Imaš u Skypeu usera koji se zove Skype test call. On će ti se sigurno javiti i uvjeriti te da ti Skype radi

Je tko čitao članak na 12.str.? Manipulacije na burzi pomoću Wikipedije?
O Naked short sale-u?
Koji su to luđaci.

Strauss-Kahn se ispričao zbog "pogrešne procjene"
WASHINGTON – Strauss-Kahn je izrazio uvjerenje da u toj aferi nije zloupotrijebio položaj i uputio ispriku svojoj obitelji i radnici s kojom je bio u vezi.

CB Richard Ellis: Investicije u nekretnine u regiji smanjene 14%
ZAGREB – Opseg ulaganja u Hrvatsku iz prve polovine 2008. od 199 milijuna eura za tri sklopljena posla već je za 61% veći

POKAZATELJI
Hrvatska najvažniji trgovinski partner BiH
Autor/izvor: Saida Mustajbegović
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je u septembru ostvarila izvoz od 616,6 miliona KM i uvoz od 1,475 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. U okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u tom mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 41,8 posto.

U periodu januar-septembar ostvaren je izvoz od 5,147 milijardi KM, što je za 16,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 12,337 milijardi KM, što je za 22,3 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Također, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 41,7 posto, dok je trgovinski deficit bio 7,189 milijardi KM.

U devet mjeseci najviše se izvozilo u Hrvatsku u vrijednosti 874,1 milion KM, što je 17 posto od ukupno ostvarenog izvoza i Srbiju u vrijednosti 695,2 miliona KM, odnosno 13,5 posto od ukupno ostvarenog izvoza. Istovremeno, najviše se i uvozilo iz Hrvatske u vrijednosti 2,196 milijardi KM, što je 17,8 posto od ukupno ostvarenog uvoza i Srbije u vrijednosti 1,291 milijarde KM, odnosno 10,5 posto od ukupno ostvarenog uvoza.

Najveće učešće u izvozu u devet mjeseci ostvareno je u sektoru obični metali i proizvodi od običnih metala s ukupnom vrijednošću 1,435 milijardi KM, što iznosi 27,9 posto od ukupnog izvoza, dok je najveće učešće u uvozu ostvareno u sektoru mineralne tvari s ukupnom vrijednošću 2,146 milijardi KM, što iznosi 17,4 posto od ukupnog uvoza.

Knjiga
Gospođa tužiteljica: Hrvati možda ipak nisu podli kurvini sinovi?
Autor/izvor: Ivan Hrstić
ZAGREB – Knjiga bivše tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte "Gospođa tužiteljica – suočavanje s najtežim ratnim zločinima i kulturom nekažnjivosti" predstavljena je na hrvatskom jeziku u izdanju zagrebačkog nakladnika Profil, O knjizi su na mini panel diskusiji uz Ivana Zvonimira Čička, moderatora i autora predgovora hrvatskog izdanja, govorili i Nataša Kandić, izvršnaravnateljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Anto Nobilo, odvjetnik te bivša glasnogovornica Haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann i urednik knjige Drago Glamuzina.

Anto Nobilo je citirao niz netočnosti u navodima del Ponte i ustvrdio da je cijela knjiga napisana kako bi opravdala njezin neuspjeh te kako bi na ovaj način redizajnirala svoj lik i djelo.

"Za razliku od Del Pontinih prijatelja Ivana Zvonimira Čička, Nataše Kandić i Florence Hartmann, smatram da se Del Ponte ne služi činjenicama niti govori istinu," kaže Nobilo, potkrijepivši to primjerom u kojem se del Ponte kao izvorom za zločine u Ahmićima služila izvješćem hrvatskoga MUP-a, nastalim tek nakon 2000. Ona tvrdi da su pojedina izvješća koja su joj poslana bila prekrojena od strane hrvatskih obavještajnih službi, iako je uobičajeno, napominje Nobilo, da se iz takvih izvješća izbacuju sve reference na izvore podataka, kao što to, uostalom, radi i sam Tribunal.

Nobilo je objavio daje on odmah nakon promjene vlasti u Hrvatskoj 2000. i otvaranja tajnih arhiva ponudio Carli Del Ponte nagodbu: 10 godina kazne za Blaškića, čime bi se “sačuvao obraz tužiteljstva”. Del Ponte to nije prihvatila, pa je sud nakon četiri godine žalbenog postupka osudio Blaškića na devet i pol godina i odmah ga pustio na slobodu. No, zbog njezinih otezanja, kaže Nobilo, Blaškić je na koncu ostao četiri godine dulje u zatvoru.

"Ne može se imati samo jedno viđenje rada Tribunala… a u knjizi je riječ o osobnom pristupu i viđenju Carle del Ponte," smatra Florence Hartmann, koja ističe da ‘treba pisati knjige o međunarodnoj pravdi, jer je uz slobodno kretanje najvažnija sloboda riječi’.

Urednik knjige Drago Glamuzina također ukazuje na to da su najveću prašinu podigli upravo intimni stavovi i viđenja glavne tužiteljice, ‘jer to, kao, nije primjereno’.

