OŠTAR PAD
Wall Street: Najveći postizborni pesimizam u povijesti
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
NEW YORK – Više od 5 posto potonuli su u srijedu vodeći indeksi na Wall Streetu jer je novi val loših gospodarskih podataka podsjetio ulagače koliki problemi stoje pred budućom američkom vladom predsjednika Baracka Obame.
Dow Jones indeks potonuo je 486 bodova ili 5,05 posto, na 9.139 bodova, dok je S&P indeks izgubio 5,27 posto, zaronivši na 952 boda. Nasdaq indeks pao je, pak, 5,53 posto, na 1.681 bod. Nakon rekordnog skoka na sam dan izbora od 3 posto, cijene dionica potonule su više od 5 posto, što je njihov najveći pad ikada zabilježen dan nakon predsjedničkih izbora.
Prema podacima agencije za zapošljavanje ADP, u listopadu je bez posla u SAD-u ostalo 157.000 osoba, najviše u posljednjih šest godina, dok su analitičari očekivali pad zaposlenosti za 100.000. Izvješće Instituta za menadžment nabave pokazalo je, pak, snažan pad aktivnosti u uslužnom sektoru. U listopadu je indeks tog instituta pao s rujanskih 50,2 na 44,4 boda, dok su analitičari očekivali blaži pad na 47,5 bodova. Kretanje tog indeksa ispod razine od 50 bodova ukazuje na pad aktivnosti.
"Ovi podaci vratili su nas u realnost. I dalje raste nezaposlenost, a potrošnja stanovništva pada na tako niske razine da će ovogodišnja blagdanska potrošnja vjerojatno biti jedna od najgorih. Premda je puno entuzijazma i uzbuđenja nakon izbora novog predsjednika, malo je vjerojatno da će Obama moći nešto brzo promijeniti", kaže Dean Barber, predsjednik investicijske tvrtke Barber Financial Group.
Nagovještaji duboke recesije uzdrmali su jučer sve sektore, od industrijskog i građevinskog, preko financijskog i trgovačkog, do energetskog. Svih 30 dionica, sadržanih u Dow Jones indeksu, izgubilo je na vrijednosti.
S obzirom na najave nove pooštrene regulacije financijskog sektora, snažno su jučer pale dionice banaka. Tako je dionica Morgan Stanleya pojeftinila gotovo 10 posto, Bank of America više od 11 posto, Citigroupa 14 posto… Zbog toga je S&P indeks financijskog sektora potonuo 8,8 posto.
svjetski indeksi opet tonu
Na Wall Streetu rekordan pad dan nakon predsjedničkih izbora
Na Wall Streetu rekordan pad dan nakon predsjedničkih izbora
Više od 5 posto potonuli su u srijedu vodeći indeksi na Wall Streetu jer je novi val loših gospodarskih podataka podsjetio ulagače koliki problemi stoje pred budućom američkom vladom predsjednika Baracka Obame.
Na Zagrebačkoj burzi splasnula euforija
Na Zagrebačkoj burzi splasnula euforija
Nakon jučerašnje eksplozije i porasta cijena velikog broja dionica, domaće tržište kapitala danas je ponovno zapalo u svojevrsnu apatiju. Crobex je pao za 3,56 posto, na zaključnih 2.313 boda uz ukupan promet od 63 milijuna kuna.
SATELITSKI RAČUN
Hrvatska od turizma ostvaruje upola manje nego što se mislilo
Hrvatska od turizma ostvaruje upola manje nego što se mislilo
Lider u novom broju donosi ekskluzivnu priču o realnim prihodima RH od turizma. Do sada se objavljivalo da udio te industrije u ukupnom BDP-u Hrvatske iznosi 22 posto, no Eksperimentalni satelitski račun za 2005. pokazao je da je taj udjel duplo manji.
