Dok je imovina OIF-ova nesmiljeno padala, mafijaš Samodol to je objašnjavo panikom malih ulagača koji povlače svoja sredstva i tako tupio oštricu napada na sebe. U to su vrijeme za pad imovine OIF-ova zaslužni uz pad vrijednosti dionica bili i MIF-ovi koji su radikalno povlačili lovu iz OIF-va sa samo jednim ciljem, totalno obezvrijeđivanje OIF-ova i malih ulagača.

Danas kad je unatoč mjesečnim silnim uplatama u MIF-ove njihova imovina pala otkriva se pravi uzrok, "pad vrijednosti dionica". I to je napokon točno!!!

Sve ovo govori kako je udruženoj organizaciji Samodol-MIF-ovi, koji po nijednoj osnovi ne mogu djelovati udruženo, cilj bio širenje panike među malim udjelničarima OIF-ova, rušenje tržišta i uništenje OIF-ova.
Sve kako bi MIF-ovi imali ovo što imaju danas, poklon cijene.

Naravno, žrtve su mali hrvatići, koji proživljavaju još jednu izdaju iz svojih redova.

Gledajući iz druge perspektive, boli OIF-ove ona stvar za male Hrvatiće!

– Raiffeisen Invest d.o.o.,ukupan prihod = 98,8 mil. kn, dobit nakon oporezivanja = 55,4 mil. kn
– Aureus Invest d.o.o., ukupan prihod = 51,6 mil kn, dobit nakon oporezivanja = 31,9 mil. kn
– PBZ Invest d.o.o., ukupan prihod = 133,8 mil. kn, dobit nakon oporezivanja = 59,5 mil. kn
– ZB Invest d.o.o., ukupan prihod = 151,2 mil. kn, dobit nakon oporezivanja = 41,0 mil. kn
itd.

http://www.superobamaworld.com/

lol ….

ajd zamislite superkenjader game…

Premješteno iz teme: ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

Premješteno iz teme: ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

U kojem si ti filmu i o kojem kamenju ti pričaš, malo bolje čitaj postove i tko ih piše,
nisam ja kriv što ste u atpl ulazili na 3000 pa opet na 2000kn. pa vam sada svaki post
koji ne govori o tome kako je atpl podcijenjena smeta, sorry, uskoro će ona na 600 pa
si dokupom smanji prosječnu cijenu i svoju frustraciju [cool]

Premješteno iz teme: ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

U kojem si ti filmu i o kojem kamenju ti pričaš, malo bolje čitaj postove i tko ih piše,
nisam ja kriv što ste u atpl ulazili na 3000 pa opet na 2000kn. pa vam sada svaki post
koji ne govori o tome kako je atpl podcijenjena smeta, sorry, uskoro će ona na 600 pa
si dokupom smanji prosječnu cijenu i svoju frustraciju [cool]

[/quote]
pametnjakovicu
ak si bio prisutan na ovoj temi dulje vidio bi kad su bili moji dokupi…
i sam ti cekaj..
Frustriran je onaj ko u par sati (minuta) rokne na istoj temi 5 postova sa drukom prema dolje,
cini mi se da si ti taj koji je na tim razinama ulazio pa morao na kraju prodat pa sad zeli svima da padne da si bar nekaj povrati!!!!
nije te mama ucila da se neigras sa vatrom? [wink]

Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize

Ako Crobex dozivi ono sto pokazuje analiza za Svedsku burzu, onda moze narednih 5-10 dana biti privremenog rasta (do ca 10%).

Posle toga nameravam biti 100% likvidan…i velika opreznost za moguc ! "veliki pad"

Sretno

Ps

Moguce targete za crobex mogu drugi izracunat

[/quote]

Mislim da ti je slaba analiza.

Kad bih smio napisati samo u kakvom se vrtlogu svijet nalazi i koje se tu igre igraju na stetu mase.

Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize

Pa tko ti brani, napiši.

ANALIZA
Health Consumer Powerhouse: Hrvatska na zdravstvenom dnu Europe
Autor/izvor: SEEbiz
BRUXELLES – Na europskoj ljestvici sustava zdravstvene skrbi Hrvatska je ove godine zauzela mjesto pri samom dnu, ispred Makedonije i Latvije, objavio je u četvrtak Health Consumer Powerhouse (HCP), švedska organizacija za analizu i informacije o zdravstvenoj skrbi.

HCP ima sjedište u Stockholmu i Bruxellesu i od 2005. godine objavljuje Index korisnika zdravstvenih usluga (EHCI) u europskim zemljama, a ove godine prvi put su uključene dvije kandidatske zemlje, Hrvatska i Makedonija. Osim 27 zemalja članica EU-a obuhvaćene su još Švicarska i Norveška.

U šest kategorija prema 34 indikatora, Hrvatska je od tisuću mogućih bodova dobila 464 i zauzela 29. mjesto, ispred Makedonije i posljednje Latvije. Na čelu ljestvice nalazi se Nizozemska s 839 bodova, zatim slijede Austrija, Luksemburg i Švedska. Tih šest kategorija su prava i obaviještenost pacijenata, e-zdravlje, vrijeme čekanja na liječenje, ishodi, raspon i dostupnost medicinskih usluga.