Naime, del Ponte u knjizi ne govori samo o ratnim zločinima, već iznosi svoja viđenja događaja, okolnosti i ljudi,koje je upoznala, daje nam do znanja i kakvi muškarci joj se sviđaju, navodi Glamuzina. Zbog načina na koji je napisana ona se ne čita samo kao dokumentarno štivo, već kao pravi politički krimić.

Glamuzina demantira i ono oko čega je hrvatska javnost brujala danima – da je del Ponte Srbe nazvala kurvinim sinovima, a Hrvate podlim kurvinim sinovima. To, kaže Glamuzina, uopće nije istina, jer je ona citirala jednog časnika za vezu, koji, opet nije govorio općenito o odlikama tih naroda, nego o konkretnim ljudima s kojima je on komunicirao. Također, pridodaje Glamuzina, del Ponte nije ustvrdila da je Antu Gotovina izdala njegova ljubomorna supruga, nego kaže da je to bilo prvo što je pomislila kad je čula za okolnosti njegovog lociranja.

Ivan Zvonimir Čičak ustvrdio je pak da su najzanimljiviji oni dijelovi knjige koji govore o zločinima u Ruandi, jer su ovi u bivšoj Jugoslaviji bili ‘bebina vodica’ u usporedbi s tim. Nadao se ipak da će del Ponte ispuniti obećanje koje mu je, kako kaže, dala prilikom posljednjeg intervjua te da će razotkriti sva imena onih koji su onemogućavali Haški sud, no to se ipak nije dogodilo, ‘del Ponte nije otvorila usta’.

No, pri tome ističe da za to još uvijek ima prilike. Del Ponte je, navodi Čičak epizodu s početka ove knjige, kao djevojčica sa svojom braćom lovila zmije i prodavala ih za izradu protuotrova. Ona sebe vidi kao lovca na zmije i sasvim sigurno, ukazuje Čičak, nije bez razloga tu epizodu ponovila i pri kraju knjige.

Izbori u SAD
Ankete: Obama 49.3 posto – McCain 44.1 posto glasova
Autor/izvor: SEEbiz / Hina / AP
WASHINGTON – Dva tjedna uoči američkih predsjedničkih izbora 4. studenoga, demokratski kandidat Barack Obama vodi s 49,3 posto, prema 44,1 posto glasova ispred republikanca Johna McCaina, prema prosjeku vodećih nacionalnih anketa koji je u ponedjeljak objavio izborni portal ‘Real Clear Politics – RCP’.

Najnovija ispitivanja raspoloženja američkih birača objavljena u ponedjeljak, pokazala su da se razlika među dvojicom kandidata smanjuje, što je uobičajeno s približavanjem izbora, i to na način da Obama zadržava podršku oko 50 posto biračkog tijela, dok podrška McCainu raste i trenutačno je oko 45 posto glasova.

Prema anketi CNN/Opinion Research Corp., Obama vodi s pet postotaka prednosti, s 51 posto prema 46 posto glasova za McCaina. U anketi Rasmussen Reports-a, Obama vodi s četiri postotka prednosti, s 50 posto prema 46 posto glasova za McCaina. Ispitivanje Reuters/C-SPAN/Zogby-a Obami daje šest postotaka prednosti, odnosno 50 posto prema 44 posto glasova za McCaina.

U anketi Hotline/FD, Obama vodi s pet postotaka prednosti, sa 47 posto prema 42 posto glasova za McCaina. Prema dnevnom ispitivanja Instituta Gallup, Obama među vjerojatnim biračima (tradicionalna metoda) vodi s pet postotaka prednosti, 50 posto prema 45 posto glasova za McCaina, dok je među registriranim biračima (proširena metoda) u prednosti od 11 postotaka, s 52 posto prema 41 posto glasova.

PROGNOZA ELEKTORSKIH GLASOVA

Prema prognozama RCP-a, temeljenim na prosjeku anketa u saveznim državama, Obama bi na izborima 4. studenoga trebao osvojiti najmanje 286 elektorskih glasova, dok je za pobjedu potrebno 270.

Pobjednik izbora u pojedinoj saveznoj državi osvaja sve elektorske glasove te države, izuzev nekoliko iznimaka gdje se glasovi obračunavaju po izbornim jedinicama. Broj elektorskih glasova pojedine države ovisi o broju stanovništva, a ukupan broj elektorskih glasova je 538.

Prema prognozi RCP-a, Obama od 286 elektorskih glasova, ima 249 solidnih i 37 koji mu naginju. McCain ima 155 elektorskih glasova, od kojih je 137 solidno, a 18 naginje na njegovu stranu. Dvojica kandidata imaju izjednačene izglede za dobijanje preostalih 97 elektorskih glasova.

SAVEZNE DRŽAVE S IZJEDNAČENIM IZGLEDIMA

U sedam američkih saveznih država, s ukupno 94 elektorska glasa, RCP-ov prosjek anketa pokazuje preveliku izjednačenost da bi se prognozirao pobjednik.