Vukovarska industrija obuće izlazi iz stagnacije
Borovo se odriče svih trgovina izvan Hrvatske koje može prodati
Borovo se odriče svih trgovina izvan Hrvatske koje može prodati
Strategija razvoja koju je postavila Uprava temelji se na izgradnji budućnosti na vlastitim brendovima, obnovi i redizajnu trgovačke mreže te prodaji imovine izvan Hrvatske i aktiviranju neiskorištenog zemljišta u Vukovaru
Piše: Matilda Bačelić
matilda.bacelic@liderpress.hr
Foto: Željko Jelenski
Moram dovesti ovdje i svoje sinove da vide u kakvim se uvjetima može napraviti dobra cipela, rekao je šokirani talijanski partner vukovarskog Borova došavši u nedavni posjet, prepričavaju nam domaćini vodeći nas tvorničkim hodnicima nekad ogromnih industrijskih objekata koji danas uglavnom zjape prazni i razrušeni. I dijelovi koji su se ‘skucali’ za proizvodnju i u kojima svakodnevno, često bez osnovnih uvjeta, radi šestotinjak ljudi ne odaju mnogo bolji dojam. U kompleksu Borova na oko 70 hektara zemljišta prije rata je radilo 17 tisuća ljudi (od ukupno 23 tisuće zaposlenih) u više od 90 različitih djelatnosti. Borovo je bilo grad u gradu, kako je i zamislio slavni češki proizvođač obuće Bata početkom tridesetih godina udarivši temelje izuzetno dobro organiziranom industrijskom kompleksu smještenom uz desnu obalu Dunava. U bivšoj je državi bilo drugo najveće poduzeće, iza Ine. Danas izgleda kao mjesto na kojem je vrijeme stalo ili u najbolju ruku kao muzej rata. Iako je rat i službeno završio prije deset godina, Borovo je još prije simbol stravičnih ratnih razaranja nego industrije. Dovoljno je reći da je današnje Borovo svega četiri posto nekadašnjeg, a ratna je šteta procijenjena na više od 300 milijuna eura. Ipak, na ostacima ostataka čitavo vrijeme od kraja rata tinja proizvodnja kožnate i gumene obuće, a obnova proizvodnih pogona koja upravo traje i planovi novih ulaganja daju nadu u oporavak, opstanak, a možda i dostizanje dijela nekadašnje slave.
Prizivanje privatizacije bez strateškog partnera
Iako u HFP-u ne znaju kada bi se moglo krenuti u privatizaciju Borova, u krugu tvornice se šuška da je privatizacija pred vratima. Uprava za taj trenutak priprema program radničkog dioničarstva koji bi uključivao sadašnje zaposlenike Borova. Problem koji bi se mogao pojaviti jest loše imovinsko stanje tih radnika pa je pitanje koliki bi bio odaziv za kupnju dionica.
– Ako se smanji temeljni kapital i cijena dionice bude prihvatljiva, interes će biti velik – kaže Vulić.
Doduše, kada bi radnici imali predstavnika u NO-u i bolju komunikaciju s Upravom, dodaje Vulić, mogli bi napraviti zajednički program. U svakom slučaju, ni jedni ni drugi ne žele da ih, odnosno njihove trgovine, kupi neki ‘strateški partner’ za jednu kunu.
Oslonac na srednji cjenovni segment
Danas se Borovo d.d., još uvijek u 100-postotnom vlasništvu države, sastoji od sedam proizvodnih, trgovačkih i uslužnih poduzeća i funkcionira kao holding kojim upravlja Borovo-Poslovni centar, koji je osnovan 1992. godine s namjenom da preuzme ulogu matičnoga društva u godinama progonstva. Ako nigdje drugdje, optimizam vlada u uredu direktora Mirka Ćavare, dugogodišnjega borovskoga kadra koji je kormilo Borova preuzeo 2005. godine. Naime, nakon godina stagnacije u Borovo je počeo pritjecati neki novac, a to je najvažnije da se stvari počnu ‘događati’. Lista prioriteta je duga – zamjena stare tehnologije, ulaganje u brend, obnova proizvodnih prostora, prodavaonica… Strategija razvoja koju je postavila Uprava temelji se na tri ključne točke – revitalizaciji brenda Borovo i gradnji budućnosti na vlastitim brendovima, obnovi i redizajnu trgovačke mreže te aktiviranju trenutačno nefunkcionirajućega kapitala, odnosno prodaji imovine u nekim bivšim republikama i aktiviranju neiskorištenog zemljišta u Vukovaru. Sadašnja proizvodnja u Borovu u ovoj će godini dosegnuti razinu od oko 250 tisuća pari kožnate obuće, 200 tisuća pari gumene i gumeno-platnene obuće te 1,5 milijuna metara industrijs
Matanić: Likvidacija Pukanića naručena je iz Zagreba
Robert Matanić, osumnjičeni za atentat na Ivu Pukanića, u svom iskazu policiji navodno je rekao kako je likvidacija naručena iz Zagreba.