U analizi se navodi da su Hrvatska i Makedonija prvi put uvrštene u EHCI i da je njihov rezultat možda podcijenjen zbog manjeg sudjelovanja u prikupljanju podataka koje pokreće EU. Tako primjerice nema podataka o vremenu čekanja pacijenata i dostupnosti lijekova.

"Hrvatska pokazuje dobre rezultate u kategoriji ‘Prava i obaviještenost pacijenata’, najvjerojatnije zbog dobre zakonodavne podloge u odnosu na poziciju pacijenata u sustavu zdravstvene skrbi. Poredak na ljestvici bio bi vjerojatno puno bolji kada bi statistike za vrijeme čekanja i za lijekove bile dostupne", kaže Arne Bjeornberg, direktor istraživanja EHCI-a.

U dokumentu se navodi da uvrštenje Hrvatske u EHCI 2008. ne bi bilo moguće bez pomoći Ane Stavljenić Rukavine, nekadašnje ministrice zdravstva.

Predsjednik HCP-a Johan Hjertqvist ističe da pred Hrvatskom "stoji puno posla ako želi dostići standard zdravstvene skrbi Europske unije. Puno treba raditi na poboljšanju izravnog pristupa specijalistima i rezultatima, te treba osigurati dostupnost podataka koji se odnose na sustav zdravstvene skrbi".

REGIJA
Kupovna moć Crnogoraca među najlošijima, Slovenci najbogatiji
Autor/izvor: SEEbiz / Mina
NURNBERG – Crna Gora je, prema kupovnoj moći stanovništva, zauzela 35. mjesto na listi koja obuhvata 41 evropsku zemlju. Crna Gora je istu poziciju zauzela i u prošlogodišnjem istraživanju.

Prema istraživanju njemačke agencije GfK, građaninu Crne Gore, godišnje je za potrošnju na raspolaganju nepuno 2,6 hiljada eura, dok je europski prosjek 12,5 hiljada eura.

Prema istraživanju kupovne moći Evrope za ovu i narednu godinu, iza Crne Gore je Bosna i Hercegovina (BiH), čiji građani prosječno raspolažu sa 2,33 hiljade eura, kao i Makedonija sa 2,2 hiljade eura.

Iza Crne Gore su i Bjelorusija, Albanija, Ukrajina, dok je Moldavija sa kupovnom moći od 788 eura po stanovniku, najsiromašnija evropska država.

Srbija je dva mjesta ispred Crne Gore, sa oko tri hiljade eura kupovne moći po stanovniku, dok je Hrvatska sa 4,76 hiljade eura na 30. mjestu.

Kupovna moć slovenačkog građanina je 9,9 hiljada eura, zbog čega je Slovenija na 21. mjestu.

Najveću kupovnu moć u Evropi ima građanin minijaturne knjaževine Lihtenštajn, koji raspolaže sa 44,85 hiljada eura.

Slijede Luksemburg i Švajcarska, sa 28,2 i 26,8 hiljada eura, dok je Velika Britanija prvi put ispala iz kruga deset vodećih zemalja. Ona je zauzela 11. poziciju sa 18,58 hiljada eura kupovne moći po stanovniku.

Island je sa četvrtog pao na sedmo mjesto, sa 21,2 hiljade eura kupovne moći po stanovniku.

Njegovo mjesto zauzela je Norveška koja je svoj rejting poboljšala za jednu poziciju u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Kupovna moć Norveškog građanina iznosi preko 25 hiljada eura.

Na petom mjestu je Irska sa 22,54 hiljade eura, a na šestom Danska sa 21,67 hiljada. Austrija je deveta sa 20 hiljada eura, a Francuska deseta sa 19,53 hiljade eura kupovne moći po stanovniku.

OCJENE
Rohatinski: Zamrzavanje plaća više nego opravdano
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Otklanjanje proračunskog deficita i s tim povezano zamrzavanje plaća u postojećim je okolnostima više nego potrebno i opravdano, a ako se problemi zdravstva rješavaju poskupljenjem cigareta i participacija važno je da ne rastu cijene ostalih proizvoda i usluga iz nadležnosti države i lokalnih vlasti da bi inflacija bila ekonomski i socijalno podnošljiva, smatra guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.

Upitan za komentar mjera koje predlaže Vlada, guverner središnje banke je napomenuo kako je već u više prigoda istaknuto da Hrvatska narodna banka smatra da je za očuvanje makroekonomske stabilnosti i održiv gospodarski rast izuzetno važno usklađeno djelovanje svih aktera u svim segmentima gospodarske i novčane politike. To, ističe, postaje još važnije u situaciji kad se neriješeni domaći problemi potenciraju učincima krize svjetskih razmjera. U tom kontekstu, otklanjanje proračunskog deficita, te s tim povezano zamrzavanje plaća, u postojećim je okolnostima više nego potrebno i opravdano, smatra guverner.

S druge strane, napominje, očito je da rješavanje problema u zdravstvu traži dodatne prihode. No, nesporno je i to da podizanje cijena cigareta i participacija utječe i na inflaciju. Da bi učinak tih mjera bio prihvatljiv, odnosno da bi opća stopa inflacije bila ekonomski i socijalno podnošljiva, veoma je važno da ne rastu cijene ostalih proizvoda i usluga koje su u nadležnosti države i lokalnih vlasti, zaključuje guverner HNB-a.