U Floridi (27 – elektora) Obama dobija 49,2 posto a McCain 46,0 posto glasova; u Ohiu (20) Obama ima 48,8 posto McCain 45,5 posto glasova; u Nevadi (5) Obama ima 49,0 posto a McCain 44,8 posto glasova; u Sjevernoj Karolini (15) Obama dobija 47,3 posto a McCain 46,0 posto glasova; u Missouriju (11) Obama ima 48,8 posto a McCain 45,8 posto glasova.

U Zapadnoj Virginiji (5) McCain vodi sa 47,6 posto prema 45,2 posto glasova za Obamu, dok u Indiani (11) McCain vodi sa 48,8 prema 45,0 posto glasova za Obamu.

Šest saveznih država s 55 elektorskih glasova, prema RCP-ovu prosjeku anketa, naginje prema jednom od kandidata, od čega četiri Obami a dvije McCainu.

U Coloradu (9 – elektora) Obama vodi sa 6,0 postotaka razlike, u Virginiji (13) s 8,6 posto, Novom Meksiku (5) s 8,4 posto i u Minessoti (10) s 8,8 posto glasova.

McCain vodi u Georgiji (15) sa 6,8 postotaka prednosti i u Montani (3) s 5,6 postotaka prednosti.

Ostale američke savezne države smatraju se čvrsto demokratskima ili čvrsto republikanskima, od čega je 20 demokratskih ili ‘plavih’ država uglavnom na zapadnoj i istočnoj obali, te na sjeveroistoku SAD-a, dok 17 republikanskih ili ‘crvenih’ država zauzima američki Jug i Srednji zapad, odnosno središnje dijelove zemlje.

Posljednja dva tjedna kampanje, Obama i McCain koncentriraju glavninu napora na savezne države u kojima su izjednačeni, i one koje ‘naginju’ jednom od njih, kako bi 4. studenoga osigurali prevagu na njihovim biralištima.

PREDSJEDNIŠTVO HDZ-a
Sanader Markoviću: "Za dom spremni" nema veze s operom
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji.hr
ZAGREB – Predsjedništvo HDZ-a najoštrije osuđuje i odbacuje svaku vrstu navijanja koje uključuje ustaške pokliče i druge slogane koji sugeriraju rasizam, ekstremizam i radikalizam svake vrste – poručio je premijer Ivo Sanader danas nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a koje se sastalo da bi prihvatilo energetsku strategiju zemlje i najavilo strategiju regionalnog razvoja.

– Oštro to osuđujemo i pozivamo sve navijače i uprave klubova da takvo navijanje izbacimo sa sportskih terena -rekao je Sanader i posebno kritizirao vodstvo Hrvatskog nogometnog saveza.

– Pozivam i Hrvatski nogometni savez: ne mogu se ustaški pokliči minorizirati i reći da imaju veze s operom “Nikola Šubić Zrinjski”. Nema nikakve veze! – oštro je poručio Sanader. Rekao je da u istjerivanje ustaških slogana sa stadiona trebaju biti uključeni svi, pa i policija, najavljujući da je cilj da nogometne utakmice postanu prigoda za obiteljski izlet, a ne za nasilje.

Na pitanje novinara je li Predsjedništvo HDZ-a osudilo članove vlade koji su ostali mirno sjediti na utakmici s Andorom usprkos neprihvatljivom navijanju, premijer je izbjegao direktan odgovor.

FED
Ben Bernanke predložio novi paket poreznih poticaja
Ben Bernanke, čelni čovjek FED-a

Predsjednik američke središnje banke – Federalnih rezervi Ben Bernanke u ponedjeljak je pred Kongresom predložio prihvaćanje drugoga paketa poreznih poticaja kako bi se izbjeglo daljnje slabljenje i dugoročno usporavanje gospodarstva SAD-a.

Prezentacija Strategije partnerstva
Svjetska banka i RH danas potpisuju Ugovor o zajmu od 18 milijuna eura

Ministarstvo financija i Ured Svjetske banke u Hrvatskoj održat će prezentaciju ‘Strategije partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom’.Također će biti potpisan Ugovor o zajmu za projekt unapređenja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu u iznosu od 18 milijuna eura.

Prezentacija Strategije partnerstva
Svjetska banka i RH danas potpisuju Ugovor o zajmu od 18 milijuna eura

Ministarstvo financija i Ured Svjetske banke u Hrvatskoj održat će prezentaciju ‘Strategije partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom’.Također će biti potpisan Ugovor o zajmu za projekt unapređenja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu u iznosu od 18 milijuna eura.

tečaj
Euro u odnosu na kunu porastao 0,04 posto

Prema tečajnici HNB-a, tečaj kune oslabio je danas u odnosu na euro 0,04 posto. Također je u odnosu na kunu, 0,71 posto, porastao tečaj britanske funte.S druge je pak strane tečaj kune porastao u odnosu na japanski jen 1,59, švicarski franak 0,33 te američki dolar 0,28 posto.