Azija izbrisala sav rast, europske burze čeka negativan trend
Nakon novih podataka koji navješćuju duboku i dugu recesiju američkog gospodarstva azijske burze potonule su jutros između 3 i 7 posto, a europske središnje banke našle su se pod snažnim pritiskom da smanje kamatne stope.
Ukrajinski oligarsi izgubili imovinu u vrijednosti državnog proračuna
Ukrajinski oligarsi izgubili imovinu u vrijednosti državnog proračuna
Oligarsi smatraju da spasonosnim MMF-ovim kreditom od 16,5 milijardi dolara treba potaknuti domaće građevinarstvo i metalurgiju premda se procjenjuje da ta svota neće biti ni izdaleka dovoljna za svladavanje sadašnje krize u Ukrajini
Piše: Branko Vlahović
Ukrajinski milijarderi, vlasnici najvećih kompanija, u posljednja su dva mjeseca u praksi shvatili zašto profesori uče biznismene početnike da se sva jaja ne stavljaju u istu košaru. U velikoj financijskoj, ali i široj ekonomsko-političkoj krizi u kojoj se nalazi Ukrajina, tamošnji su oligarsi izgubili otprilike 130 milijardi hrivnji ili 21 milijardu dolara, što je vrijednost cijelog državnog proračuna. Samo su u posljednjem tjednu izgubili više od 20 posto vrijednosti imovine svojih metalurških kombinata. Predviđa se da će do kraja godine gubitak biti i 90 posto njihove vrijednosti.
Koliko je duboka i snažna kriza u Ukrajini, dokaz je što su tamošnji metalurzi morali radikalno smanjiti proizvodnju zbog pada potražnje njihovih proizvoda u Europi. Velika je vjerojatnost da će tisuće radnika do kraja godine ostati bez posla, a ako se kriza nastavi, u Ukrajini će se pojaviti vojska nezaposlenih koja može iskaliti bijes na državne čelnike koji su se posljednjih mjeseci međusobno nadmudrivali. U ratu predsjednika Viktora Juščenka i premijerke Julije
Timošenko izgubljeno je dragocjeno vrijeme za traženje izlaza iz krize.
Bez obzira na to hoće li se do kraja ove godine održati parlamentarni izbori, ekonomisti, ali i vlasnici velikih kompanija, očekuju da će najgore posljedice krize nastupiti tek 2009. Prognoze su da će se ukrajinski izvoz u Evropu smanjiti 40 posto, što će automatski izazvati recesiju. U dramatičnoj su situaciji ne samo metalci i rudari nego i ukrajinski građevinari, koji su na granici kolapsa, a očekuje se i osjetni pad ukrajinske valute u odnosu na dolar.
Paket antikriznih zakona
Prošli je tjedan ukrajinski parlament prihvatio paket antikriznih zakona koje je predložio predsjednik Viktor Juščenko. Očekuje se da će Međunarodni monetarni fond Ukrajini dati stabilizacijski kredit od 16,5 milijardi dolara. U Kijevu kažu da je riječ o povoljnom kreditu na 15 godina s četiri posto kamata uz pomoć kojega će Ukrajina stvoriti svoj stabilizacijski fond i poduprijeti bankarski sustav. Država će jamčiti i uloge građana u ukrajinskim bankama, a carine
na uvoznu robu povećat će se 20 posto.
