eura
Slovenija će uskoro izdati državne obveznice u vrijednosti 1 milijarde eura, što je jedna od mjera za prevladavanje financijske krize, a sredstva za osiguranje likvidnosti u banke će plasirati preko depozita i zajmova, osobito u smjeru manjih banaka, piše u četvrtak ljubljanski list "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu.
Ulagači nezainteresirani, investicijskim fondovima nedostaje novca
Na Zagrebačkoj burzi danas se trgovanje odvija usporeno, budući da su ulagači prilično nezainteresirani, investicijskim fondovima nedostaje novca, a svi traže sigurnije utočište za svoj kapital.
Trenutno Crobex iznosi 2.008 bodova, što je 2,06 posto manje nego jučer. Nalazi se na najnižoj razini od 11. siječnja 2006. godine, kada je iznosi 2.006 bodova. Redovni promet dionicama do 13 sati iznosi je otprilike 27 milijuna kuna. "Trgovanje je usporeno jer su ulagači prilično nezainteresirani, investicijski fondovi raspolažu s malo novca, i svi traže sigurnija utočišta za novac uslijed globalne velike neizvjesnosti", opisuje situaciju na domaćoj burzi Diana Knezović, brokerica i investicijska savjetnica u Ilirika vrijednosnim papirima.
Dodaje kako svugdje u svijetu na burzama ulagači u zadnje vrijeme imaju veliku averziju prema riziku, i povlače svoj kapital.Na europskim burzama cijene dionica trenutno se kreću raznoliko, pa je londonski Ftse indeks u minusu 1,2 posto, a frankfurtski DAX i pariški CAC u blagom plusu. Svega šest izdanja do sada je na domaćem tržištu ostvarilo milijunske promete. Najlikvidnija je dionica T-HT-a, s prometom od 6,8 milijuna kuna, i padom cijene za 1,77 posto, na 216 kuna.
Slijedi je dionica Atlantska plovidba, s prometom od gotovo četiri milijuna kuna, i padom cijene za 4,5 posto, na 790 kuna.Dionicama Ingre i Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) ostvareno je nešto više od dva milijuna kuna prometa. Pritom je dionica Ingre u minusu 2,74 posto, na 112 kuna, a dionica IGH-a 1,94 posto, na 6.001 kunu.Među nalikvidnijima još su dionica Dalekovoda, koja bilježi pad cijene za 2,82 posto, na 496 kuna te dionica Ericssona Nikole Tesle, s padom cijene za 2,25 posto, na 1.200 kuna. Obje dionice ostvarile su promet iznad milijun kuna.
Nešto izraženiji minus, od 7,34 posto, bilježi dionica Ine, kojom se trguje po 1.438 kuna. Dodatan pritisak na pad cijene dionice Ine, osim općeg raspoloženja na burzi, jest i potonuće cijene nafte na svjetskim tržištima s rekordnih srpanjskih razina od 147 dolara na ispod 55 dolara za barel, kaže Knezović. Veći minus bilježi i dionica kutinske Petrokemija, za 7,13 posto, na 147 kuna."Pitanje oporavka burze vezano je uz pitanje likvidnosti. S obzirom na financijsku krizu u svijetu, raspoloživost novca trenutno je upitna", zaključuje Knezović. (H)
Kerum kupio vilu od 60 milijuna: Kriza je, stežu se remeni!
Željko Kerum, splitski poduzetnik i tamošnji gradonačelnički kandidat, ovih dana nije pretjerano raspoložen za razgovor s medijima. Kriza je, kaže, a novinari ga "dave" pitanjima o luksuznoj vili koju je kupio.
Nezadovoljni građani opkolili Gradsko poglavarstvo
Živi krug stvorio se danas oko Gradskog poglavarstva u Zagrebu, a 300-tinjak građana još je jednom pokazalo svoje nezadovoljstvo zbog Horvatinčićeve rampe u Varšavskoj ulici.
Čačić o zamrzavanju plaća: Stvarno, ima se što zalediti!
Čelnik HNS-a Radimir Čačić izjavio je danas, kritizirajući Vladin prijedlog mjera za prevladavanje posljedica gospodarske krize, kako Hrvatskoj jedino može pomoći odlazak sadašnje Vlade, te rekao kako HNS neće podržati najavljene mjere.
HUS predlaže donošenje Zakona o osobnom bankrotu
ZAGREB – Hrvatska udruga sindikata predstavlja inicijativu kako bi se oko 15 tisuća pojedinaca koji su trenutno u dugovima dala "druga šansa".
KOMENTAR MJERA
Čačić:Vlada treba otići, ali neće
Autor/izvor: Martina Čizmić
ZAGREB – Vrijeme blefa i prodaje političke priče iza nas je, a nesposobnost premijera i vlade dolazi na naplatu, rekao je Čačić.
"Do sada je Vlada jedino uspjela dokazati da su sve svoje neuspjeha i propuste spremni spremiti pod tepih", rekao je ogorčeni Čačić.
Istaknuo je kako je vlada gospodarsku krizu u svijetu iskoristila da teret svojih promašaja prebaci na leđa građana, a istovremeno zadrži nesposobne ljude. Kao najprimitivnije posezanje u džep građana istaknuo je najavljenu zdravstvenu reformu. "Sve što je u zdravstvu profitabilno gura se u privatne ruke", rekao je Čačić.
Dodao je kako je očuvanje neprofitabilnih projekata poput Pelješkog mosta i "izgradnje autoceste do svog rodnog sela", a s druge strane zamrzavanje plaća upravo obrnuto od "new deala".
"Zato predlažem da vlada ne zaledi plaće već postigne konsenzus prema kojem će se plaće vezati na rast BDP-a i produktivnost. Da se postigne snažna nezavisnost poreznog sustava i hitno uvede porez na imovinu, kojim bi se ujedno odgovorilo i na kriminal. Višak koji bi se mogao naći u budžetu od preplaćenih kapitalnih investicija, a radi se o oko 6 milijardi kuna prebaci na tržište kapitala kroz ulazak države na to tržište", predložio je Čačić.
Osvrnuo se i na najavljenu privatizaciju brodogradilišta. Rekao je kako Europska unija nikada nije inzistirala da se brodogradilišta privatiziraju, kako to vlada prikazuje, već da se ukinu subvencije tim brodogradilištima.
"Treba provesti restrukturiranje brodogradilišta. Smanjiti kapacitete za 40 posto, a povećati produktivnost za 50 posto, te otvoriti mogućnosti za kapitalne investicije u brodogradilišta", rekao je Čačić.
Na novinarsko pitanje o zamrzavanju plaća i u privatnom sektoru, Čačić je odgovorio da su to "bedastoće".
"Država ne može zalediti plaće u privatnom sektoru, ali može u dogovoru sa socijalnim partnerima uvesti neke mjere koje mogu suspendirati druge dogovore", rekao je.
Na kraju je ponovio kako "ako premijer išta zna, zna prodavati maglu".
"Kriza u Europi i svijetu nije mala, ozbiljna je, ali je ona u Hrvatskoj puno manja. No, premijeru odgovara strah i sindrom krda", zaključio je Čačić. [thumbsup] [smiley] [wink]