Većinu deviznog priljeva Ukrajina je ostvarivala od prodaje metala i kemijske industrije, pa je manji izvoz itekako utjecao na proračun u kojem se nazire velika rupa. Primjerice, Iljiči, mariupoljskom metalurškom kombinatu, od početka godine do sada vrijednost dionica na burzi pala je čak 82 posto. Cijena metala koji proizvodi taj golemi kombinat na svjetskom je tržištu pala 50 posto, što je automatski utjecalo i na cijenu dionica. Glavni direktor metalurškog kombinata u Mariupolju Vladimir Bojko kaže da taj div sada posluje s gubitkom, koji se samo za listopad procjenjuje na 41 milijun dolara. Bojko tvrdi da u ovom trenutku ne vidi izlaz za metalurge u Ukrajini jer je situacija loša u svim metalurškim kombinatima u toj zemlji – u Krivom Rogu, Zaporožju, Donjecku u
Alčevsku i Makejevki. Stotine tisuća ljudi moglo bi se naći na ulici, upozorava taj ugledni direktor i dugogodišnji član ukrajinskog parlamenta. Koliko je u pravu, govore i podaci da je kombinat u Mariupolju obustavio proizvodnju potkraj listopada, da je velika željezara Dnjepropetrovskstal zaustavila pet od ukupno osam svojih peći, a metalurške kompanije Azovstal i Donjecki radikalno su smanjile proizvodnju.
Milijarde izgubljene u nekoliko dana
Najveće gubitke ima Rinat Ahmatov, kojeg je prije nekoliko mjeseci Forbes prolasio najbogatijim čovjekom Istočne Europe procijenivši njegovu imovinu na 31,1 milijardu dolara. Njegova najvažnija imovina Azovstal za s
FT: Kako će Sanader odgovoriti na snažan udar recesije?
Dok je autobomba prosula "prljavo rublje" ulicama srednjoeuropskog Zagreba, premijer Ivo Sanader bori se s pitanjima o svom osobnom bogatstvu i tjeskobom koju svuda izaziva svjetska financijska kriza, piše u analizi hrvatskih aspiracija prema EU ugledni Finacial Times.
LOŠE VIJESTI
MMF: Svijet u 2009. očekuje globalna recesija
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
WASHINGTON – Međunarodni monetarni fond (MMF) u četvrtak je snizio svoje procjene za globalno gospodarstvo suočeno s intenziviranjem kreditne krize, te predviđa da će u 2009. nastupiti globalna recesija.
U svojim ažuriranim Svjetskim gospodarskim prognozama MMF je danas objavio da će globalni rast u 2009. usporiti na 2,2 posto, nasuprot u listopadu prognoziranom rastu od 3,0 posto. Stopa globalnog gospodarskog rasta manja od 3,0 posto smatra se globalnom recesijom.
SAD, najveće svjetsko gospodarstvo, u idućoj će godini zabilježiti pad aktivnosti za 0,7 posto a gospodarstvo eurozone za 0,5 posto. Ranije je MMF očekivao rast gospodarskih aktivnosti u SAD-u u 2009. od 0,1 posto, a u eurozoni za 0,2 posto. Razvijena gospodarstva u cjelini smanjit će se za 0,3 posto, prema ranije očekivanom rastu od 0,5 posto.
Nasuprot njima, gospodarstva u razvoju i nastajanju nastavit će predvoditi rast u svijetu, uz stopu rasta od 5,1 posto. To ipak predstavlja usporavanje u odnosu na 6,1 posto prognoziranih u listopadskom izvješću. Globalna financijska kriza ozbiljno je pogodila dostupnost kredita diljem svijeta, snizivši potrošnju u bogatim zemljama svijeta i ograničivši siromašnim zemljama pristup stranim ulaganjima.
"Posrijedi je oštro pogoršanje uvjeta kreditiranja zemljama u razvoju", izajvio je glavni MMF-ov ekonomist Olivier Blanchard.
MMF predviđa i oštro usporavanje rasta gospodarstava istočne Europe u 2009., s ranije procijenjenih 3,4 na 2,5 posto, te Rusije i njezinih susjeda, s 5,5 na 3,5 posto.
Hoće li boja kože Obamu koštati života?
Zbog preopterećenja pala web stranica Ku Klux Klana
Barack Obama
‘Naša službena stranica (kkk.bz) prolazi tehničke poteškoće zbog prevelikog broja posjeta (posjećenost se mijenja iz sata u sat). Molimo vas, posjetite neke naše druge web stranice i pogledajte informacije na njima… Hvala… I nastavite pokušavati", nepismena je obavijest koja je istaknuta na pomoćnoj stranici Ku Klux Klana, kkk.com, prenosi portal index.hr